Neovisni novinarski portal
25.8.2019.
MEDIJI
Preporuke pravnog tima HND-a u slučajevima sudskih tužbi protiv novinara i medija

Preporuke pravnog tima HND-a u slučajevima sudskih tužbi protiv novinara i medija

Kažnjavanje novinara i medija ne smije biti svrha sudskih postupaka.

Na jučer održanom okruglom stolu “Novinarstvo pred sudom” Hrvatsko novinarsko društvo iznijelo je preporuke za postupanje u slučajevima tužbi protiv novinara i medija. Preporuke je sastavio pravnički tim HND-a iz Centra za zaštitu slobode izražavanja i donosimo ih u cijelosti:
1. Polazeći od toga da se kaznenopravne sankcije propisuju samo za najteže oblike povrede ili ugrožavanja osobnih i društvenih dobara i vrijednosti, ako se njihova zaštita ne može ostvariti bez kaznenopravne prisile, da se prava osobnosti mogu učinkovito zaštititi raznovrsnim sredstvima građanskopravne zaštite, da se društveno pogubni „govor mržnje“ kažnjava samo u najtežim slučajevima pozivanja na nasilje i mržnje, smatramo da ne postoje opravdani razlozi za kazneni progon zbog povrede ugleda i časti pojedinaca i drugih pravnih subjekata, pa se zalažemo za dekriminalizaciju kaznenih djela protiv časti i ugleda.
2. Primarni oblici popravljanja štete trebaju biti objavljivanje ispravka, odgovora ili isprike uklanjanje štetnog članka, utvrđenje neistinitosti sporne informacije, objavljivanje pravomoćne presude i slični oblici popravljanja neimovinske štete. Novčano popravljanje štete treba biti rezervirano samo za iznimne situacije, kada je šteta takve vrste i takvog intenziteta da je nije moguće popraviti na drugačiji način.
3. Visina pravičnih novčanih naknada koje se dosuđuju u medijskim sporovima treba biti  usklađena s novčanim iznosima naknade štete koji se dosuđuju u drugim postupcima zbog povrede prava osobnosti.
4. Kažnjavanje novinara i medija ne smije biti svrha sudskih postupaka.
5. Mediji ne bi smjeli odgovarati radi pronošenja informacija koje su u interesu javnosti –primjerice izjava političara, dužnosnika i javnih osoba, kada se radi o stavovima o kojima javnost ima pravo biti informirana.
6. Javne osobe, političari i javne ustanove trebaju pokazivati značajno veći stupanj tolerancije prema novinarskom izvještavaju i kritičkom propitivanju svojeg javnog djelovanja.
7. Prava na dostojanstvo, čast i ugled ne smiju se tumačiti na način da se radi o apsolutnim pravima koja ne mogu biti ograničena pravom na slobodu izražavanja. Sloboda izražavanja, s jedne strane, te pravo na zaštitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i časti, s druge strane,  jednakovrijedni su na hijerarhijskog ljestvici ljudskih prava. Pravičnu ravnotežu između tih ljudskih prava treba uspostaviti primarno vodeći računa o javnom interesu i “pravu javnosti da zna”.
8. O postupanju novinara i medija u “dobroj vjeri” treba odlučivati s aspekta javnog interesa i “prava javnosti da zna”, jer su to temeljni kriteriji profesionalnog i odgovornog novinarstva. Pojam “dobre vjere” u novinarskoj profesiji stoga se nikako ne smije poistovjećivati s pojmom namjere u odnosu na osobu na koju se medijski prilog odnosi.
9. Javni interes, istina ili osnovani razlog da novinar povjeruje u istinitost informacije koju objavljuje, te komentari, kritike i vrijednosni sudovi utemeljeni na dostatnoj činjeničnoj osnovi, čak i ako su objektivno uvredljivi, moraju biti dostatna obrana novinara i medija u svim sudskim procesima.
10. Potrebna je sustavna i kontinuirana edukacija svih sudionika medijsko-pravnih odnosa – i sudaca i novinara i odvjetnika.

 

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI