Neovisni novinarski portal
19.3.2019.
priroda i društvo
Zima na Krki (foto: NP Krka)

Po zdravlje na Krkine pješačke staze:
Škotski liječnici već izdaju recepte za boravak u prirodi, a kod nas može i bez recepta

Zima na Krki (foto: NP Krka)

Evo prilike za odmor od dnevno-političkih tema. Naime, kako smo javljali i ranije, škotski zdravstveni sustav se dosjetio kako liječnici moraju izdavati pacijentima recepte za boravak u prirodi radi poboljšanja zdravlja. Za Škote se obično kaže kako su vrlo štedljiv narod, odnosno škrt, kako će neki reći. Nije valjda slučajno  da su škotske vlasti odlučile svoje građane potjerati u prirodu, valjda su izračunali kako će onda biti zdraviji, te će se manje trošiti na bolnička i ina liječenja.

Liječnici na škotskom otočju Shetland od 5. listopada 2018. mogu svojim pacijentima kao lijek propisati prirodu. To je prvi takav program u Velikoj Britaniji a vode ga vladina zdravstvena agencija National Health Service i humanitarna organizacija Royal Society for the Protection of BirdsCilj programa je smanjenje anksioznosti, stresa, krvnog tlaka i rizika od srčanih bolesti, s jedne, i povećanje zadovoljstva i sreće, te općenito bolje mentalno zdravlje, s druge strane, kako su se dosjetili.

-Liječnici u Shetlandu počinju  propisivati ​​promatranje ptica, lutanje i šetnje plažama na kojima šibaju atlantski vjetrovi kako bi se liječile kronične i druge bolesti. Recepti će se izdavati pacijentima kojima će priroda pomoći u liječenju duševnih bolesti, dijabetesa, bolesti srca, stresa i drugih stanja – kako je lani u listopadu javljao The Guardian (poveznica).

Postoji prospekt s „receptima“ iz prirode koji prate taj program pa u ožujku Škoti mogu „izrađivati umjetnička djela od materijala koje pronađu na plaži“ ili „posuditi psa i odvesti ga u šetnju“, pronalaziti visibabe, , u travnju mogu „dotaknuti more“ ili „napraviti hotel za kukce“, u svibnju „zaroniti licem u travu“ a u studenome „nahraniti ptice u vrtu“, na liječnički recept.

-Fizičke i psihičke blagodati boravka u prirodi čvrsto su dokazale brojne recentne studije pa je vrijeme da i zdravstveni sustav toga postane svjestan –  izjavila je za Guardian Makena Lohr, glasnogovornica Centra za održiv zdravstveni sustav iz Oxforda.

Srećom, u Hrvatskoj se još uvijek može uživati u prirodi i bez liječničkog recepta, a Ministarstvo zdravstva se još nije sjetilo isto naplaćivati preko dopunskog zdravstvenog osiguranja. Evo stoga jedne preporuke: Nacionalni park „Krka“ nastavlja predstavljati svoje brojne lijepe pješačke staze (vidi poveznicu) koje je izradila divotna priroda zajedno s generacijama lokalnog stanovništva, a u posljednje vrijeme ih dodatno uredio NP Krka.

Sada predstavjaju stazu Bačići,  ‘kamenom omeđen put do bijele stijene Visovca’, kako ju opisuju.

 -Vozeći se Miljevcima, kamenitom zaravni koju tvore kanjoni Krke i Čikole i planina Promina, na kojoj se rasulo sedam sela i četrdesetak zaselaka, čovjek vidi samo suhu zemlju i kamen. Da ne zna, teško bi povjerovao da tuda prolazi silna voda rijeke Krke, koja je na zapadnoj obali toga platoa stvorila jednu od najvećih prirodnih i kulturnopovijesnih vrijednosti Hrvatske. Ako se tko uputi stazom iz malog zaseoka Bačići u naselju Drinovci, na samom njezinom kraju dočekat će ga jezero na kojemu je otočić – nekad zvan Bijela stijena (Lapis albus) – opasan visokim jablanovima. Na njemu su crkvica i samostan, okruženi mirisnim mediteranskim vrtom. Visovac je otok mira i molitve, stoljetno odredište hodočasnika iz cijeloga svijeta. Oba sakralna objekta posvećena su Gospi Visovačkoj, čiju su sliku, prema legendi, franjevci donijeli kada su stigli na otok 1445. Čuvaju ga ferman sultana Mehmeda IV., iz 17. stoljeća, koji Visovcu jamči sigurnost, i sablja Vuka Mandušića, narodnog junaka koji se proslavio u borbi s Turcima. Osim njih, u samostanskoj zbirci pohranjeni su brojni vrijedni predmeti, inkunabule i umjetnine. Papa Inocent XI. u 16. je stoljeću dekretom dodijelio oprost svima onima koji ga na Visovcu zatraže 2. kolovoza, kada katolici slave Gospu od Anđela – veli Krešimir Šakić, ravnatelj NP Krka.

Staza… (foto NP Krka)

Kao što je Visovac nastao na osnovici bijele stijene, tako je i staza koja vodi do njega omeđena kamenom – suhozidima, koji su slagani tradicionalnim umijećem gradnje u dosluhu s prirodom, bez upotrebe vezivnog materijala, a koje je 28. studenoga 2018. upisano na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, napominju.

-Kada je čovjek želio ograditi svoj komad zemlje, nastale su međe. Kada ga je počeo obrađivati, gradio je podzide kako bi plodno tlo sačuvao od erozije. Iskrčeni kamen slagao je u gomile, a da bi se sklonio od nevremena, u polju je gradio kružne suhozidne građevine, bunje (ili „ćemere“, kako ih još zovu). Ti oblici od kamena simbol su stoljetne borbe čovjeka s tvrdom zemljom na kojoj se nastanio. Simbol su neslomljive volje i težaka i tla, iz čijeg se međuodnosa rađaju rijetka blaga, poput slatkog vina i gorkog ulja ili pejzaža kojima se i danas divimo – ističe Katia Župan, rukovoditeljica u NP Krka. 

Gdje se, među ostalim,  može prošetati unutar NP Krka, provjerite OVDJE. 

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI