Neovisni novinarski portal
22.8.2019.
POLITIKA
Dragan Čović slavi neustavni praznik Republike Srpske i odlikovanog ratnog zločinca Slavka Lisicu, osuđenog za granatiranje Šibenika

Dragan Čović slavi neustavni praznik Republike Srpske i odlikovanog ratnog zločinca Slavka Lisicu, osuđenog za granatiranje Šibenika

U Banja Luci, za koju u zadnje vrijeme znamo samo po prosvjedima onih koji uzalud traže “pravdu za Davida”, mladića čija smrt do danas nije razjašnjena, danas je bila prava ” državna fešta” s pripadajućom paradom i balkanskim kičem. Slavio se neustavni “dan republike”. Srpske. Tako je zovu. Oni koji je slave. Milorad Dodik i njegova sljedba. Srbijanski državni vrh koji je na banjalučki tulum poslao premijerku Anu Brnabić. Tko je poslao Dragana Čovića, predsjednika HDZ-a BiH? Je li tamo bio službeno ili privatno kao veliki prijatelj i štovatelj Milorada Dodika, trenutnog predsjedatelja Predsjedništva BiH koju zapravo i ne priznaje? Kako god, dočekan je, pišu BiH mediji, s ovacijama, kao da im se tamo, u Srpskoj, ukazao sam Papa u ime “svetih Hrvata”.

A njegovu “svetost” prijatelji u RS su, posve zasluženo oduševljeno dočekali. Imaju i zašto.
Ako ih ne priznaju Bošnjaci, ako njih i njihov ” praznik ” osporava Ustavni sud BiH, ako ih, makar formalno, ne prihvaćaju ni susjedi u Hrvatskoj, itekako ih priznaje neprežaljeni, nesuđeni član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog entiteta. Doduše, izmakla mu je funkcija “za dlaku”, zbog čega je čak i hrvatski premijer ljutito pokušao intervenirati u susjedstvu i manifestirati “hrvatsko neprihvaćanje” Željka Komšića izabranog u Predsjedništvo glasovima Bošnjaka. I dok Komšića Hrvati diljem “hrvatskog entiteta” proglašavaju personom non grata, dotle Dragana Čovića u RS slave kao prvorazrednu zvijezdu i prijatelja. Što su ti Hrvati…

I tako, u Banja Luci se slavilo sve u šesnaest. Ma koliko institucije BiH osporavale, još od 2015., 9.siječnja kao neustavan praznik Republike Srpske, smatrajući ga diskriminirajućim za druga dva naroda u BiH- Hrvate i Bošnjake. Bojkotirao ga je i cijeli diplomatski zbor u BiH. Osim prijatelja iz Rusije. I naravno, Srbije. Koja je na svečanosti bila zastupljena na najvišoj, premijerskoj razini. Uz Anu Brnabić, boje Srbije zastupao je i Aleksandar Vulin, ministar obrane. A boje Hrvatske, pardon, Hrvata u BiH – Dragan Čović! U funkciji “voditelja izaslanstva hrvatskog naroda”. I prijatelja.

A dijelila su se i odlikovanja. “Države” koju su 9.siječnja 1992. samoproglasili haaški osuđenici za ratni zločin, Radovan Karadžić i Momčilo Krajišnik na tzv. skupštini republike srpske. I potom temeljito etnički očistili od Hrvata i Bošnjaka.

“Entitetska odličja”, koja su dobili i Ratko Mladić, Radovan Karadžić i Biljana Plavšić,  “zaslužnicima” je uručila predsjednica “Srpske” Željka Cvijanović. Ali, gle kome ?!
Uz premijerku Srbije, Anu Brnabić, odlikovan je, posthumno, i bivši JNA oficir Slavko Lisica , general vojske bosanskih Srba, svojedobno pukovnik Kninskog korpusa u vrijeme kada je njime zapovijedao još jedan ratni zločinac, Ratko Mladić. Lisica je u Hrvatskoj osuđen u odsutnosti zbog ratnih zločina počinjenih na području Šibenika 1991.
Presudom Županijskog suda u Šibeniku ( 1998., a potvrđena je i na Vrhovnom sudu 2001. ) dobio je 15 godina zatvora zbog granatiranja Šibenika tijekom kojih je poginula jedna osoba, a pogođena je i kupola šibenske Katedrale , oštećena Biskupska palača, crkva sv. Frane, Knežev dvor, tvrđava sv. Mihovila, palača Šižgorić- Galbiani, šibensko Kazalište, Gradska vijećnica, nadgrobni spomenici na starom gradskom groblju sv. Ane, sve redom prvorazredni spomenici kulture. Granate su ciljano padale i na TEF, Vinariju, Poliplast, Luku Šibenik, ATP Šibenik, s namjerom da se uništi šibensko gospodarstvo,  a one što su nanišanile Tvornicu lakih metala “Boris Kidrič”, pogodile su Elektroliza aluminija koja nikad više nije vraćena u svoju prvobitnu funkciju, i na neki način je to bio početak propadanja TLM-a.

Što je u trenutku uručivanja ordena” Karađorđeve zvijezde RS” sinu preminulog Lisice radio Čović? Je li oduševljeno pljeskao? Je li mu nakon svečanosti iskreno i muški stisnuo ruku čestitajući na očevim “ratnim podvizima i hrabrosti”?
Baš šteta da takva ljudska i intelektualna veličina, koju je svojedobno znao prepoznati rektor zagrebačkog sveučilišta Damir Boras kad ga je nagradio počasnim doktoratom, nije prepoznata u susjednoj državi kao najbolji hrvatski izdanak dostojan pozicije člana Predsjedništva BiH…

Predsjednica Grabar Kitarović i Dragan Čović (Foto: H. Pavić)

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI