Neovisni novinarski portal
19.2.2019.
priroda i društvo
Južna strana Marjana - foto TRIS/G. Šimac

Pilana Marjan d.d.:
U nedjelju u Splitu ‘prosvjedna šetnja’ radi pilanja 20 tisuća stabala

Južna strana Marjana - foto TRIS/G. Šimac

– Pozivamo vas na prosvjednu šetnju za Marjan u nedjelju u 10 sati ujutro. Molimo vas da u slučaju kiše iz dišpeta ne odustajete od dolaska. Prosvjedujemo kako bismo dobili odgovore na postavljena pitanja i kako bismo potaknuli gradonačelnika da osnuje krizni stožer i pokrene trenutačnu sanaciju. Šetnja kreće sa Vidilice, preko Botaničkog vrta, zoološkog vrta i natrag na Vidilicu. Na šetnju ponesite papirnate vrećice kako bismo u njima sakupili otpad na koji ćemo naići putem – pozivaju iz građanske inicijative Naš Marjan, te Društva Marjan, udruženja koje se već desetljećima grčevito bori za očuvanje opjevane splitske park šume.

Dakle, na omiljenom splitskom šetalištu će se prosvjedovati šetnjom, premda neki smatraju kako bi tvrdokorne vlasti više impresionirala šetnja oko splitske Banovine, odnosno sjedišta gradske uprave. Kako bilo, valja podsjetiti kako iz Društva Marjan predano, argumentirano i srčano dugi niz godina upozoravaju na loše gospodarenje Marjanom (obratite pažnju na njihovo jutrošnje priopćenje.)

Na njihove se vapaje i apele mjerodavne političke i pseudostručnjačke strukture baš i nisu nisu obazirale. Naprotiv, pod njihovom vlašću su rubni dijelovi Marjana naočigled nestajali, često i kako bi se ‘očistio’ prostor za gradnju poslovno-stambenih zgrada i vila novokomponiranih lokalnih bogataša, poduzetnika, sportaša itd.

Marjan (fotowww.marjan-parksuma.hr)

Nedjeljna prosvjedna šetnja inicirana je šokantnom najavom Damira Grubšića, ravnatelja Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan, o rušenju i do 20 tisuća stabala (!) koja se suše jer su zaražena nametnikom potkornjakom (na što se upozorava desetljećima), te gradnje tzv. traktorskih vlaka (čitaj: prometnica) po Marjanu, a jer je 70 posto istoga nepristupačno za tešku mehanizaciju i šlepere. Umjesto park šuma Marjan, taj bi se prostor uskoro preciznije trebao nazvati – Pilana Marjan d.d. ili Marjanske ceste d.o.o..

Vladavina neprosvijećenih

Lako je pretpostaviti kako će izgledati već okrnjena šuma premrežena sa takvim putevima, pa se Splićani spremaju na šetnju Marjanom točno osam godina nakon (bilo je to 16. siječnja 2011.g.) za splitske i hrvatske prilike gotovo masovnog prosvjeda građana protiv ondašnjih planova da se na dijelu Marjana gradi hotele, marine i drugo za potrebe ondašnje uže i šire obitelji bivšeg gradonačelnika i veletrgovca Željka Keruma.

No o zloporabi političkog utjecaja radi vlastite koristi (npr. slučaj koncesija na marjanskoj plaži Bene, koji je aktualan i danas), smo pisali više puta, te upozoravali kako splitsku park šumu Marjan izuzev beskrupuloznih političko-poduzetničkih štetnika koji njezino tkivo nagrizuju već desetljećima nebrigom i gradnjom neprimjerenih stambeno-poslovnih građevina, u posljednje vrijeme pogađaju i neki prirodniji štetnici odnosno problemi: ubrzano sušenje (pogledajte Tris).

Prizor s Marjana (foto TRIS/G. Šimac)

Slučaj Marjan je ogledan primjer žalobnog stanja u hrvatskom društvu. Desetljetna vladavina neprosvijećenih, nekompetentnih, politički podobnih i gramzljivih na svim razinama i u najbitnijim segmentima društva (od zdravstva, preko obrazovanja, gospodarstva do zaštite prirode), sada dolazi na naplatu. A građani uglavnom malodušno šute ili se u nešto sofisticiranijim prometalima u izbjegličkim konvojima iseljavaju iz Hrvatske. Šuti i tzv. oporba, ako takvo nešto uopće i postoji. U Splitu se, gle čuda, ipak o Marjanu oglasila stranka Pametno.

– Dugogodišnji nemar Javne ustanove i potkornjak doveli su do tragičnog stanja na Marjanu. Radovi i sanacija moraju započeti što prije jer svaki dan je gubitak za šumu i građane grada Splita. Žalosna je inertnost kojom se nadležni bave ovim problemom jer je Marjan blago svih građana, koje je trebalo odgovorno njegovati i održavati. Mi smo, kao i svi građani Splita, posebno osjetljivi na aktivnosti koje se događaju na Marjanu kao jednom od simbola grada i razumijemo strahove i nepovjerenje koje se javilo nakon najave korištenja teške mehanizacije u svrhu probijanja šumskih prometnica i vlaka – ističe Branimir Urlić, gradski vijećnik Pametnoga.

Bičevanjem protiv štetočina

Valja vidjeti kako će izgledati šetajući prosvjed u nedjelju, te hoće li Splićani radije na raniji obid ili u kladionicu nego na Marjan. Takvo što bi svakako odgovaralo političko-poduzetničkom čoporu, a koji bi najrađe već sutra postavili rampe i od Marjana (koji je nastanjen od prapovijesti a prirodnim rezervatom je proglašen još 16. prosinca 1964.) uz pomoć tobožnjih strateških investitora i pratećih provizija napravili tzv. resort ili apartmansko naselje u kojemu građanima više neće biti pristupa.

Bene, Marjan… (foto TRIS/G. Šimac)

Umjesto daljnjeg kukanja, evo podsjetnika na vremena u kojima su naši preci bili neuporedivo razboritiji i časniji.

Naime, kako ističu i u ‘nadležnom’ JUUPŠM, zaštita prirode na Marjanu postojala je već od 14. stoljeća, o čemu svjedoči Splitski statut iz 1312. godine, gdje piše: “Ustanovljuje se i naređuje da nitko ne smije sjeći drva ili grane na brdu Seranda, a ako to učini neka plati četiri libre…. i koji moraju prijaviti rektoru sve one koji sijeku ili nose sa Serande drva ili granje i one koji budu pasli blago od crkve sv. Anastazija prema gore, počam od blagdana sv. Jurja pa sve do Božića…

No današnje blago se nikako utažiti glad i napasti se javnih dobara. Bilo je onomad  i za takve lijeka: slijedilo im je javno bičevanje, ako se ne urazume.

Dalje želimo da svaka osoba koja bude ušla u vinograd ili vrt s namjerom da učini neku štetu i tu bude uhvaćena plati kao kaznu pet libara, od kojih polovina pripada Općini a druga polovina oštećenome. A ako navedeni prekršaji budu učinjeni noću, neka bude kažnjen za deset libara, a ne budu li imali da ih plate, neka budu bičevani kroz grad. (Statut. lib.IV, c.XC, str.175.)

Na koncu, evo i čitavog današnjeg priopćenja Društva Marjan, a onda i stihova pjesnika Luke Botića iz 19. stoljeća:

Priopćenje Društva Marjan o najavljenom uvođenju teške mehanizacije u Park šumu Marjan

Društvo Marjan izražava zabrinutost načinom na koji je Javna ustanova za upravljanje Marjanom najavila da će radi borbe protiv potkornjaka uvesti tešku mehanizaciju, (pikamere, bagere i ostalo) na Marjan i u kratkom roku provesti sječu 15 do 20 tisuća stabala, odnosno trećine marjanske šume. Prema iznesenom planu Javne ustanove sasvim je jasno da teška mehanizacija neće spriječiti ovogodišnji napadaj potkornjaka, jer se planirani radovi neće provesti do prvih toplijih dana u ožujku ili travnju kad će nove generacije potkornjaka opustošiti nove desetke tisuća u ovom trenu zdravih stabala.

Ravnatelj Javne ustanove Damir Grubšić nije javnosti odgovorio zbog čega se nisu provodile mjere propisane u veljači 2018. i zbog čega je izgubljena i treća godina čije posljedice će biti vidljive tek u rujnu ove godine. Važno je i naglasiti da mjere iz veljače 2018., niti Program gospodarenja ni jednom jedinom riječju ne propisuju krčenje Marjana probijanjem traktorskih vlaka, niti je javnosti predočen dokument koji preporučuje najavljeno probijanje traktorskih vlaka. Dapače, ravnatelj je izjavio kako ne može garantirati da će poduzimanjem tih mjera zaustaviti epidemiju potkornjaka, pa se pitamo hoće li sljedeća predložena mjera biti sječa cijele šume i sadnja Marjana iznova. Sigurni smo da postoje i druge alternativne nedestruktivne metode koje se mogu provesti u vrlo kratkom razdoblju i na taj način pokušati spriječiti ovogodišnji napadaj potkornjaka.

Društvo Marjan godinama je uporno upozoravalo na loše gospodarenje šumom i nestručno, pa i nezakonito izvođenje šumarskih radova koje je provodila Javna ustanova, a zbog čega je šumski fond ostario i oslabio, postavši laka meta za ovog opasnog nametnika. Naša upozorenja da šuma propada počela su se shvaćati ozbiljno tek nakon otkrića da se epidemija potkornjaka proširila, no ni nakon toga nisu poduzete adekvatne mjere, nego iznenada doznajemo da je broj zaraženih stabala višestruko veći od nekoliko tisuća, spominjanih prošle godine. Javna ustanova, koja je svojim dosadašnjim načinom “održavanja” i “zaštite” Marjana odgovorna za devastaciju šume kojoj danas svjedočimo, nema kredibiliteta tražiti od građana Splita da joj vjeruju kako će tu istu šumu sada spasiti, bez obzira na to što se promijenio čelni čovjek Ustanove. Način na koji gospodin Grubšić komunicira svoje zamisli i ne pruža odgovore na najvažnija pitanja ne doprinosi stvaranju povjerenja, nego samo budi daljnje sumnje u sposobnost Javne ustanove da se nosi s problemom potkornjaka. Osobito su zabrinjavajuće najave o dovođenju mehanizacije na Marjan, što bi značilo dodatno uništavanje dvostruko zaštićenog područja, a bez da su pruženi argumenti o nužnosti takvog postupka.

Zbog naprijed iznesenog, tražimo od gradonačelnika Andre Krstulovića Opare da prije provedbe bilo kakvih mjera na Marjanu hitno osigura donošenje akcijskog plana za spas šume koji bi bio izrađen od strane ovlaštenih stručnih osoba i institucija, a uključivao bi aktivnosti obnove šume pomlađivanjem, s preciznim i obavezujućim rokovima. Tražimo, također, da Gradonačelnik osigura potpunu transparentnost procesa donošenja i provođenja mjera te na isto obaveže Javnu ustanovu i sve druge uključene aktere.

Uz one koji nisu adekvatno održavali i štitili šumu, odgovornost za devastaciju Marjana snose i svi oni koji su posljednjih desetljeća jurišali na marjanski prostor, ali najodgovornije su gradske vlasti koje su takvu praksu dozvoljavale unatoč našim upozorenjima o prijetećoj katastrofi. Ako Marjan, simbol Splita, završi posječen i ogoljen, taj će kulturocid predstavljati generacijsku sramotu i krajnje iznevjerivanje onih koji su ga zasadili i ostavili nama na čuvanje. Gradskom vijeću i gradskoj upravi napominjemo da na njima sada leži puna odgovornost za spas Marjana, a sve Splićanke i Splićane pozivamo da se u nedjelju u 10 sati na Vidilici pridruže Prosvjednoj šetnji za Marjan koju je inicirala grupa građana. Šetnja će od Vidilice voditi preko Botaničkog i Zoološkog vrta, čije današnje stanje također svjedoči o dugogodišnjoj nebrizi gradskih vlasti i službi za Marjan. Poručimo im da je toga bilo dosta.

Upravni odbor Društva Marjan

Marjan… (foto TRIS/G. Šimac )

Oj Marjane samotna planino
pored Spljeta pored živa grada
njetko njegdje svoju sreću traži
a ja jadan ja bi sretan bio
ja bi bolno srce umirio
kad bi znao kad bi kazat mogo
što mi mirno more oko tebe
pram mjesecu ili uzdiše sjetno
il šapuće tihijem talašcem…

(Luka Botić 1861.g)

Južna strana Marjana – foto TRIS/G. Šimac

 

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI