Kako je poznato, splitske su vlasti najavile skori premeštaj autobusnog i željezničkog kolodvora sa splitske rive u Kopilicu, na nekadašnju pružnu postaju Kopilica-predgrađe. Dakako, nisu se oni prvi toga sjetili, o tome ili sličnome se priča već desetljećima. No, jasno je barem Splićanima, nitko od generacija jalovih vlastodržaca se time nije dosad pozabavio zdravom pameću, nužnom stručnošću i dugoročno jasnim planom.
Ne može se reći kako danas aktualni autobusno-željeznički terminal u Splitu ne nalikuje nekom tadžikistanskom seoskom kolodvoru, te kako ljeti tamo ne vlada osebujni kaos, kako treba nešto učiniti… itd. Ne treba zaboraviti ni goleme apetite raznoraznih investitora za prenamjenu tog vrijednog prostora. No, evo se javila i struka, kako se to kaže, pa priopćenje Društva arhitekata Splita prenosimo u cijelosti:
Arhiva: splitski željeznički kolodvor prije par godina (foto TRIS/G. Šimac)
Mišljenje Predsjedništva DAS-a u svezi (privremenog) premještanja autobusnog i željezničkog kolodvora u Kopilicu
Nakon određene vremenske distance, prema materijalima i informacijama prezentiranim u medijima, mišljenja smo da je način na koji se planira premještanje autobusnog i željezničkog kolodvora u Kopilicu improvizacija ispod svakog nivoa – prometno neprovjerena, stručno neopravdana i prezentacijski neozbiljna.
Važećim GUP-om Splita, od 2006. godine, planirano je premještanje kolodvora kako bi se postiglo rasterećenje prometne mreže Splita, a ta ideja je na neki način prisutna u splitskim planovima još od Schrümanna 1924. godine.
Premještanje kolodvora u Kopilici je oduvijek pratilo osiguranje adekvatne povezanosti predgrađa i srca grada – luke. Prioritet takvog projekta mora biti prilagođavanje građanima grada Splita, stanovnicima otoka i zaleđa kao i turistima, drugim riječima, svim korisnicima.
Arhiva: splitska pruga (foto TRIS/G. Šimac)
Neophodno je rješavanje prostora Kopilice kao cjeline. Potrebna je koordinacija premještanja autobusnog kolodvora s osiguranjem parkirališnih površina i povezivanjem s javnim gradskim i prigradskim prijevozom. Također je neophodno prethodno osposobljavanje željezničke mreže za organizaciju adekvatnog javnog prijevoza kao i provjera budućih opterećenja postojeće cestovne mreže kao posljedice jednog takvog zahvata.
S obzirom da imamo informacije kako je u tijeku izrada slojevite studije koja simulira scenarije premještanja kolodvora, ovakav način postupanja te površnost u prezentaciji i izlaganju podataka (ili potpuni izostanak istih) su nam u potpunosti nerazumljivi, a ponašanje gradske vlasti u ovom slučaju percipiramo kao neodgovorno.
Arhiva: WC na kolodvoru (foto TRIS/G. Šimac)
Urgiramo da se i za ‘privremeni’ kolodvor poduzmu sve radnje u cilju što preciznije aproksimacije utjecaja na prostor, posebno u domeni prometa, zbog toga što se i ljetos pokazalo kako jednostrane, stručno upitne i nestudiozne prometne intervencije završavaju (Zvonimirova ulica), a ovdje se radi o situaciji gdje će loša procjena imati puno dalekosežnije i skuplje posljedice.
Nekoliko neuglednih prostornih vizualizacija privremenog rješenja i obećanje grada Splita i HŽ-a kako će dati sve od sebe su neprihvatljiv način rješavanja jednog od primarnih problema grada Splita. Privremeno rješenje može biti samo etapa nekog budućeg, prije razrađenog projekta temeljenog na zaključcima prometne studije. Ukratko, etapnost treba biti produkt šire i slojevitije slike te kao i strukovno udruženje i kao građani grada Splita očekujemo stručniji, odgovorniji i kvalitetniji angažman oko ovog pitanja, koje bi svoju kulminaciju trebalo doživjeti kroz konačni arhitektonski natječaj za samu izgradnju kolodvora.
S poštovanjem,
U ime Predsjedništva Društva arhitekata Splita,
Predsjednik Dragan Žuvela
Arhiva: splitski željeznički kolodvor otprije par godina (foto TRIS/G. Šimac)
Arhiva: Split, s prometnog terminala (foto TRIS/G. Šimac)
