U beogradskoj općini Zemun, uskoro bi trebao biti otvoren kninski ured , ili predstavništvo, čiji bi smisao i cilj bio uspostavljanje što tješnje ekonomske, ali i kulturne, znanstvene, sportske i medijske suradnje Beograda (Zemuna) i Knina. Inicijativu za osnivanje predstavništva tzv. kninske regije u Beogradu, kako javlja Zemuninfo.rs, pokrenula je općina Kistanje, a tim povodom je krajem prošlog tjedna u Zemunu boravilo izaslanstvo koje je predvodio kistanjski načelnik Goran Reljić.
Predstavnike općina Kistanje, Biskupija i Ervenik, primili su zamjenik predsjednika Gradske skupštine, Damir Kovačević, i tajnik Skupštine općine Zemun Marko Janković.
Razgovaralo se ponajviše o gospodarskoj suradnji između Zemuna i tzv. bivše općine Knin, a inicijativa o budućem kninskom predstavništvu je podržana s obje strane. Otvaranje ureda će, piše Zemuninfo.rs, biti intenzivirano u narednom razdoblju, kako bi se što prije i što djelotvornije povezala matica i dijaspora.
Općina Zemun podupire osnivanje kninskog ureda, prije svega zbog povezivanja izbjeglih i prognanih s njihovih ognjišta, poticanja povratka, zapošljavanja i obnove napuštenih kuća, za sve koji se žele vratiti.
U Zemunu je ocijenjeno da je u interesu dviju država , Srbije i Hrvatske, uspostavljanje dobrih međususjedskih odnosa, a otvaranje kninskog predstavništva u Beogradu tome svakako doprinosi. Općine u Srbiji koje su prije 20 godina prihvatile najveći broj izbjeglica i prognanika iz Hrvatske – Stara Pazova, Novi Sad, Obrenovac, Surčin, a prije svih Zemun, spremne su zajedničkim snagama podržati otvaranje Ureda Grada Knina, odnosno općina Kistanje, Ervenik i Biskupija, poručio je čelnik Gradske općine Zemun Damir Kovačević. Svojim domaćinima u Zemunu, načelnik Kistanja Goran Reljić predstavio je Program održivog razvoja ove bukovičke općine, napominjući kako će iz europskih fondova biti uloženo oko 30-ak milijuna kuna u projekte iz oblasti poljoprivrednog inkubatora, prometne infrastrukture i kulturno-informativnog centra.
S obzirom da je područje Kistanja u zoni nacionalnih parkova i parkova prirode Krka, Korana i Velebit, Reljić vjeruje da će prometno povezivanje sa zadarskim i šibenskim zaleđem otvoriti nove razvojne perspektive toga kraja i omogućiti zapošljavanje lokalnog stanovništva.
Inače, na području bivše općine Knin 1991. je živjelo preko 40 tisuća stanovnika, a dva desetljeća kasnije, broj je gotovo prepolovljen i danas ih je manje od 22 tisuće, navodi Zemuninfo, od čega je 70 posto pripadnika srpske nacionalne manjine.
Pokušali smo saznati nešto više o zemunskom sastanku od Gorana Reljića koji je sastanak inicirao i potaknuo ideju o kninskom uredu u Beogradu. No, načelnik Kistanja tek nam je potvrdio da se radi o vrlo ozbiljnoj inicijativi i da se, ako želimo o tome i razvojnim projektima općine razgovarati, javimo drugi tjedan (sic!)
