Neovisni novinarski portal
19.7.2019.
IZDVOJENO / KULTURA
Istraživanje u Konjevratima (Foto: Muzej grada Šibenika)

U Konjevratima kod Šibenika nađeno prvo paleolitičko nalazište na otvorenom u Hrvatskoj

Istraživanje u Konjevratima (Foto: Muzej grada Šibenika)

Nakon što je prije nekoliko mjeseci arheoloških svijetom odjeknula vijest o pronalasku ostataka sira starog 7200 godina, s područja pod jurisdikcijom Muzeja grada Šibenika ovih je dana došla vijest o novom značajnom otkriću. Riječ je o pronalasku dokaza da su na području Konjevrata, naselja deset kilometara sjeveroistočno od Šibenika, boravili ljudi u periodu kasnog paleolitika (u fazi paleolitika koja se naziva epigravetijen), odnosno prije 10 do 15 tisuća godina. To je otkriće značajno utoliko što se radi o prvom lokalitetu u Hrvatskoj iz kasnog paleolitika koje se nalazi na otvorenom. Većina nalazišta iz tog vremena su u špiljama, a neka su i pod vodom.

– U Hrvatskoj postoje i puno starija nalazišta iz paleolitika, Krapina je najpoznatiji lokalitet, ali tamo se radi o neandertalcima, dok su u Konjevratima moderni ljudi, naši izravni preci. Međutim, paleolitička nalazišta, a ima ih već dosta u Hrvatskoj, pogotovo tih epigravetijenskih duž istočne obale Jadrana, ali sve su uglavnom špilje. Jako je teško naći i istražiti to razdoblje na otvorenom, Konjevrate su prvi takav lokalitet iz vremena kasnog paleolitika koji je dosad u nas istraživan. Zapravo smo ga tek počeli istraživati – kazao nam je Emil Podrug, kustos iz Muzeja grada Šibenika i voditelj istraživanja u Konjevratima. Uz njega su stručni tim činili Jelena Jović i umirovljeni arheolog Marko Menđušić te vanjska suradnica na istraživanju Sonja Kačar, doktorandica sa Sveučilišta u Toulouseu.

Izbor alatki izrađenih od kamena rožnjaka tijekom kasnog paleolitika (Foto: Muzej grada Šibenika)

Nalazište u Konjevratima nalazi se na području današnjeg groblja, gdje su ispitivanja počela još 1988. godine, kada je tamošnji župnik fra Milan Ujević Muzeju dojavi da su pronađeni neki keramički ulomci. Probno istraživanje pokazalo je da se radi o ostacima iz vremena ranog neolitika, dakle oko 6000 godina prije Nove ere.

– No, tada je prikupljena i grupa nalaza koja je po svemu odudarala od tog ranog neolitika, a koja je bila tipična za kameno doba – tvrdi Podrug.

Muzej grada Šibenika je, uz potporu ministarstva kulture, nedavno proveo trotjedno revizijsko istraživanje tog lokaliteta. U sondi velikoj pet puta pet metara pronađeno je kameno oruđe, alati i ostaci njihove proizvodnje koja su datirana u kasni paleolitik, otprije 10 do 15 tisuća godina, dok će se daljnjim ispitivanjem u američkim laboratorijima za koji mjesec odrediti i precizniji datum.

– Tu se događala proizvodnja oruđa i alata, jer smo pronašli na tisuće ostataka proizvodnje. Nađeno je i dosta gotovih alatki – kaže arheolog Emil Podrug, koji objašnjava da ljudi koji su tu obitavali bili zapravo mobilni, pa ih je upravo zato i teško “uhvatiti” budući da stalna naselja tada nisu postojala. – Oni su bili nomadi, bavili su se lovom i sakupljanjem. Zapravo su migrirali u pratnji krda divljih životinja, koje su im bile izvor prehrane i egzistencije.

Nastavak istraživanja paleolitičkog lokaliteta u Konjevratima nastavit će se kad Muzej grada Šibenika osigura dostatna financijska sredstva.

Arheološka sonda kod groblja u Konjevratima (Foto: Muzej grada Šibenika)

 

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI