Neovisni novinarski portal
10.12.2018.

DRUŠTVO (NE)ZNANJA / GRAĐANI
Ilustracija

Zatupljivanje umjesto obrazovanja?:
Škola za život – priprema za život u siromaštvu i društvenoj isključenosti

Ilustracija

-Strukovno obrazovanje: Škola za život ili tečaj bez znanja?- postavljaju pitanje u GOOD incijativi za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovne institucije povodom predstavljanja eksperimentalnog obrazovnog programa nazvanog Škola za život. 

U GOOD inicijativi zaključuju kako je Škola za život priprema za život u siromaštvu i društvenoj isključenosti, te kako se izbacivanjem društveno-humanističkih predmeta iz strukovnog obrazovanja učenicima i učenicima uskraćuju  opća znanja, smanjuje mogućnost obrazovanja u budućnosti te ih se zatvara u uske ćelije. Ukratko, moglo bi se reći kako se ne radi o sustavnom obrazovanju, već svojevrsnom zatupljivanju učenika koji će pohađati takve programe. 

– Reforma za ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak znači ukidanje biologije, geografije i povijesti učenicima strukovnih škola u eksperimentalnoj provedbi modela dualnog obrazovanja.  Ponovno se pokazalo da se nepromišljene i brzoplete odluke koje ministrica podvodi pod Školom za život, prelamaju preko djece i njihove budućnosti. Izuzimanjem ionako malo društveno-humanističkih predmeta iz strukovnog obrazovanja učenicima i učenicima se uskraćuju vrijedna opća znanja, smanjuje mogućnost napredovanja i obrazovanja u budućnosti te ih se zatvara u uske ćelije. Umjesto poticanja da uz svoju struku imaju temeljna opća znanja, Ministarstvo se odlučilo na dodatno uskraćivanje prilika budućim generacijama. Istodobno, provedena istraživanja pokazuju kako učenici strukovnih škola u Hrvatskoj imaju najnižu razinu kompetencija i to osobito u društvenom području. Istraživanja građanske pismenosti pokazuju i slabiju razvijenost građanske i društvene kompetencije upravo učenika trogodišnjih programa, kako u području znanja tako i u području demokratskih stavova i vrijednosti. Jedan od glavnih uzroka za to upravo je manjak društveno-humanističkih sadržaja, a ukidanjem upravo takvih predmeta te se razlike među mladima još više produbljuju i učenicima se onemogućava razvoj temeljnih kompetencija – kažu u GOOD inicijativi. 

Predviđene promjene u strukovnom obrazovanju ne ostavljaju prostor da se učenici pripreme za svoju građansku ulogu, a doprinose i slabijem razumijevanju među mladima, odnosno temelj su za kasnije veće nesuglasice u društvu, smatraju.

Ilustracija

– Ovakav odnos prema mladima koji pohađaju strukovne škole pokazuje da ih obrazovne vlasti podcjenjuju i zanemaruju. U konačnici se kobne posljedice vide na ukupnoj kvaliteti života tih mladih ljudi, na njihovom osobnom i socijalnom razvoju, društvenoj uključenosti i participaciji kao i na njihovoj zapošljivosti, a zatim i teškoćama vezanim uz uvjete rada ili nemogućnosti pristupa radnom mjestu od kojeg će biti moguće dostojanstveno živjeti. Također, s obzirom na dinamičnost tržišta i potreba vremena u kojem živimo, pogotovo onog koje dolazi, bit će uskraćeni za lakšu prilagodbu i promjenu zanimanja. Posebno zabrinjava način na koji je ova promjena učinjena, odnosno činjenica da se učenike/ice i nastavnike/ice nije ništa pitalo, a nije ih se čak ni pravovremeno informiralo – ističu u GOOD inicijativi. 

GOOD inicijativa podsjeća ministricu kako je cilj odgoja i obrazovanja u školskim ustanovama “osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima, (…) osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija i znanstvenih spoznaja i dostignuća, (…).”

Isto tako, cilj strukovnog obrazovanja je “omogućiti polaznicima stjecanje temeljnih i strukovnih kompetencija za dobivanje kvalifikacija potrebnih tržištu rada, za daljnje obrazovanje te cjeloživotno učenje, a u funkciji osobnog razvoja te gospodarskog i općeg razvoja društva,(…).

– Nasuprot tim ciljevima i u skladu s posljednjim potezima ministrice postaje sve jasnije da je Škola za život priprema za život u siromaštvu i društvenoj isključenosti – zaključuju u GOOD inicijativi o kojoj više informacija možete doznati u nastavku teksta. 

Organizacije civilnog društva koje se bave neformalnim obrazovanjem i ljudskim pravima od 2008. godine okupljene su u Inicijativu koja se zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav (GOOD Inicijativa).

GOOD Inicijativu za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovne institucije čine:


Znanstveno istraživački suradnici:

Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
dr. sc. Nikola Baketa
prof. dr. sc. Vlasta Ilišin
dr. sc. Anja Gvozdanović
Marko Kovačić
Jelena Matić

Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mateja Čehulić
dr. sc. Dario Čepo

Fakultet političkih znanosti
dr. sc. Kosta Bovan
izv. prof. dr. sc. Berto Šalaj
dr. sc. Daniela Širinić
dr. sc. Dina Vozab

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
doc. dr. sc. Dragan Bagić
prof. dr. sc. Vedrana Spajić-Vrkaš

Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
doc. dr. sc. Bojana Ćulum

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI