Neovisni novinarski portal
18.11.2018.
POLITIKA
6.FALIŠ: Orugli stol: Turizam:između profita i javnog dobra/Foto:TRIS(J.Krnić)

Šesti FALIŠ u Šibeniku:
Turizam:
između profita i javnog dobra, lajtmotiv festivala

6.FALIŠ: Orugli stol: Turizam:između profita i javnog dobra/Foto:TRIS(J.Krnić)

Šesti FALIŠ ( Fesival alternative i ljevice ) je otvoren. Iako mu je prethodio pokušaj javnog desnog propitkivanja oportunosti njegova programskog sadržaja ( Hrastov Hrvoje Zekanović upozorio je pravovjerno hrvatsko građanstvo da na Fališu gostuje i suspektni episkop SPC-a Porfirije Perić što je prije nekoliko godina u Americi, poput onomad Mesića u Australiji i njegove prigodne rehabilitacije poglavnika Ante Pavelića, sudjelovao u zbornom pjevanju u slavu četničkog vojvode Momčila Đujića), prva večer na Maloj loži prošla je poput kakve zahtjevne kazališne predstave.

Fališ je tradicionalno otvoren izložbom naslovljenom kao “Gola istina: Goli otok 2018.”, na kojoj je svoje fotografije Šibenčanima i njihovim gostima predstavio Milomir Kovačević Strašni. A poslije “Strašnog” uslijedila je “Kap veselja” Selvedina Avdića , promcija Avdićeve knjige o kojoj su govorili i ulomke čitali uz autora i Kruno Lokotar te Emir Imamović Pirke, pisac, novinar i ujedno direktor Festiva.

6.FALIŠ: Orugli stol: Turizam:između profita i javnog dobra/Foto:TRIS(J.Krnić)

Prostor- najvažniji (turistički) resurs

Prvi okrugli stol ovogodišnjeg Fališa, kojeg je moderirao novinar Jurica Pavičić, zapravo je i nosiva tema festivala i njezin lajtmotiv: Turizam : između profita i javnog dobra. S obzirom na odabir sudionika ovog temata, Krešu Šakića , iz NP Krka, Irinu Zupan iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu te Tina Klanjščeka iz Instituta Ruđer Bošković, jasno je da je ključni naglasak bio na zaštiti i očuvanju prostora kao najvrijednijeg ( turističkog ) resursa.
Može li se turizam samoregulirati, jesu li naši, napose dalmatinski gradovi dosegli svoj plafon po broju posjetitelja, iznad kojega više nije moguće ići bez potpunog infrastrukturnog sloma, treba li limitirati dnevni broj posjetitelja i u stare gradske jezgre kao što je to NP Krka učinila, je li maksimiranje broja turista vrijedan cilj ili bi bilo važnije maksimirati doživljaj, jede li turizam kruh koji stvara investiranjem u novu, primjereniju infrastrukturu, apartmani kontra hotela, nova htelogradnja po uzoru na 60-te i 70-te- to je samo dio pitanja na koja su akteri okruglog stola pokušali odgovoriti.
U jednome se svi slažu: prostor je naš najvrijedniji resurs,a on nije neograničen i treba ga pod svaku cijenu zaštititi i očuvati.
Turisti u Šibenik dolaze radi Katedrale, a ne zbog toga što bismo imali nove, moderne višetračne prometnice, i može primiti u određeno trenutku određen broj posjetitelja ma što mi učinili u infrastrukturnom smislu ( a još jednu Katedralu ne možemo izgraditi, veli ironično Pavičćić ). Iako je svojevremeno postojala ideja da se Katedrala izmjesti u poduzetničku zonu Podi a na njezinom mjestu izgradi parkiralište ( sic!), dobacio je Šakić.

6.FALIŠ: Orugli stol: Turizam:između profita i javnog dobra/Foto:TRIS(J.Krnić)

Čak 21 posto Splićana turiste ne želi u svom gradu

Bitan problem rastućeg turizma , kako je opazila Irina Zupan, je socijalna prihvatljivost intenziteta turizma, dnevno suočavanje s gužvama koje se reflektiraju na svakodnevni život autohtonog stanovništva. Jedna sociološka studija, dodao je Pavičić, koju je dao izraditi Grad Split, detektirala je rubnu (ne)toleranciju prema turistima, odnosno, čak 21 posto građana voljelo bi da turista uopće nema u njihovom gradu. Posjećivanje turističkih destinacija je, ocijenjeno je, vrlo zahtjevna kategorija, i što je posjetitelja više to je i više problema. Zaštićena prirodna područja, kojih je u Hrvatskoj preko 400, pri čemu su nacionalni parkovi najveća i pod najstožijim režimom zaštite, pribjegavaju različitim mjerama zaštite. NP Krka je uveo limitirani broj dnevnih posjetitelja kao mjeru zaštite i očuvanja prirode.
-Lani smo imali 1,3 milijuna posjetitelja, a uz toliko ljudi, razumljivo, prijeti eskalacija incidentnih situacija. Da bismo to prevenirali- objasio je Šakić- limitirali smo broj posjetitelja dnevno na 10 tisuća. Cilj nam je bio da probudimo svijest ljudi kako dolazak na Krku moraju planirati i rezervirati ulaznice, te potaknuti njihovu svijest da prostor NP nije neograničeni resurs.
No, limitiranje broja posjetitelja nije mjera koja bi se uvodila sama i sama davala određene rezultate, nego ide u paketu s drugim mjerama, kazala je Zupan, aludirajući na jednosmjernu regulaciju prometa na ulazu u NP Krka. Jer, nije cilj zabraniti ulazak određenom broju ljudi na neki prostor, nego omogućiti da određeni broj posjetitelja u tom prostoru može nesmetano cirulirati, zaključila je, napominjući kako ne zna nijedan primjer ograničavanja broja posjetitelja u gradovima ( svojedobno je to pokušao Dubrovnik).
Sve u svemu, zaključeno je kako nedostje svijest o važnosti prostora, o potrebi njegova očuvanja u sinergiji s turizmom koji ga ubrzano troši i ako se ovako nastavi “spržit” će i nas i naš turizam.

Titovo povijesno NE Staljinu

Prvi dan Fališa završio je razgovorom Damira Pilića, novinara Slobndne Dalmacije, sa slovensko-talijanskim povjesničarom Jožom Pirjevcem o temi 1948. ili zašto je Tito rekao NE Staljinu. Njihov je razlaz, kako je u razgovoru rekao Pirjevec, počeo još 1940., nastavio se i 1943., 1945, da bi eskalirao 1947. odnosno nakon rezolucije Informbiroa 1948. kada je Tito odbio potpisati bukureštansku rezoluciju i odlučio se, unatoč svim potencijalnim opasnostima za tadašnju Jugoslaviju, za samostalan put i drugačiji socijalistički model od onog staljinistikog kojega je prihvatio cijeli “istočni blok”. Suštinski razlaz Tita i Stlajina je, smatra Pirjevec, bio u shvaćanju narodnooslobodilačkog pokreta u Jugoslaviji i otpora nacifašizmu. Za Staljina je to bila borba za oslobođenje od neprijatelja, čin patriotskog otpora, dok je staljinistički model upravljanja državom bio neupitan, a za Tita ne samo borba za slobodu, nego i borba za novi poredak, za “socijalizam s ljudskim likom”.

Pirjevec će u petak biti i sudionik okruglog stola na temu 1948-me o kojoj se desetljećima kod nas šuti.

Tags: , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI