Neovisni novinarski portal
22.9.2018.
KULTURA / LJUDI
Foto: Doringo

Dunja Bahtijarević:
Kazanom udaramo kontru cjepkanju prostora balkanske tradicije

Foto: Doringo

Je li pjesma istarska ili međimurska, bosanska ili makedonska njima je svejedno. U svima se prepoznaju i udaraju kontru politički motiviranom cjepkanju prostora tradicije. Tradicijskom muzikom Balkana, začinjenom, izmiješanom i skuhanom bez granica i ograničenja, zagrebački bend Kazan izaziva emocije i podiže na ples urbanu publiku alternativnih klubova koja u životu nema ni dana pastirskoga staža. Pronalaze stare i zaboravljene napjeve arhetipskih motiva u kojima ne manjka ni ljubavi ni livada i oživljavaju ih novim i zanimljivim zvukom koji publika sa asfalta prepoznaje kao svoj.  Nakon zagrebačke Močvare prije koju godinu, sreli smo se opet u Starim Popovićima, prekrasnom zaseoku u Biskupiji kod Knina koji vapi za oživljavanjem po Kazanovom receptu, pa sa pjevačicom Dunjom Bahtijarević popričali o tradicijskoj muzici, potencijalima, utjecajima, iskoracima i nadolazećem dugoočekivanom albumu.

Premda za život zarađuje prevođenjem i strani jezici nisu joj strani, sebi i drugima za dušu Dunja Bahtijarević, rođena Banjalučanka odrasla u Zagrebu, voli pjevati na jezicima koji su joj bliski. Iz nepreglednog mora tradicijske muzike pjesme i napjeve uglavnom bira ona.

-Bitno mi je da se pronađem u njima, da ih osjećam kao svoje, i da imaju tekst u kojem bi se mogao prepoznati današnji prosječni slušatelj. Puno je tradicijskih pjesama vezanih uz lokalitete i običaje, ali mnoge se bave općim temama, među kojima je ljubav vjerojatno najzastupljenija. Često toliko jasno predoče neki osjećaj da ti se zavrne u želucu. Takve pjesme su mi najzanimljivije. Naravno, biram i one sa zanimljivom melodijom ili gruvom i one za koje mi se čini da će od njih nastati dobra Kazanova stvar, a pjesme ponekad predlože i drugi članovi benda – govori pjevačica Dunja Bahtijarević o potrazi za pjesmama kojima će Kazan udahnuti novi život.

Foto: Doringo

Zanima ih tradicijska muzika bivše Jugoslavije,  ali Kazan ni blizu ne zvuči niti želi zvučati kao stari majstori pjevači bosanskog ili makedonskog sevdaha, zagorskih ili međimurskih popevki koji su prosječnom današnjem urbanom uhu uglavnom nezanimljivi i neprivlačni. Kazan zvuči kao dobro usvirani bend koji će i staro i mlado, urbano i ruralno, nagnati na ples i izmamiti emociju.

Uvođenje novih elemenata i udaranje kontre

-Ideja je da odaberemo napjev i oko njega komponiramo nove instrumentalne dijelove. Ostaju, dakle,  jedino osnovna melodija pjesme i tekst. Tako otvaramo put razvoju tradicijske glazbe koji nije konzervatorski, nego je u doticaju sa suvremenošću. Očuvanje kroz rekonstrukciju umjesto okamenjivanja. Mi u Kazanu razvijali smo se i još se razvijamo kroz različite bendove i žanrove, i sve su to utjecaji koji se mogu čuti u našoj interpretaciji tradicijskih pjesama. Mislim da je to prirodan razvoj tradicijske muzike – uvijek se mijenjala uvođenjem novih elemenata. Osim toga, cilj nam je i udariti kontru neprestanom cjepkanju prostora te tradicije koje je na razne načine, često nepoželjne, politički motivirano. Je li pjesma istarska ili međimurska, makedonska ili bosanska, nama je svejedno. U svima se prepoznajemo i sve ih obrađujemo na jednak način – kaže nam Dunja o ideji i izvedbi začinjanja, miješanja i kuhanja balkanskih tradicijskih  napjeva.

Foto: Doringo

Kazan je u tradicijsku muziku upao iz jedne sasvim druge priče koja sa tradicijom i nema pretjeranih dodirnih točaka. Dok se nije počela baviti etno pjesmama i napjevima muziku koju je prigrlila i koju danas osjeća kao svoju Dunja nije uopće slušala.

Odrasla na grungeu

-Bili su mi zanimljivi tradicijski stilovi pjevanja i nekako je ispalo da mi dobro idu. Na početku mi je bilo pjevački interesantno, ali nisam mislila da ću nastupati s bendom i izvoditi te pjesme. Pjevala sam kod kuće stalno sebi svašta, odrasla sam na grungeu, iz toga sam krenula, ali su me zainteresirali različiti tradicijski načini pjevanja i pokušavala sam u njih stjerati svoj glas. Ne dolazim iz te priče i nisu me u kući od malena učili pjevati sevdah. Ne znam odakle sam to izvukla. U kući se slušala skroz druga muzika, klasika, jazz, rock. Kada sam krajem srednje škole tražila zbor u kojem bih mogla pjevati tradicijske pjesme majka mi je rekla ne bi li možda ipak klasiku jer je to ljepše. Ne znam kako sam se zainteresirala za tradicijsku muziku, došlo je jako prirodno, i evo sad sam tu – kroz smijeh će Dunja.

Foto: Doringo

Kazan je prošlog tjedna odsvirao mini-turneju. Svirali su u napuštenim Starim Popovićima u Biskupiji kod Knina, na Roškom slapu rijeke Krke i u murterskom kafiću Reful. Do sada su nastupali najčešće u Zagrebu, a prirodni ambijent za njihovu izvedbu tradicijske muzike Dunji su alternativni klubovi poput Močvare. Bez obzira što neki sviraju punk, a oni etno, osjeća da su svjetonazorski dio iste te underground scene.

Zagorski bregi i yellow submarine

-Neuhvatljiva je privlačnost muzike, uho radi intuitivno. Ako se izvede autentično i iskreno, pjesma o zagorskim bregima može imati jednak potencijal kao i ona o yellow submarine. Ja nekako vjerujem da u tradicijskim pjesmama ima nešto općeljudski s čime se svatko može poistovjetiti, pod uvjetom da zaobiđe sram i predrasude prema tom žanru i materijalu koji su kod nas još uvelike prisutni – odgovorila nam je na pitanje kako to da je tradicijska glazba sa svojim arhetipskim motivima u kojima ne manjka pastira i livada zanimljiva urbanoj publici.

Foto: Doringo

Ove jeseni Kazan izlazi sa prvim albumom na kojemu će se naći deset pjesama probranih iz hrpe koju su napravili u šest-sedam godina postojanja.  Snimali su ga nekoliko mjeseci u studiju Svena Pavlovića Sunday Studios u Svetoj Nedelji, ovih su dana u završnoj  fazi miksanja, a album će izdati mala i nezavisna domaća izdavačka kuća Geenger Records.

Foto: Doringo

-Kupnja albuma jedan je od načina da se podrži bend, i to ljudi znaju. Nakon koncerta često nas pitaju imamo li cd. Plaćanje za digitalne formate mnogima je i dalje neobično. Osim toga, nisam sigurna da će oni ikad u potpunosti zamijeniti fizička izdanja, kao što elektronička knjiga vjerojatno neće u potpunosti zamijeniti papir. Ljudi vole stvari imati u rukama. Doduše, pitanje je je li cd taj format budućnosti. Jedino mi se cd player u autu još nije pokvario. Evo polako se vraćaju ploče – kaže Dunja o važnosti albuma u digitalnoj eri.

Foto: Doringo

Album će Kazanu vjerojatno otvoriti neke nove vidike i mogućnosti poput priželjkivanog iskoraka u regiju pa i šire na itekako živu world music scenu. Potencijala Kazan ima, kao i prostora za pozicioniranje i širenje utjecaja balkanske tradicijske muzike na ostatak svijeta.

Foto: Doringo

– Mislim da je na globalnoj razini tradicijska muzika apsolutno živa, kao world music. Vani ima festivala, postoji scena i interes za tradicijsku muziku. Sada su jako aktualna pitanja identiteta, izbjeglica, miješanje zajednica s raznih strana svijeta,  Europska unija koja ideološki želi inkorporirati sve te ljude. Sve te teme imaju za posljedicu rast utjecaja tradicijske muzike, da se ulaže u nju, daje joj prostora, samo što je to vani, a mi nismo još stupili na tu scenu – govori Dunja Bahtijarević, pjevačica zagrebačkog world music benda Kazan i zaključuje kako je domaća etno scena kojoj oni pripadaju mala i slabo povezana i da bi u njenom rastu i razvoju uvelike pomogao jedan ozbiljan festival.

.

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI