Neovisni novinarski portal
16.10.2018.
djeca
Ilustracija (fotoWikimedia Commons/Tris)

Superodlikašica više nego superodlikaša:
Najviše ‘pet-nula’ u Gradu Zagrebu, a najmanje u Šibensko-kninskoj županiji

Ilustracija (fotoWikimedia Commons/Tris)

– U Republici Hrvatskoj 4,9% generacije ima zaključnu ocjenu odličan (5) iz svih predmeta od 5. do 8. razreda. Među superodlikašima znatno je veći broj djevojaka (68,4%) od mladića (31,6%). Svaka 14. djevojka je ‘superodlikašica’, a svaki 32. mladić je ‘superodlikaš’… – to su neki od rezultata Analitičkog izvješća ‘Superodlikaši’ (poveznica na cjalovito izvješče) kojeg su u svibnju  2018. godine izradili Boris Jokić  i Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Dakle, njihovo se Izvješće odnosi  na učenike koji od 5. do 8. razreda osnovne škole postižu najveće moguće obrazovno postignuće, odnosno na one koji iz svih predmeta dobiju zaključnu peticu,. pa im je prosjek 5.0, odnosno tzv. pet-nula‘.

Analizirani podaci za 46050 redovnih učenika

-Cilj izvješća  ‘Superodlikaši’ bio je prikazati populacijske podatke o broju i strukturi učenika u Republici Hrvatskoj koji tijekom viših razreda osnovne škole (5. – 8. razred) iz svih predmeta imaju zaključnu ocjenu odličan (5). Slijedom navedenoga, to su učenici čiji je opći uspjeh u svim višim razredima osnovne škole 5,00. Za potrebe ovog izvješća ova je skupina učenika nazvana ‘superodlikašima‘. U javnosti se često javljaju nedoumice o broju i strukturi ove skupine učenika te je javni interes prikazati njihov broj i strukturu. Prosjek ocjena iskazan na dvije decimale jedan je od elemenata koji se računaju pri upisu u srednjoškolsko obrazovanje. Ova skupina učenika ostvaruje maksimalan broj bodova pri upisu (80). Prikazani su podaci poslužili kao osnova za osvrt na postojeći sustav upisa u srednjoškolsko obrazovanje, korištenje općeg uspjeha u odgoju i obrazovanju u Republici Hrvatskoj te rješenja koja su bila predviđena Cjelovitom kurikularnom reformom – pojašnjavaju izrađivači Izvješća Boris Jokić  i Zrinka Ristić Dedić.

Inače, analitičku osnovu izvješća čine deidentificirani i anonimizirani podaci 46050 redovnih učenika koji su u školskoj godini 2012./13 završili svoje osnovnoškolsko obrazovanje, a kako smo već naveli, u RH 4,9 posto učenika ima zaključnu ocjenu odličan (5) iz svih predmeta od 5. do 8. razreda, a više je superodlikašica(68,4%) nego superodlikaša. Superodlikaša nema svuda u Hrvatskoj podjednak broj. Kako kaže izvješće, čestina pojavnosti ‘superdolikaša’ razlikuje se s obzirom na županiju i mjesto u kojoj se nalazila osnovna škola koju su završili.

U Varaždinu najviše, u Slavonskom Brodu najmanje

– U odnosu na ukupni broj učenika u određenoj županiji, ‘superodlikaši’ su najzastupljeniji u Gradu Zagrebu gdje 7,72% učenika spada u ovu skupinu te u Međimurskoj županiji s 6,36% učenika koji imaju najviši mogući opći uspjeh od 5. do 8. razreda. Najmanji je udio ovih učenika u Brodsko-posavskoj (2,77%) i Šibensko-kninskoj županiji (2,25%). Među većim gradovima u Hrvatskoj ‘superodlikaši’ su najzastupljeniji u Varaždinu, nakon kojeg slijede Zagreb i Velika Gorica. Znatno je niža zastupljenost u Puli (4,15%) i Slavonskom Brodu (3,17%) – proizlazi iz Izvješća. 

Nadalje, zaključeno je kako 94,1% učenika iz ove skupine upisuje gimnazijske programe, nakon čega slijede srednjoškolski programi u području zdravstva (2,3%), ekonomije (1,2%) te elektrotehnike (0,9%). Više od polovice učenika iz ove skupine upisuje program opće gimnazije nakon čega slijedi prirodoslovno-matematička gimnazija te jezična i klasična gimnazija, a u odnosu na postotak u ukupnom broju upisnih mjesta, učenici iz ove skupine izrazito su nadzastupljeni u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama.

Preporuka: Ukinuti iskazivanje općeg uspjeha

Na koncu, iz ovog Izvješća su proizašle i neke preporuke,  a koje u nastavku prenosimo u cijelosti:

PREPORUKE:

Ukinuti iskazivanje općeg uspjeha u odgoju i obrazovanju Republike Hrvatske – Opći uspjeh izračunat kao prosjek zaključnih ocjena ne ukazuje na jake i slabije strane učenika, njihove interese i potencijale i nije valjan pokazatelj onoga što pojedini učenik jest. Stoga nije opravdano korištenje općeg uspjeha pri upisu u srednjoškolsko obrazovanje.

Dalje razvijati postojeći model upisa u srednjoškolsko obrazovanje čije su pozitivne strane pridavanje veće vrijednosti zaključnim ocjenama u onim predmetima koji su važni za nastavak srednjoškolskog obrazovanja u određenom sektoru i programu te mogućnost organiziranja dodatnih klasifikacijskih postupaka (‘prijemni ispiti’) koji u određenoj mjeri utječu na poredak kandidata.

Izbjeći vanjske ispite na kraju osnovnoškolskog obrazovanja (mala matura) te se okrenuti k sustavnim rješenjima koji u osnovi imaju korištenje kombinacije školskog i vanjskog vrednovanja (hibridno vrednovanje) koja su izrađena u okviru Cjelovite kurikularne reforme.

Usvojiti Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju izrađen u okviru Cjelovite kurikularne reforme.

Iako izrađeni Okvir za vrednovanje nudi brojna rješenja koja značajno unaprjeđuju vrednovanje procesa i ishoda učenja u našim školama, u Izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koje su upućene u Saborsku proceduru u svibnju 2018. godine Okvira kao temeljnog dokumenta koji određuje vrednovanje u okviru kurikularnog sustava – jednostavno nema. Ovime su strukture obrazovne vlasti u Hrvatskoj propustile napraviti značajan iskorak prema kvalitetnijem, valjanijem, objektivnijem i pravednijem vrednovanju učeničkih postignuća i boljem usmjeravanju učenika u srednjoškolske programe.

Za one koje žele detaljnije pročitati i proučiti rezultate ovog istraživanja, evo još jednom poveznice na ANALITICKO IZVJESCE – Superodlikaši – Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.

Ilustracija (fotoWikimedia Commons/Tris)

 

 

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI