Neovisni novinarski portal
20.8.2018.
OTOK
Leti, leti... otok! (foto TRIS/G.Šimac)

Prijedlog Zakona o otocima:
Otočani su hrvatski i strani državljani koji najmanje 183 dana u jednoj godini borave na otocima ili poluotoku Pelješcu

Leti, leti... otok! (foto TRIS/G.Šimac)

Tko su otočani ? Otočani su hrvatski i strani državljani koji imaju prebivalište na otocima ili na poluotoku Pelješcu te državljani država članica Europskog gospodarskog prostora i članovi njihovih obitelji s prijavljenim privremenim boravkom u Republici Hrvatskoj i koji najmanje 183 dana u jednoj godini borave na otocima ili poluotoku Pelješcu. A .Tako barem kaže članak 5. novog nacrta prijedloga Zakona o otocima, a koji se od 7. lipnja 2018. nalazi na tzv.  javnom savjetovanju (poveznica) s rokom za komentiranje do 23. lipnja. Ako pak tamo borave 182 dana, onda nisu otočani, veli taj nacrt. U istom članku piše i kako je otok prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine preko 1 km2, a otočić – prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine od 0,01 km 2 do 1 km2.

Inače, hrvatsko otočje je jedinstvena otočna geografska cjelina koja se sastoji od 78 otoka, 524 otočića te 642 hridi i grebena, pa otoka, otočića, hridi i grebena ima ukupno 1.244 i sastavni su dio teritorija Republike Hrvatske. U nacrtu novog Zakona ima svega, među ostalima i poglavlje koje kaže da otočani imaju pravo na pitku voduU cilju poboljšanja uvjeta života te opskrbe otočnog stanovništva i otočnog gospodarstva vodom, otočna naselja ili dijelovi naselja koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav imaju pravo na opskrbu pitkom vodom.

Nadalje, ako neki otočanin želi nešto prodati neka zna kako Republika Hrvatska ima pravo prvokupa nekretnina koje se nalaze na malim, povremeno nastanjenim i nenastanjenim otocima definiranim u Državnom programu zaštite i korištenja malih, povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i okolnog mora, pa je vlasnik nekretnine koji namjerava takvu nekretninu prodati, dužan dostaviti pisanu ponudu za prodaju nekretnine po tržišnoj cijeni nadležnom tijelu za upravljanje imovinom  Republike Hrvatske, određenom posebnim propisom.

Rasprodavatelji djedovine moraju znati i kako ne smiju prodavati nekretninu i zemlju ‘prvi red do mora‘ ako nisu utvrđene granice pomorskog dobra: Nekretnina  koja je prva čestica do mora ili prva čestica do obalne čestice ne smije biti predmetom prodaje dok se ne utvrdi granica pomorskog dobra sukladno posebnom zakonu.

Leteće kopno okruženo morem (foto TRIS/G.Šimac)

Sadržaj nacrta novog Zakona kao i spisak  svih otoka i otočića možete pronaći na ovoj poveznici, gdjemožete izrazizi svoje mišljenje o ovom prijedlogu Zakona, te predložiti svoje zamisli. 

Nadalje, prenosimo objavu  Pokreta otoka – udruge za održivi i odgovoran razvoj hrvatskih otoka, koja javlja kako su sudjelovali u kreiranju nacrta Prijedloga Zakona o otocima koji se od 7. lipnja 2018. nalazi na tzv.  javnom savjetovanju s rokom za komentiranje do 23. lipnja. Objavu za javnost Pokreta otoka, koje potpisuju Andreja Baraba, članica radne skupine za izradu Zakona iz Pokreta otoka i Maja Jurišić, predsjednica Pokreta otoka, objavljujemo u cijelosti:

Dana 7. lipnja 2018. nacrt prijedloga Zakona o otocima objavljen je na javnom savjetovanju s rokom za komentiranje do 23. lipnja. Mjesec dana nakon, objavit će se izvještaj o obavljenom javnom savjetovanju i usvojenim komentarima.

Kao članovi radne skupine doprinijeli smo brojnim poboljšanjima Zakona te smo izuzetno zadovoljni ostvarenom suradnjom s Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova te doprinosima ostalih članova radne skupine.

Postojeći Zakon o otocima datira iz 1999. godine i star je gotovo 20 godina što nas dovodi do zaključka da su veći dijelovi njegovih odredbi zastarjeli i neprimjenjivi na današnju otočnu stvarnost. U međuvremenu smo kao država postali i članica  Europske Unije čiji je jedan od temelja kohezijska politika. Posljednjih nekoliko godina znatno se intezivirala razvojna europska politika prema otocima što je 2015. godine rezultiralo donošenjem Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka.

Posljedično nužno je da i mi, kao država s preko 1200 otoka, uhvatimo korak s vremenom i prilagodimo zakonske regulative novim razvojnim potrebama.

Tribina Pokreta otoka u splitskim Zlatnim vratima (foto TRIS/G. Šimac)

Zakon koji je bio na snazi posljednjih 20 godina u većem dijelu se nije ni provodio. Naime, važno je naglasiti da je Zakon o otocima općenito kompleksan jer pokriva specifičan geografski dio i multisektorski zadire u gotovo sve pravce otočnog života i razvoja. Zakon svojim djelokrugom pokriva rad gotovo svih Ministarstava što mu otežava konkretnu provedbu. Mišljenja smo da će biti potrebno uložiti dodatne napore u koordinaciju svih nadležnih tijela, kako horizontalno tako i vertikalno, da bi se uzele u obzir stvarne potrebe lokalne otočne zajednice.

Na novom Zakonu o otocima se radi od ljeta 2016. godine te su u njega uvrštene odredbe Deklaracije pametnih otoka kako bi se osigurao održivi razvoj i energetska tranzicija otočnih zajednica.

Novosti u Zakonu koje želimo istaknuti, a koje smo predložili kao članovi radne skupine su:

– uvođenje otočnih koordinatora te posljedično mogućnost novih radnih mjesta za otočane koji će raditi na organiziranju, pokretanju i koordiniranju planova i projekata važnih za održivi razvoj otoka te koji bi trebali osigurati horizontalnu (bottom up) komunikaciju sa svim dionicima;

– uvođenje otočnih prioritetnih područja kako bi se osiguralo učinkovito planiranje i provedba s ciljem fizičkog i gospodarskog razvoja te društveno socijalne regeneracije nerazvijenih i manje razvijenih otoka. Krajnji cilj je osigurati Europska sredstva u novoj financijskoj perspektivi;

– u otočno vijeće ući će članovi razvojnih dionika uključujući predstavnike civilnog društva i druge stručnjake za otočnu tematiku.

Pokret otoka! (foto TRIS/G. Šimac)

Ostale novine u Zakonu koje želimo istaknuti su:    

– odredbom se ustrojavaju otočna urbana područja koja se odnose na JLS-ove koje imaju status grada s ciljem učinkovitijeg planiranja i provedbe otočnih politika. Govorimo o gradovima na otocima koji prema posljednjem popisu imaju više od 3000 stanovnika, ali u svoj plan razvoja mogu uključiti i ostale JLS-ove na otoku kako bi se razvoj otoka sagledavao u cjelini;

uvođenjem otočnih razvojnih pokazatelja se želi korigirati opći indeks razvijenosti koji ne prepoznaje otoke sa specifičnim upravnim položajem odnosno one otoke koji su mjesni odbori u sastavu gradova i općina na kopnu ili u sastavu drugih otočnih JLS-ova;
– svi gospodarstvenici na otocima bez pitke vode će novim Zakonom dobiti pravo na isporuku subvencionire pitke vode…
Zakonom se definira i nova programsko planska dokumentacija odnosno novi nacionalni plan razvoja otoka te pojedinačni planovi razvoja otoka s ciljem sagledavanja njihovog razvoja u cjelini.
Dodatnih komentara na Zakon imamo osobito po pitanju odredbi koje se tiču prijevoza otpada s otoka te ćemo u narednih nekoliko dana pripremiti konkretne prijedloge izmjene nacrta Zakona i uputiti ih u javno savjetovanje. Pozivamo svih da nas prate te da se aktivno uključe svojim komentarima i primjedbama do navedenog roka – 23 lipnja putem LINKA na stranici E-savjetovanja.
Važno je napomenuti da je donošenje Zakona o otocima sada u završnoj je fazi no to je samo jedan mali dio odrađenog posla. Predstoji nam puno veći i zahtjevniji posao, a to je njegova učinkovita provedba.
 Za kraj važno je istaknuti da je Hrvatska uz Finsku, jedina zemlja u Europi koja ima Zakon o otocima.

Ilustracija (foto TRIS/G.Šimac)

Pokret otoka u Zadru (foro TRIS/G.Šimac)

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI