Neovisni novinarski portal
12.12.2018.

POLITIKA
Predsjednica KGK i “demografski paket”: “Koliko košta? A koliko košta hrvatska budućnost ?”

Predsjednica KGK i “demografski paket”:
“Koliko košta? A koliko košta hrvatska budućnost ?”

Demografske mjere i to odmah, pitanje su hrvatskog biti ili ne biti, to je pitanje opstanka Hrvatske kao države i naroda, smatra hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja je danas javno predstavila svoj paket za demografski oporavak zemlje. Pisala ga je osobno, kako je rekla, u suradnji sa svojim savjetnicima, na čelu s demografom Anđelkom Akrapom. Bio je to njezin dug građanima kojima je obećala prije tri godine angažirati se na promjeni negativnih demografskih trendova. U suradnji s Vladom ili bez nje. A kako se iz Vlade komentira njezin “demografski paket”, očito njezinu pomoć ne traže, niti bi je uzeli… 

Koliko plan košta? Odakle novac? Predsjednica to ne zna,  nema podatke,  ali, koliko košta budućnost,  uostalom, zar proračun nije u suficitu, replicira  KGK u intervjuu na RTL-u onima što s kritikom dočekuju njezin uradak. Plan mjera naravno ima svoju cijenu, ali njegova provedba nije trošak, nego ulaganje u budućnost, kaže predsjednica, navodeći niz podataka koji upućuju na demografsku katastrofu koja je pred Hrvatskom.

Čeka nas slom mirovinskog sustava

A podaci kažu da je Hrvatska prema popisu stanovništva 2011. imala 4 284 889 stanovnika, dok ih danas ima ispod četiri milijuna. Ukoliko se sadašnji trendovi ne zaustave, do 2051. Hrvatska će imati milijun stanovnika manje! Ono što posebno zabrinjava je činjenica da drastično opada broj stanovnika u najpotentnijoj dobi, od 15 do 60 godina, i ako se ovako nastavi, upozorila je predsjednica, nećemo imati dovoljno radnog stanovništva koje bi prehranilo sve one koji ne rade i doći će do kraha mirovinskog sustava.
Hrvatska je, naročito od ulaska u Europsku uniju 2013., suočena sa sve ozbiljnijim valom iseljavanja kojemu su primarni razlozi društvena klima u zemlji, i loši radni i materijalni uvjeti, ali dio populacije odlazi i zbog potrebe za novim iskustvima, upoznavanjem novih ljudi i kultura. I nije problem što hrvatski građani odlaze u druge zemlje EU, gdje se dodatno obrazuju i usavršavaju u svojim strukama, problem je, smatra KGK, što se kod kuće ne stvaraju pretpostavke za njihov povratak.
U tom smislu, plan mjera predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, podijeljen u četiri poglavlja, apostrofira reforme kao prvi uvjet za promjenu okruženja u kojemu će se lakše otvarati nova radna mjesta. Prije svih, radi se o poreznoj reformi kojom bi se rasteretilo poslodavce i plaće zaposlenog, čime bi se značajno povećala neto plaća radnika. S druge strane, treba reformirati i digitalizirati javnu upravu koja mora biti na dispoziciji građanima. Ali, nužno je reformirati i sustav obrazovanja koji je potpuno zastario i stoga neprilagođen potrebama društva i tržišta rada. Ljudi su, kaže predsjednica, naše najveće bogatstvo, naš najvrjedniji resurs, a bez navedenih reformi taj će resurs izgubiti svoju vrijednost.

Ministarstvo demografske obnove ( ? )

Sjetila se KGK i 326 tisuća blokiranih građana za koje predlaže isključivanje posrednika iz ovrha i vođenje ovršnih postupaka na sudovima. Spominjala je i uvođenje instituta apsolutne zastare, reguliranje pitanja zateznih kamata kako ne bi premašivale glavnicu itd.
S aspekta obiteljske politike predsjednica govori o financijskim potporama, uslugama skrbi za djecu, no to je sve, kaže,” u funkciji socijalnih davanja, a rješavanje demografske problematike pripada prije svega razvojnoj politici”. Posljedice loših materijalnih okolnosti i slabih potpora društva u smislu dostupnosti dječjih vrtića i sl. rezultiraju nesrazmjerom između želja i stvarnog broja djece u obitelji, kojih je sve češće tek jedno. Inače, zagovornik je univerzalnog dječjeg doplatka, delimitirane porodiljske naknade, vrtića za svako dijete, obiteljske kartice za muzeje i sl.
Paralelno s planom mjera za demografsku obnovu nacije, predsjednica, svjesna manjka radne snage u državi, govori i o mjerama useljavanja, ali ciljanog, u skladu s potrebama tržišta rada.
A da bi mjere bile operativne, da bi se uistinu i provodile, predsjednica bi osnovala Ministarstvo demografske revitalizacije ili bi uvela mjesto potpredsjednika Vlade, odnosno ured Vlade za demografsku obnovu koji bi bio pod izravnom paskom premijera. Pozvala je Vladu, Sabor, poslodavce i sindikate, sve hrvatske građane da se uključe u raspravu o demografskoj revitalizaciji Hrvatske s ciljem izgradnje prosperitetne države i društva jednakih šansi.

KGK : Nemojmo se optuživati, trebamo nacionalni konsenzus

Nemojmo se međusobno optuživati, apelirala je predsjednica, jer ovo je pitanje oko kojeg nam je potreban nacionalni konsenzus.
Požalila se na nesuradnju sa sve tri vlade koje su se izmijenile otkako je započela svoj mandat, ali i pomirljivo poručila kako je njezina ruka i dalje pružena za suradnju. I Irska je bila zemlja iz koje se iseljavalo, a danas se u nju useljava, kazala je, ufajući se da bi to mogla biti i hrvatska budućnost. Treba raditi na tome da se naša emigracija vraća ali i omogućiti useljavanje stranaca, kazala je također.
Po svemu, bila je ovo snažna, otvorena kritika rada Vlade koja nije ništa poduzela u zaustavljanju negativnih trendova u zemlji, ne samo demografskih, nego i onih koji su iseljavanje poticali, kao što je klijentelizam i visoko birokratizirana državna administracija. Nije krila žaljenje, pa i uvrijeđenost, zbog odbijanja njezinog prijedloga da se zbog demografske katastrofe koja Hrvatskoj prijeti, održi zajednička sjednica Vlade , ali premijer za to nije imao razumijevanja. Nada se, međutim, da će njezin plan mjera biti konstruktivan prilog i prilika za dijalog s Vladom oko krucijalnog nacionalnog pitanja.
Zanimjivo je, međutim, da je upravo danas, održan i sastanak Vladinog tima za izradu strategije za demografiju, nakon kojega je ministrica Nade Murganić izjavila kako Vlada na demografskoj obnovi uveliko radi, a plan predsjendice je u najkraćem – neizvediv. Što je radila, KGK je, očigledno opet radila za sebe, jer Vladi njezini savjeti i pomoć nisu potrebni. I to joj se posve jasno dalo do znanja.

 Za tango je potrebno dvoje…

Imate li procjene koliko bi koštala bilo koja od ovih mjera, a neke od njih su vrlo opipljive, recimo delimitiranje porodiljnih naknada. Znate i sami da je proračun prenapregnut- pitala je novinarka RTL-a u intervjuu predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović.

-Proračun je prenapregnut,  međutim, vidjeli smo prošle godine da je upravo oslobađanjem od dijela poreza došlo do proračunskog suficita i ja vjerujem da možemo postići uštede u pojedinim dijelovima proračuna kako bismo mogli uložiti  upravu u hrvatsku budućnost- odgovorila je predsjednica. S  premijerom se nije čula, ali nije to nikakav “hladni rat” među njima, “mi ćemo nastaviti razgovarati, i držim da bi komunikacija trebala biti  bolja i uložit ću maksimalan napor da se to dogodi”. Tko je kriv? Pa ne bi ona o tome, jer, kako se ono kolokvijalno kaže “za tango je potrebno dvoje, a ja sam tu, spremna  sam i pružam ruku na suradnju i nadam se da ćemo surađivati jer je to pitanje interesa hrvatskog naroda i hrvatske države.”

 

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI