Neovisni novinarski portal
25.9.2018.
HRVATSKA
Naslovna fotografija projekta Biosfera

Mala zemlja za veliku avanturu:
Sjedimo na škrinji s blagom, ali ako nemaš ključ – ništa od blaga

Naslovna fotografija projekta Biosfera

Mala zemlja za veliku avanturu – parafrazirajmo nekadašnji turistički slogan. Ne treba to miješati s avanturom preživljavanja s minimalnim mirovinama i lošim plaćama u slabo uređenoj državi ili o neizvjesnoj seobi u neku državu radi posla i dostojanstva, već o tzv. aktivnom turizmu s primjesama avantura. Umjesto prženja na hotelskim bazenima i betonskim plažama, te ispijanja skupih koktela uz cumpa-tumpa glazbu, uloge ovce u stadu s kruzera koje bavulja po metežnim starim gradovima… sve je više onih se radije nasmijani znoje i vrte pedale po Dalmatinskoj Zagori, zadovoljno vise na sajlama nad ponorima Velebita, ispuštaju dušu veselo trčeći uzbrdo po Dinari i Biokovu, rone i radosno cvokoću u ledenoj Cetini, pjevajući veslaju u kajacima od Komiže do Palagruže, strmoglavo paraglajdaju iznad zelene Like ili plate pa po Slavoniji cijeli dan čuče u grmlju i čekaju da uslikaju jelena… itd.

O sličnome se pričalo na prezentaciji projekta Centar za odrzivi akvni turizam BioSfera Biograd koja je održana u Vrani u preuređenom Maškovića hanu koji se sada, eto, zove Heritage hotel Maškovića han.

– Pješačenje, planinarenje, cikloturizam, speleoturizam, vožnja kajacima, rafting, jahanje, sportski ribolov, jedrenje, veslanje, kulturni, eko i gastro turizam, poslovni, kreativni, obrazovni i istraživački turizam, samo su neki od oblika aktivnog turizma koji mogu stvoriti čitav niz novih i vrlo izdašnih izvora prihoda za lokalno stanovništvo i otvarati kvalitetna i cijelogodišnja radna mjesta posebice atraktivna mladima i visoko obrazovanim – rečeno je na predstavljanju Biosfere koja je, što se u nas još teško događa, ujedinila začuđujuće veliki broj raznih institucija i sudionika.

Okupila ih potreba za zajedništvom i 21.787.053,37 kn

Naime, nositelj tog projekta je sve aktivnija Javna ustanova Park prirode Vransko jezero, a partneri su Grad Biograd na Moru, Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split i Hrvatska gorska služba spašavanja. Suradnici na projektu su 5 nacionalnih parkova i parkova prirode, 3 javne ustanove za zaštićena područja, tri županije (Zadarska, Ličko-senjska i Šibensko-kninska) i jedinice lokalne samouprave te njihove županijske i lokalne turističke zajednice kao i Lokalna akcijska grupa Laura te Lokalna akcijska grupa u ribarstvu Lostura.

Predstavljanje Biosfere u Maškovića hanu (foto TRIS/G. Šimac)

Sve njih je osim dobre volje i potrebe za zajedništvom i suradnjom okupio i ukupni proračun projekta u iznosu od 21.787.053,37 kn, od čega su bespovratna sredstva iz EU 12.756.756,96 kn, dok je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao projekt u iznosu od 1.400.756,25 kn.

Za početak, čini se kako se sve više shvaća kako su naša brda, planina, šume, jezera, vrleti, kamenjari, otočići i sl. golemi potencijal u smislu pametnijeg turizma nego li je zasad još uvijek prevladavajući plažni, masovni i kruzer turizam. Avant-turitzam je naprednija inačica turizma – nije to ništa novo – o tome neki pametni ljudi i vizionari govore već desetljećima. Na primjer Danijel Lacko koji je u postolovinu razvijanja pustolovnog turizma ušao tko zna od kada (vidi tekst na Trisu). Neki su tu i tamo već odavno pokrenuli vlastite projekte turističkog letenja, jedrenja, bicikliranja, planinarenja.. premda ih je lokalnim i nacionalnim okvirima u počecima većina doživljavala kao lunatike i redikule, kako se to u Dalmaciji znade reći.

– Svima nam je jasno da imamo potencijal, ali ovo je jedan projekt koji pokušava pokazati put i konkretno doprinijeti održivom razvoju lokalnih zajednica i ekonomija. Naravno, ljudi će ovdje ostati ako ima izgleda da nešto zarade na tom prostoru, a to upravo želim pokazati i omogućiti ljudima da počnu zarađivati od onoga što imaju ispred nosa. Možeš sjediti na škrinji s blagom, ali ako nemaš ključ onda ništa od blaga. Naša ideja da vam damo ključeve, da otškrinemo tu škrinju s blagom koju imamo. A to su informacije, znanja i svijest o onome što imamo, na početku – kaže Ranko Milić, začetnik projekta iz CEDRA-e.

HGSS-ovo spašavanje ljudi kao inspiracija

Danijel Katičin, ravnatelj Parka prirode Vranko jezero koji je pod njegovim vodstvom pokrenulo niz korisnih projekata na tom tragu, predstavio je ključne osobe u projektu, među njima Luku Dubravicu iz HGSS-a i Ranka Milića, za kojega je kazao kako je najzaslužniji za aktivaciju Biosfere.

Ranko Milić (foto Tris/G. Šimac)

Projekt BioSfera Biograd želi aktivno doprinijeti rješavanju problema zaštite i valorizacije prirodne baštine zaštićenih područja prirode Dalmacije i Like koja su većinom slabije razvijena, ruralna područja ugrožena negativnim društveno-gospodarskim i demografskim trendovima, vele. Cilj projekta je doprinijeti održivom razvoju lokalnih zajednica i njihovih ekonomija održivim korištenjem i aktiviranjem iznimnih vrijednosti i potencijala prirodne baštine na širem području Zadarske, Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije, pojašnjavaju.

No avanture mogu krenuti i naopako, što posebice znaju u HGSS-u, kada ih s planine zovu turisti koji su izgubili lijevu japanku ili kad s pučine spašavaju moreplovce na ispuhanim plamencima.

– Svjesni smo koliki je prostor u Hrvatskoj neiskorišten po pitanu turizma i svjesni smo koliko će se razvojem takvih aktivnosti povećati mogućnost eventualnih nesreća. I zato je bitan naš veći obol u vidu prevencije i edukacije, tečajeva, obrazovanja široke zajednice i stanovništva da smanjimo rizik od nastanka nesreće. HGSS je partner u nekoliko projekata u projektu Biosfera Biograd. Bit ćemo uključeni u izradi sigurnih karata i edukacija o oblicima aktivnog turizma. S povećanjem znanja vodiča u takvom vidu turizma automatski je manji rizik od potencijalnih nesreća – kaže Luka Dubravica iz HGSS-a.

Ranko Milić kaže kako ga je i HGSS dijelom inspirirao za razvijanje projekta.

– U ovaj projekt sam krenuo u suradnji s HGSS-om, gdje sam u biti surađujući sa službom koja spašava ljude u aktivnom turizmu shvatio koliko blago postoji oko nas, a koje je potpuno neiskorišteno. Imamo fantastičan potencijal u zemlji koja je jedna od najljepših na svijetu, ali zjapi prazna, pa u stvari gubi svoju razvojnu osnovu umjesto da je koristi. Prepoznajući važnost aktivnijeg razvoja aktivnog turizma i razvoja suradnje različitih dionika došli smo do ovog projekta. Ideja je da pošaljemo poruku, da pokažemo na ovom primjeru kako možemo postupati drugačije na našem, nerazvijenom prostoru, ruralnim prostorima, otocima… i stvarati neke nove perspektive razvoja… – veli pomalo zaneseno Milić.

Mi se rugamo luđacima, a stranci premlaćivaju pare na našim seoskim putevima

I dok lokalno stanovništvo i njihove lokalne vođe pomalo shvaćaju kako bi mogli imati koristi od sve više luđaka koji šetaju i voze bicikle prostorom za kojega su manje-više smatrali da je bezvrijedan, te im se više ne rugaju kao ranije, dotle su lukavi mađarski, njemački austrijski… inozemni poduzetnici već odavno zasukali rukave i nogavice i sad premlaćivaju pare, odnosno broje novce zarađujući, primjerice, prodavajući vožnju bicikla po našim brdima, šikarama, seoskim i vatrogasnim putevima, ronjenje u našem moru itd.

Cikloturista sve više

– Imamo prirodnu i kulturnu baštinu fantastičnu. Zato želimo aktivni turizam stvoriti kao polugu i proizvod više vrijednosti. Ne znam jeste li čuli, ali imamo tu u Hrvatskoj strane firme koje organiziraju cikloturitičke ture koje koštaju 4900 dolara za jednu osobu, za sedam dana. Jedna takva grupa ima 20 osoba, pa izračunajte koliko to dođe. A godišnje imaju po 200 grupa. To rade stranci, jer mi ne znamo raditi. Mi jednostavno gubimo milijune ne prepoznavajući potencijal koji nam stoji ispred nosa, pa neko drugi dođe i uzme nam to ispred nosa. Neke dobre prakse će pokazati, obrazovati naše ljude da zarađuju dobre pare. Dakle ne govorimo mi ovdje o životarenju nego o kvalizetnim prihodima, ali treba za to imati znanje, kapacitete i kritičnu masu ponude – podučava Ranko Milić iz CEDRA-e.

A kako sve to nisu neka prazna naklapanja pokazuju i neki statistički podaci. U svijetu već odavno postoje države koje su na osnovu gorkih vlastitih iskustava shvatili kako masovni turizam dugoročno uništava i jede esenciju zbog koje je nastao, zagađuje, prlja, eksploatira, guta prostor i resurse, višeslojno degradira lokalno stanovništvo i generalno vrlo malo odnosno nikako pridonosi razvoju sredine koju turisti masovno pohode.

– Evo nekih globalnih podataka. U svijetu masovni turizam raste 4 posto godišnje, a aktivni turizam kojeg se mi još nismo niti dotakli – 69 posto godišnje! Zanimljiv je i podatak iz studije UN-a za razvoj (UNDP), koji kaže da masovni turizam ostavlja lokalnim zajednicama samo 5 posto svojih prihopda. Znači, ako neki gost potroši 100 dolra, od toga samo 5 dolara ostane lokalnoj zajednici. U održivom turizmu čak 65 dolara ostaje lokalnoj zajednici. Trinaest puta više! To što mi brojimo posjetitelje je besmisleno. Vrlo je važno koliko svaki taj posjetitelj na kraju napravi štete. Svaki posjetitelj je napravio štetu. Zagadi, te ostavi neku vrstu ekološkog otiska. Stoga se nije pametno hvaliti brojem posjetitelja, nego treba razvijati drukčiji turizam – dodaje Milić.

Masovni turizam kao invazija skakavaca

Učinak masovnog turističkog posjeta je, dugoročno ili manje dugoročno, reklo bi se, usporediv s invazijom skakavaca na plodnim poljima. Zato je, dok još ima vremena, bolje okrenuti se ovakvoj naprednijoj i pametnijoj inačici turizma, avan-turizmu, u kojemu osvješteniji turisti s puno većim marom i poštovanjem postupaju prema odabranoj tzv. turističkoj destinaciji. A takvih je sve više, čini se.

Začetnici aktivnog turizma – Šime Stipaničev i Daniel Lacko – nakrivljeni iznad mora

– Cikloturističko tržište Europe je 44 milijarde eura, a tržite cruising turizma je 39 milijardi eura. Znači 5 milijardi eura je veći prihod od turista na biciklima od onoga kojega smatramo velikim, tu kruzersku industriju. A znamo koje štete kruzerska industrija ostavlja. Svaki treći Nijemac provede svoj godišnji odmor na bicikli. I taj trend raste 30 posto godišnje. Ne žele biti kuferi koje će neki iskrcati, pa će se peći na plaži, nego žele drugačije doživjeti prostor koji posjećuju, žele biti aktivni. A takvi ljudi mogu i puno više platiti. Više nego oni koji dođu peći se pet dana na plaži – kaže Milić.

Ovaj će projekt valjda educirati davatelje usluga i turiste u smjeru kako je iznimno važno da ambijenti koje posjećuju moraju ostati onakvima kakve su zatekli, a lokalno stanovništvo obrazovati kako, među ostalim, nije pametno zagađivati tanjur iz kojega se jede, trovati vode te istresati kamione građevinskog otpada i zahrđale bijele tehnike u šumarke i vrtače. Uporedno s time, i razvoj aktivnog turizma bi trebalo vrlo strogo i pažljivo kontrolirati, posredstvom nadzornih službi nacionalnih parkova i drugačije, kako se ne bi desilo da isti negativno utječe na okoliš i pojede sam sebe, o čemu, recimo, vrlo ilustrativno i sasvim plastično govori i primjer Mount Everesta koji je sad već zatrpan smećem od prekomjernog granatiranja bio i drugim otpadom od strane prevelikog broja turista-planinara.

Ranko Milić govori i kako sudjeluje u razvoju projekta ciklosturističke magistrale od Španjolske do Grčke.

Neka Zagora i Lika opet budu biosfere

– A najljepši dio te rute je hrvatska obala. To je ruta koja je neusporediva s bilo kojom drugom rutom. Drugi još značajniji podatak je da je potencijal Mediterana veći od ukupnog potencijala Europe sada u smislu aktivnog turizma. Potencijal koji nije iskorišten. Samo par regija ima razvijen cikloturizam. Sve ono što mi sada imamo od cikoturizma… to je nula bodova. A tu govorimo o samo jednom turističkom proizvodu, cikloturizmu. A gdje su ostali? – zaključuje Ranko Milić.

Inače, projekt Biosfera nije samo priča o neiskorištenom potencijalu, već niz aktivnosti o kojem možete više doznati na ovoj poveznici; Centar za odrzivi akvni turizam BioSfera Biograd. Svoju konkretniju vidljivost će projekt postići u vidu vidljive matične kuće koja će biti uređena u Biogradu (Stara škola), u središtu grada, te će doprinijeti osvještavanju i domaćih i stranih o bitnosti i blagotovornim ekonomskim učincima ovih nastojanja.

Podaci koji govore

Nadalje, osim gora navedenog projektom će se obučiti nova generacija vodiča aktivnog turizma, a OPG-ovi će dobiti znanja o multifunkcionalnim farmama, mogućnostima održivog turizma te izvorima financiranja za svoje projekte. Upravo zato, svi zainteresirani dionici koji žele dobiti više informacija o projektu i njegovim mogućnostima, te načinima uključenja, ovim putem se pozivaju da se uključe u projekt i jave na adresu e-pošte: info@pp-vransko-jezero.hr, vele Biosferičari.

Inače, pojam biosfera dolazi od grčkih riječi bios (život) i sphaira (kugla), te označava cjelokupni prostor na Zemlji u kojem obitavaju živa bića.

S obzirom kako su živa bića uglavnom napustila neka beživotna područja Like i Dalmatinske zagore, eto prilike da ista ponovno postanu biosfere.

Naslovna fotografija projekta Biosfera

 

Tags: , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI