Neovisni novinarski portal
14.11.2018.
KULTURA / POLITIKA
Likovna peticija: Vratimo dostojanstvo hrvatskim samostalnim umjetnicima

Likovna peticija:
Vratimo dostojanstvo hrvatskim samostalnim umjetnicima

Kako bi upozorili na teške i prekarne uvjete rada samostalnih umjetnika u Hrvatskoj, posebice likovnih umjetnika, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Zagreb pokrenulo je peticiju pod nazivom “Vratimo dostojanstvo hrvatskim samostalnim umjetnicima” . Ujedno je to i javno pismo u kojem iznose sve probleme s kojima se godinama bore, a koji su “zbog nebrige nadležnih institucija i više desetljetnog ignoriranja mnoge samostalne umjetnike doveli na rub egzistencije”. U očekivanju novog Zakona o umjetnicima u ovom javnom pismu/peticiji iznose i zahtjeve samostalnih umjetnika prema Ministarstvu kulture kako bi im se omogućio opstanak na hrvatskoj kulturnoj sceni.

U nastavku u cijelosti prenosimo tekst peticije HDLU-a Zagreb (peticiju možete potpisati na ovom linku: “Vratimo dostojanstvo hrvatskim samostalnim umjetnicima”):
 “Poštovane kolege umjetnici, poštovani građani Hrvatske!
Pišemo ovu peticiju da bismo hrvatsku kulturnu javnost upozorili na velike probleme samostalnih hrvatskih umjetnika i posebno samostalnih likovnih umjetnika, koji danas žive u teškim i prekarnim uvjetima rada. Zbog nebrige nadležnih institucija i više desetljetnog ignoriranja problema samostalnih hrvatskih umjetnika, mnogi samostalni umjetnici danas žive na rubu egzistencije, a u javnosti općenito imaju jako lošu percepciju, jer u našem društvu samostalne umjetnike često vole nazivati ”parazitima na proračunu”, ne razumijevajući današnje teškoće na tržištu sa kojima se suočavaju mnogi umjetnici i specijalno likovni umjetnici.
Prošle godine (2017.) od strane Ministarstva kulture najavljeno je i donošenje novog Zakona o umjetnicima, prije kojega su strukovne udruge u kulturi trebale provoditi savjetovanja sa umjetnicima. Međutim, već tu je došlo do problema, jer nisu sve strukovne udruge bile ravnopravno uključene u ta savjetovanja, a kad je likovna struka u pitanju, nekim strukovnim društvima likovnih umjetnika je čak bio i ZABRANJEN dolazak u Meštrovićev paviljon u Zagrebu, gdje je trebalo izabrati predstavnika likovne struke u Radnu skupinu Ministarstva kulture za donošenje novog Zakona o umjetnicima. Na tim sastancima tzv. ”likovnog klastera” prošle godine u Meštrovićevom paviljonu uopće nije bilo ni predstavnika iz Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, pa smo tako ove godine mi mnogi samostalni likovni umjetnici ostali šokirani informacijama koje smo nedavno dobili iz Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika: novi Zakon o umjetnicima radi se bez samostalnih umjetnika u Radnoj skupini za donošenje novog Zakona o umjetnicima.
Jedan član Radne skupine iz Ministarstva kulture jeste samostalni umjetnik, no on zastupa književnu struku, a ne interese samostalnih umjetnika u cjelini, i uz to je još specijalno problematično što nikakva savjetovanja nisu provođena sa nama dugogodišnjim samostalnim umjetnicima, da bi se locirali gorući problemi u našim strukama i općenito nas nitko iz Ministarstva kulture uopće i nije pitao za mišljenja. A kada smo mi ipak svoja mišljenja slali dopisima u Ministarstvo kulture, na te dopise u pravilu nam nisu odgovarali, iz čega smo zaključili da Ministarstvo kulture kod donošenja ovog Zakona o umjetnicima, ISKLJUČUJE mnoge samostalne umjetnike iz čitavog procesa, ne obazirući se na naša strukovna iskustva.
Poseban je problem zadnjih godina i na hrvatskoj likovnoj sceni, i zato smo mi neki hrvatski samostalni likovni umjetnici odlučili ovog ljeta pokrenuti jednu široku javnu kampanju pod nazivom ”Vratimo dostojanstvo hrvatskim samostalnim umjetnicima”, te smo se preko javne peticije odlučili obratiti Ministarstvu kulture RH sa nekim zahtjevima za hrvatske samostalne likovne umjetnike i molimo hrvatsku kulturnu javnost da svojim potpisima u ovoj peticiji podržite naše zahtjeve, upućene Ministarstvu kulture RH, pred donošenje novog Zakona o umjetnicima u Hrvatskoj.
Ono što mi samostalni likovni umjetnici želimo, jest slijedeće: 
 1.Treba izjednačiti Status samostalnih likovnih umjetnika i profesora sa Likovnih akademija – sa jednakom mirovinskom osnovicom. Samostalni umjetnici odlaze u mirovinu kao socijalni slučajevi, iako samostalni likovni umjetnici u pravilu imaju tokom života puno više umjetničke aktivnosti od profesora sa umjetničkih akademija, koji imaju puno veću mirovinsku osnovicu od samostalnih likovnih umjetnika.
2. Samostalni umjetnici moraju isto imati pravo na Počasni doktorat kao i profesori sa ALU. Onaj samostalni umjetnik koji uspije dobiti Počasni doktorat temeljem svog do sad pokazanog umjetničkog rada, treba mu se sukladno tome još povećati mirovinska osnovica – kao i državnim službenicima. Također, samostalni umjetnici sa niskim prihodima trebaju imati pravo na stipendirane doktorate, jer nije u redu da zbog niskih prihoda i lošeg socijalnog statusa budu diskriminirani i uskraćeni za cjeloživotnu edukaciju, kakvu imaju profesori na likovnim akademijama.
 3. Samostalni umjetnici moraju imati pravo na naknadu za bolovanje u normalnim rokovima, jednako kao i profesori sa ALU i ostali državni službenici.
4. Na javnim natječajima Ministarstva kulture i raznih lokalnih Ureda za kulturu, samostalni umjetnici trebali bi imati prednost kod odabira njihovih projekata, jer je samostalnim umjetnicima umjetnička aktivnost jedino zanimanje i jedina šansa da budu honorirani preko svojih umjetničkih projekata, a profesori s ALU već imaju svoje plaće i ne bi trebali uzimati poslove samostalnim umjetnicima, tim više što umjetnička djelatnost nije njihovo glavno zanimanje, nego su oni kao glavno zanimanje odabrali pedagošku struku u državnim institucijama.
 5. Samostalnim umjetnicima trebaju se ukinuti fiskalne kase, jednako kao i OPG-ovima, koji su pod posebnom skrbi države sa raznim olakšicama, i tako bi i svi umjetnici iz HZSU-a trebali imati te olakšice kao i OPG-ovi, zbog čega naša država sigurno neće propasti, a to će doprinjeti lakšem opstanku i preživljavanju samostalnih umjetnika, koji ipak i dalje mogu biti pod nadzorom porezne uprave, tako što će voditi jednostavno knjigovodstvo uz izdavanje papirnatih računa, ovjerenih u poreznoj upravi.
Većina samostalnih umjetnika, i specijalno onih likovnih, danas ne može prodati svoj rad na malom i siromašnom hrvatskom tržištu, i stoga ih ne treba maltretirati sa raznim ograničenjima i birokracijom, nego im treba pomoći da svoja djela plasiraju u što većem opsegu, jer od toga može i država imati koristi, posebno kad u ljetnim mjesecima umjetnici iznesu svoja djela pred turiste, razvijajući na taj način i hrvatski kulturni turizam.
No Ministarstvo kulture trebalo bi sugerirati Ministarstvu financija olakšane uvjete rada za samostalne umjetnike, i posebno samostalne likovne umjetnike, koji sve ove godine uglavnom nisu bili plaćeni na svojim brojnim izložbama u hrvatskim galerijama i muzejima, nego su besplatno pružali kulturni program publici kroz svoje izložbe i brojna svoja djela donirali su besplatno hrvatskim galerijama i muzejima, kao i na različitim humanitarnim akcijama – i zato likovni umjetnici danas zaslužuju da im država izađe u susret sa različitim olakšicama na tržištu.
6. Također Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika treba omogućiti i edukaciju umjetnicima koji ne znaju kako se vode jednostavne knjige ili ne znaju pisati projekte na javnim natječajima – ima puno kolega koji to ne znaju, jer ih nitko nikad nije ni podučio na njihovim umjetničkim akademijama, a samostalni umjetnici bi isto trebali imati pravo na cjeloživotnu edukaciju i da im to omogući Ministarstvo kulture i HZSU za njihove članarine u HZSU od 300 kuna godišnje. 
 7. Kolegama iz HZSU koji žive ispod socijalnog minimuma, uz uplatu doprinosa, treba dati i nekakvu mjesečnu socijalnu pomoć za osnovno  preživljavanje.
8. Samostalni likovni umjetnici i pogotovo oni sa višegodišnjim stažem trebaju imati PRVENSTVO u Meštrovićevom paviljonu – za svoje izložbe i projekte, a ne da se tamo okupljaju samo profesori s ALU i njihovi prijatelji.
Ta zgrada je u vlasništvu države i Ministarstvo kulture treba preuzeti nadzor nad tom zgradom i da samostalni i ostali umjetnici direktno putem natječaja podnose svoje prijedloge Ministarstvu kulture, a ne da ravnateljica, predsjednik i dopredsjednik HDLU-a odlučuju koga će od umjetnika pripustiti u Meštrovićev paviljon, te da iz njega neki profesori sa ALU čak i izbacuju samostalne likovne umjetnike, što se u prošlosti već dešavalo u HDLU-u i o čemu je Ministarstvo kulture u više navrata temeljito informirano, ali ništa nisu poduzeli po tom pitanju. Dapače, jedan od ljudi koji je samostalne umjetnike IZBACIVAO iz Meštrovićevog paviljona – nalazi se danas u Radnoj skupini Ministarstva kulture za donošenje novog Zakona o umjetnicima!!
9. Ako Ministarstvo kulture misli da je previše umjetnika u Hrvatskoj, onda ne treba rezati prava već postojećim umjetnicima, nego treba smanjiti broj upisnih kvota na umjetničkim akademijama, koje posve neodgovorno proizvode preveliki broj budućih umjetnika bez posla. A o količini skupo plaćenih profesora na akademijama da i ne govorimo – oni puno skuplje koštaju državu, nego samostalni umjetnici.
10. Mi mnogi samostalni likovni umjetnici imamo loš osjećaj da nam Ministarstvo kulture sa ovim zakonom planira smanjiti prava ili nas čak i posve ukinuti kao struku – u tom slučaju, želimo poštene i transparentne razgovore o sudbini samostalnih likovnih umjetnika i ako nam se planiraju smanjiti naša radna prava, insistiramo na tome da Ministrica kulture razgovara sa nama o našem Statusu, a ne samo da se slušaju sugestije nekih profesora sa ALU i specijalno ne onih – koji su izbacivali samostalne umjetnike iz Meštrovićevog paviljona i cenzurirali ih kada su željeli progovoriti o problemima u svojoj struci.
Sve ljubitelje lijepih umjetnosti i kulture u Hrvatskoj stoga molimo da podržite ovu peticiju svojim potpisom, kako bi se samostalni likovni umjetnici izborili da novi Zakon o umjetnicima bude pošten i pravedan, da u punoj mjeri uvažava Radna prava profesionalnih umjetnika iz različitih umjetničkih profesija i na taj način doprinese rješavanju problema umjetnika i njihovom opstanku na hrvatskoj kulturnoj sceni.
U  Zagrebu, 18. 6. 2018.
Krešimira Gojanović
predsjednica HDLU Zagreb
Robert Štimec
dopredsjednik HDLU Zagreb
Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI