Neovisni novinarski portal
16.10.2018.
PRIJENOS
Ilustracija foto: Romi.hr/Tris

Trećina romskih obitelji preživljava s manje od 1.500 kuna mjesečno (Forum.tm)

Ilustracija foto: Romi.hr/Tris

S portala Forum.tm prenosimo tekst o rezultatima dugotrajnog i opsežnog istraživanja o građanima-pripadnicima romske nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Piše: Goran Borković

S ciljem osiguranja cjelovitog ostvarivanja ljudskih prava i poboljšanja položaja romske manjine pokrenut je projekt prikupljanja i praćenja baznih podataka za učinkovitu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, čiji su rezultati predstavljeni u petak u Novinarskom domu u Zagrebu.

U sklopu projekta, kako je to kazala glavna istraživačica Suzana Kunac, tehnikom mapiranja utvrđeno je da u 4599 kućanstava u Hrvatskoj živi 24.525 pripadnika romske nacionalne manjine, što je znatno više od  gotovo 17 tisuća, koliko je utvrđeno na zadnjem popisu stanovništva. Najviše ih je u Međimurskoj županiji, njih 6368, slijede grad Zagreb sa 3299 i Sisačko-moslavačka županija sa 2190 Roma.

U istraživanju je anketirano ukupno 4758 osoba iz 1550 kućanstava, što ovo istraživanje čini najrelevantnijim o ovom pitanju i prvim, kako je istaknulo više govornika, u kojem su Romi govorili o Romima. Prema dobivenim podacima, u romskim obiteljima prosječno živi 5,2 članova obitelji prosječne dobi od 24 godine. Najviša prosječna dob je u Osječko-baranjskoj županiji – 32 godine, a najviše članova u Vukovarsko-srijemskoj – njih 8,4 po kućanstvu.

Među anketiranima, starijim od 16 godina, bez škole je njih 18 posto (24 posto žena i 12 posto muškaraca). Najviše ih ima završenu osnovnu školu (28 posto).

Što se tiče radnog statusa, nezaposleno ih je 44 posto – 33 posto žene, 55 posto muškarci, dok plaćeni posao s punim radnim vremenom ima njih tek 7 posto. Nizak stupanj zaposlenosti razlog je skromnih primanja: 31 posto kućanstava preživljava mjesečno s iznosom od jedne do 1500 kuna, 27 posto od 1501 do 3000 kuna, dok samo tri posto ima prihode više od 7500 kuna, a četiri posto nema ni kune, pa je od ukupnog broja njih 27 posto najmanje četiri puta u mjesec dana išlo gladno spavati.

Zanimljivi su i podaci o odnosu s većinskim stanovništvom. Prema iskazima predstavnika relevantnih institucija, njih nešto manje od trećine, odnosi su loši i to zbog predrasuda, sklonosti ekscesnom ponašanju, povremenoj krađi, upotrebi alkohola i droga, buci, niskim higijenskim standardima… „Dovoljno da se napravi jedan nemir i klima u kojoj romska populacija zbog jednoga koji napravi nekakav cirkus, svi ostanu krivi. Gleda se globalno, što nije u redu“, rekao je jedan od sudionika istraživanja iz Koprivničko-križevačke županije.

U postocima to izgleda ovako: pet posto kaže da su vrlo loši, 7 da su loši, 25 posto da su osrednji, a 47 dobri i 15 posto vrlo dobri, pri čemu je najgore stanje u Koprivničko-križevačkoj, a najbolje u Istarskoj županiji.

Što se tiče obrazovanja, primijećen je ozbiljni pomak u zadnjih deset godina, s obzirom više djece pohađa i završava osnovu školu, te da su roditelji ovješteniji po tom pitanju kao i da je više srednjoškolaca. Ipak, u dobi od tri do 6 godina njih čak 69 posto ne pohađa vrtić.

U obrazovanju je uočljiv prekid nakon osnovne škole, pa u 14. godini školu pohađa njih 89 posto, a u 15. godini, kada treba prijeći u srednju, jedva 33 posto. Razlozi za odustajanje najčešće su financijski, te sklapanje braka ili loši obrazovni rezultati. Prilikom pohađanja škole najviše se muče s nedostatkom adekvatne roditeljske pomoći i nepoznavanjem hrvatskog jezika, dok predstavnici relevantnih institucija dodaju i neprihvaćenost od druge djece zbog boje kože, poteškoća u ponašanju i neprilagođen kurikulum. Srednju školu pohađa njih 31 posto,  ali samo 17 posto njih u 18. godini.

Također, 28 posto ispitanih izjasnilo se da su bili diskriminirani u prethodnoj godini, posebno u području rada i zapošljavanja, pri čemu najviše u Koprivničko-križevačkoj i Varaždinskoj županiji, a najmanje u Sisačko-moslavačkoj i gradu Zagrebu. Također je utvrđeno da njih 17 posto ima iskustvo sa zločinom iz mržnje.

Projekt se provodio tijekom 18 mjeseci, a sufinanicran je kroz program IPA 2012. za Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Proveli su ga tvrtka Ecorys Hrvatska d.o.o. i udruga Centar za mirovne studije (CMS).

Ilustracija foto: Romi.hr/Tris

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI