Međunarodni književni susret “S otoka na kopnu, k otoku na moru’ ove se godine po četvrti put od 18. do 20. svibnja 2018. zbiva na otoku Zlarinu u hotelu Koralj. Tamo će u petak doploviti pa se družiti, čitati, pisati i šetati se i štogod prigristi grupa makedonskih, hrvatskih i bosanskohercegovačkih pisaca, pjesnika i novinara, a kojima se od ove godine priključuju i kolege iz Bugarske. Ovu manifestaciju koja se održava od 2014 g. na Zlarinu te združuje kolege iz više država organiziraju građanska udruga “Hrvatsko-makedonska tangenta”, odnosno ponajviše njezini osnivači Milena Georgievska i Sašo Georgievski uz podršku Grada Šibenika, TZ Grada Šibenika, TZ Zlarina te grupe novinara HND-a, odnosno njegova šibensko-kninskog ogranka.
Evo i tko će se, prema dosadašnjim podacima, sresti na Zlarinu: iz Makedonije su tu spisateljica i dobitnica nagrade za roman godine 2017. Frosina Parmakovska, ambasador i publicist Ljupčo Arsovski, ,spisateljica Kalina Maleska, pisac Đoko Zdraveski, a iz Bugarske književnik Petar Denčev. Hrvatski sudionici su književnik i novinar Renato Baretić, pjesnik i tekstopisac zabavne glazbe Dinko Škevin, pjesnikinja Edita Vlahov, pjesnik i prozaist Petar Ivas, nakladnik Branko Čegec, novinar i publicist Zvonko Varošanac, te pjesnik Ivan Dobra Žirjanin. ‘Reprezentaciju’ BiH čine: Ivana Lakić, spisateljica i glumica, te Mladen Jurković, Na Zlarinu će biti i Emir Imamović Pirke, novinar i književnik, te Zlatko Kramarić, sveučilišni profesor, knjizevnik i diplomata.
– Polazimo od jedne antologijske pjesme akademika Bogomila Đuzela “Ostrvo na kopnu”. Ona govori o sudbini Makedonije kao država koja nema izlaz na more i koja je sa svih strana okružena zemljama, paradoksalno, kao nekakvo ostrvo na kopnu. Toj zatvorenosti zemlje pridonosi i njena geopolitička pozicija. Sa svoja četiri, a sada i pet svojih susjeda, Makedonija je u permanentnim tenzičnim relacijama, koje umjesto otvaranja puteva, komunikacija, razmjene, uporno produciraju ambijent nepovjerenja i zatvorenosti – pojašnjavaju Milena i Sašo Georgievski porijeklo naziva ovog zbivanja.
Milena i Sašo Georgijevski prije tri godine na Zlarinu – foto Tris
Da li se to geopolitičko stanje odražava i na geopolitičke karakteristike i atribute makedonskih pisaca, retorički se pitaju organizatori, te odgovaraju:
– Naravno da se odražava. Makedonski pisci ne samo što istražuju duboko u sebi metafizicku poziciju osamljenosti bića, na potrebu da se permanentno stvara i traga za svojim korijenima, svojom kulturom i svojim identitetom, da se prepoznaje i definira prostor egzistencije, kao u samom sebi, tako i prema drugima. Oni imaju opsesivnu potrebu širiti svoj prostor, ispitivati i posmatrati druge kulture i putovati. Zato, kod mnogih autora, a posebno kod učesnika ovog književnog susreta, poezija putovanja, topografija mora, susreti sa drugim kulturama, su konstantno prisutni. Makedonsku literaturu smatraju mediteranskom literaturom. Makedonija nema more, ali miris mora može se duboko osjetiti u dolinama i na jezerima makedonske zemlje. Uostalom, parafrazirajući velikog pisca Mediterana, Predraga Matvejevića, Mediteran je tamo gdje ima mimoza, smokava i šipka. A, u Makedoniji, ne samo sto je klima iz godine uz godinu sve toplija, već i narod ponovo otkriva i širi svoju topografiju u mediteranskom smislu. Tako, po makedonskim dvorištima, vrtovima i brežuljcima niču masline, kivi i urme, a na javnim površinama oleandri i palme. Bit će nam drago sa našim hrvatskim kolegama i kolegama iz Bosne i Hercegovine i Bugarske razmijeniti misli, stihove i poeziju o otoku i kopnu, o moru i o putovanjima, o osamljenosti i otkrivanju naših različitih kultura koje su od davnina bile u kontaktu i koje se permanentno prožimaju – poručuju agilni Milena i Sašo.
A evo i cjelovitog programa susreta na Zlarinu:
Jedna skupna fotografija nasmijanih sudionika lanjskih međunarodnih susreta na otoku
“Sa otoka na kopnu,
ka otoka na moru”
Petak, 18. svibnja
15:30 Polazak brodom na Zlarin
17:00 Svečano otvaranje susreta, predstavljanje sudionika, knjizevni razgovori, retrospektiva zlarinskih književnih susreta
Subota, 19. svibnja
10:30 Radni dio, predavanje veleposlanika Ljupča Arsovskog – tema aktualno stanje u Republici Makedoniji, te nastavak Književnog susreta – razgovori književnika, pjesnika, nakladnika i novinara, diskusija
12:30 Posjet muzeju i izložbi Vesne Parun, pjesničko čitanje
17:00 Pjesničko čitanje, čitanje ulomaka djela (uz publiku)
Nedjelja, 20. svibnja
9:30 Brod za Šibenik i kratka šetnja povjesnom jezgrom Šibenika
Sudjeluju
Gosti iz Makedonije:
Frosina Parmakovska, spisateljica, dobitnica nagrade roman godine 2017.
Ljupčo Arsovski, ambasador i publicist
Kalina Maleska, spisateljica
Đoko Zdraveski, pisac
Iz Bugarske:
Petar Denčev, književnik
Hrvatski sudionici:
Renato Baretić, književnik i novinar
Dinko Škevin, pjesnik, tekstopisac zabavne glazbe
Edita Vlahov, pjesnikinja
Petar Ivas, pjesnik i prozaist
Branko Čegec, nakladnik
Zvonko Varošanac, novinar i publicist
Ivan Dobra Žirjanin, pjesnik
BiH:
Ivana Lakić, spisateljica i glumica
Emir Imamović Pirke, novinar i književnik
Zlatko Kramarić, sveučilišni profesor, knjizevnik i diplomata
Mladen Jurković, publicist
Novinari HND-a ogranak Šibensko-kninske županije i članovi nevladine udruge “Hrvatsko-makedonska tangenta”
Obraćanje: Dino Karađole, član Kulturnog vijeća Grada Šibenika i direktor Turističke zajednice Grada Šibenika, Sašo Georgievski, predsjednik „Hrvatsko-makedonske tangente“, Vilijam Lakić, ravnatelj gradske knjižnice „Juraj Šižgorić“ i član Upravnog odbora „Tangente“
Moderator: Nikola Urukalo
S lanjskih susreta: S lijeva na desno: Frosina Parmakovska, Sašo Georgievski, Davor Stojanovski i Petar Andonovski
