Neovisni novinarski portal
16.10.2018.
eu
Tvrđava iznutra (Foto: Jozica Krnić/TRIS)

‘Ovo je najbolji dokaz da zaštita prirode nije trošak i kočnica razvoja’

Tvrđava iznutra (Foto: Jozica Krnić/TRIS)

U Drnišu su danas potpisani ugovori o dodjeli bespovratnog tzv. europskog novca, oko 50 milijuna kuna, za projekte Promicanja održivog razvoja prirodne baštine koji se trebaju provesti na području Šibensko-kninske županije.

– Sva tri projekta provode se na zaštićenim područjima Šibensko – kninske županije, kojima upravlja JU Priroda ŠKŽ, te je tako na Međunarodni dan bioraznolikosti i hrvatski Dan zaštite prirode Šibensko-kninskoj županiji dodijeljeno preko 50 milijuna kuna za financiranje projekata zaštite prirodnih vrijednosti. Sva tri projekta nastala su kao plod suradnje JU Priroda ŠKŽ s predstavnicima lokalne zajednice i Šibensko – kninskom županijom, kao osnivačem ustanove. Ovo je najbolji dokaz da zaštita prirode nije „trošak i kočnica razvoja“, kao se to često doživljava, već upravo suprotno – temelj održivog razvoja čitavog područja – pohvalio se šibensko-kninski župan Goran Pauk.

A evo i zašto Europa daje novac: za drugu fazu Turističke valorizacije Kanala sv. Ante vrijednu oko 26 milijuna kuna, od čega Šibensko – kninska županija sufinancira 23% iznosa. Zapravo se radi o nastavku prekinutih radova započetih uređenjem šetnice još 2012. godine.

Tvrđava iznutra (Foto: Jozica Krnić/TRIS)

– Prostor nekadašnje vojarne Minerska postat će iznimno atraktivan za posjetitelje, a istovremeno će educirati o zaštićenim staništima i vrstama iz ekološke mreže NATURA 2000 i promovirati važnost očuvanja bioraznolikosti. Uz poučnu stazu za slijepe i slabovidne i čitav niz atraktivnih i edukativnih sadržaja, bit će izgrađen i prihvatni centar za posjetitelje tvrđave sv. Nikole, čija je obnova, pod budnim okom UNESCO-a, u tijeku – kažu, premda se u proteklom razdoblju na toj tvrđavi nisu mogli uočiti vidljivi radovi.

Hrvatski centar Koralja na Zlarinu je projekt koji košta 24 milijuna kuna, a obuhvaća uređenje posjetiteljskog, edukativnog i istraživačkog centra, nabavu električnih ili hibridnih vozila i brojne edukativne sadržaje, kako se kaže.

Treće se odnosi na Drniš, dugo zapostavljeni grad u zaleđu: Projekt Grada Drniša „Natura Drniš“, vrijedan oko 5,7 milijuna kuna, predviđa uređenje pješačko-biciklističke staze, hostela, terminala za najam bicikala, izradu aplikacija i slikovnica na temu očuvanja prirodne baštine, dječje ekološke radionice i volonterske radionice gradnje suhozida, ‘bunja’ i ‘guvna’.
Tako se konačno počelo shvaćati kako suhozidi i bunje nisu podesni amo za mljevenje i upotrebu kao građevinski materijal, već mogu poslužiti i kao atrakcia za peosvjećene turite koji znaju cijeniti našu tradiciju više nego većina domaćeg stanovništva.

Ilustracija – urušeni suhozid prošaran cvijećem- foto TRIS G. Šimac

Tako su lokalne vlast u županiji koja obiluje prirodnim vrijednostima kakva se drugdje rijetko sreću na tako malom prostoru zaključile kako zaštita priroda ima nekog smisla, te kako nije „trošak i kočnica razvoja“. Nakon te spoznaje možda će konačno reagirati, primjerice, na zagađenje vodototkova u gornjem dijelu rijeke Krke i njezinih pritoka otpadnim vodama, te konačno rješavanja pitanja kanalizacije i pročišćavanja industrijskih otpadnih tekućina u Kninu.

Na red će možda doći i briga i sprečavanje divljih deponija smeća koji na osjetljivom krškom području u Zagori niču posvuda.

Možda će se više povesti računa o zaštiti priobalja od građevinske ekspanzije i apartmanizacije, sprječavanja gradnje novih elektrana na osjetljivim vodotokovima, ograničavanje ustupanja brda i planina za potrebe gramzivih inozemnih investitora u vjetroelektrane itd.

 

 

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI