Zašto će Dalmacija doživjeti katastrofalne posljedice zbog već započetih klimatskih promjena?, bio je naziv predavanja koje je u Šibeniku održao ekološki aktivist Vjeran Piršić, a u organizaciji Udruge za promicanje civilnog društva, medijske kulture i razmjene informacija TRIS, odnosno nakladnika portala Tris.
I da odmah odgovorimo na pitanje iz naslova tribine, dva su osnovna razloga za katastrofu, kako je objasnio Vjeran Piršić:
– Svi matematički modeli pokazuju da će najveće promjene i najveći ekstremi, kao posljedica klimatskih promjena, biti u Skandinaviji i na Mediteranu. Drugi razlog je činjenica da su dva jedina gospodarstva preživjela u Dalmaciji- turizam i ribarstvo, dramatično osjetljiva na klimatske promjene. Dakle ako se ostvare neki od mogućih scenarija o posljedicama klimatskih promjenama to će u praksi dovesti do ozbiljnih problema.
Prema već poznatim scenarijima zbog topljenja ledenjaka i podizanja razine mora Jadranska obala i primorski gradovi mogli bi biti potopljeni, no treba razmišljati i o drugim manje katastrofičnim, koji će Dalmaciji također donijeti ozbiljne probleme, kazao je Piršić.
– Neki konzervativniji modeli predviđaju relativno mala povećanja razine mora, ali koji će dovesti do dva specifična problema. Prvi je taj da će količine priobalnog poljoprivrednog područja bit će radikalno smanjene zbog poplavljivanja, ali i dodatno zbog prodora soli. Drugi problem je što je u Dalmaciji spojena oborinska i komunalna kanalizacija.
Odgovor na sve moguće scenarije, kako je istaknuo Piršić, je lokalni akcijski plan jer ne postoje rješenja sa police koja bi isto vrijedila primjerice i za Rijeku i za Šibenik, jer treba razmišljati o lokalnim ranjivostima.
Ključna je prilagodba na klimatske promjene
– Klimatske promjene postoje od kada postoji i čovječanstvo. No ove klimatske promjene koje se trenutno događaju su pod radikalnim utjecajem čovjeka, prebrze su, a okoliš i čovjek se na njih ne stignu prilagoditi, istaknuo je Piršić.
A upravo je prilagodba tim promjenama ključna i to lokalna prilagodba. Hrvatska je napravila svoju Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama ali ona nije dovoljno optimizirana jer se nije spustila na lokalni nivo i nije se suočila sa problemima koji postoje, istaknuo je Piršić.
-Svakom je jasno kako su poplave u Dalmaciji posljedica prevelike količine asfaltiranih područja, a veliki požari posljedica promjena klime. Zašto se Dalmacija ponaša tako da gura glavu u pijesak. Ono što je nesporno je da su klimatske promjene ovdje. Nesporno je i to da postoje svi alati da se one modeliraju te da postoje velika financijska sredstva koja se mogu povući. U Dalmaciji postoje i velika povijesna iskustva borbe protiv klimatskih promjena koja se mogu upotrijebiti. Ovaj problem traži aktere koji će djelovati, a ako to nije izvršna vlast onda je to civilno društvo. Mi smo jedne godine na Krku imali 27 dana kiše u srpnju i to smo osjetili na turističkim rezultatima. Ja se bojim da se problem ne uočava, ne vidi se postojanje rješenja u segmentu sprječavanja i ublažavanja posljedica niti se o tome vodi društveni dijalog koji bi doveo do konkretnih mjera.
Ako kao zajednica želite odgovoriti na izazove koje donose klimatske promjene onda prvo treba osvijestiti da problem postoji, a onda i dati konkretne odgovore na niz kompleksnih pitanja koja su međusobno povezana, a koja obuhvaćaju prostorno planiranje i urbanizam, energiju i energetsku učinkovitost, hranu i poljoprivredu, vodu, održivi turizam, pravo okoliša, gospodarenje otpadom, održivo korištenje zaštićenih područja prirode, istaknuo je Piršić.
Vjeran Piršić/Foto:Tris
