Neovisni novinarski portal
21.10.2019.
POLITIKA
Ilustracija/Izvor: Pixabay

Radnici na udaru:
Sve više kršenja radničkih prava

Ilustracija/Izvor: Pixabay

Kršenja prava iz radnih i službeničkih odnosa najčešći su razlozi zbog kojih su se građani u 2017. godini obraćali pučkoj pravobraniteljici Lori Vidović. To je prvi put u više od dva desetljeća postojanja te institucije da su pritužbe iz područja radnih prava, uključujući i diskriminaciju, bile najbrojnije.

Podaci iz pritužbi još su jedna potvrda zabrinjavajućeg stanja u kojem se nalaze zaposleni i nezaposleni, u privatnom i javnom sektoru, bez obzira na razvijenost dijela zemlje u kojem žive ili njihov obiteljski status, zbog čega sve više iseljavaju, ističe se u izvještaju pučke pravobraniteljice.
Radnici često žive u nesigurnosti ugovora o radu na određeno vrijeme, a kao ekstreman, navodi se primjer osobe koja ih je s bivšim poslodavcem sklopila čak 54 u 15 godina rada. Mnogi pristaju na neplaćene prekovremene sate, u strahu da ne ostanu bez jedinog prihoda pristaju na isplatu minimalne plaće na tekući račun, a ostatak “na ruke”. Dio radnika i dalje se suočava s problemom neisplate plaće, iako je riječ o kaznenom djelu kojih je, tijekom prošle godine, samo prema podacima MUP-a zabilježeno 365.
Dob je diskriminacijska osnova koja se tijekom 2017. u znatnijoj mjeri isticala kao motiv odluke poslodavca o odabranim kandidatima pri zapošljavanju. Dok je ranijih godina pučka pravobraniteljica izvještavala kako se nepovoljno postupanje temeljem dobi odnosilo uglavnom na radnike s 50 i više godina, u 2017.  je spuštena “poželjna” dobna granica, pa  se “prestarima” sada smatra već i one od 30 godina.
Svjedoči tome i prošle godine donesena pravomoćna presuda protiv trgovačkog društva, kojom je utvrđeno da se radnika već u ranim tridesetim godinama smatralo “istrošenim”, a poslodavac je isticao da želi nove, mlađe radnike koji će obavljati poslove njegovog radnog mjesta. Radniku je u konačnici otkazan ugovor o radu, ali je ipak zaštitu ostvario na sudu.
Da je dob izuzetan problem prilikom zapošljavanja pokazuju i statistički podatci HZZ-a, prema kojima je 33,1% ukupnog broja registriranih nezaposlenih te 34,4% korisnika novčane naknade za nezaposlene u 2017. bilo u dobi od 50 i više godina. Jednom kada ostanu bez posla, vrlo teško pronalaze novo zaposlenje, jer ih se ne smatra poželjnom radnom snagom, a na nedostatno rješavanje visoke stope nezaposlenosti starijih, upozorila je i EK u Izvješću za RH 2018.
No takvi slučajevi zamjene radnika srednje dobi mlađima još uvijek su manje zastupljeni od slučajeva diskriminacije radnika od 50 i više godina. Prošle godine nastavila se praksa pojedinih poslodavaca koji su sistematizacijama radnih mjesta te listama tehnološkog viška u znatnijoj mjeri otkazivali ugovore o radu radnicima starije dobi. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u prošloj godini  je zaprimljeno čak 40 obavijesti poslodavaca o kolektivnom višku radnika, pri čemu je od njih 3 581, najviše bilo u dobi od 60 i više godina, a zatim onih od 55 do 59 godina, ističe pučka pravobraniteljica u svom izvješću.
Unatoč nezahvalnom položaju na tržištu rada, stariji radnici se rijetko upućuju na prekvalifikacije kako bi bili konkurentniji za neko drugo radno mjesto i izbjegli poslovno uvjetovani otkaz. Na zapostavljenost usavršavanja vještina i prekvalifikacija radno sposobnih osoba u dobi od 55 do 64 godine, upozorava i EK u svojem Izvješću za RH 2018., ističući nužnost poboljšanja obrazovanja odraslih, osobito starijih, niskokvalificiranih i dugotrajno nezaposlenih radnika.
Položaj radnika i nezaposlenih izravan je rezultat gospodarske situacije, ali on može biti unaprijeđen i podizanjem zaštite njihovih ljudskih prava i suzbijanjem diskriminacije. Zato je, između ostalog, potrebno preispitati regulaciju rada na određeno vrijeme i unaprijediti rad inspekcija, neke su od preporuka pučke pravobraniteljice u Izvješću za 2017.

 

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI