Neovisni novinarski portal
22.11.2019.
HRVATSKA
Šibenski statut otprije 606 godina

Ne zaposli bližnjega svoga:
Izložba o suzbijanju korupcije u Hrvatskoj (u srednjem vijeku)

Šibenski statut otprije 606 godina

– Ne zaposli bližnjega svoga – sažeto bi glasila protukorupcijska zapovijed iz  Šibenskog statuta odobrenog davne 1412. godine. Taj je Statut (vidi Tris) imao niz odredbi koje su posve jasno zabranjivali ondašnjim predstavnicima vlasti (današnjim županima, gradonačelnicima, vijećnicima…) i javnim službenicima (današnjim djelatnicima gradske, županijske, komunalne uprave…)  da na čelna ili druga radna mjesta u lokalnim upravama i javnim poduzećima montiraju svoje sestre, braću, rođake, sinove, kćeri, supružnike, ljubavnike, ljubavnice, nećake, stričeve, bake, unuke itd.

Osim toga, strogo je bilo zabranjeno nekom vijećniku ili dožupanu da se okoristi vlašću pa u vrijeme vladavine sagradi kuću i vikendicu, kupi tvornicu, hotel Marjan, luksuzni automobil ili gliser, dobije plažu na korištenje itd.  Bilo je potpuno nezamislivo i kažnjivo da, primjerice neki gradonačelnik, u vrijeme dok upravlja gradom radi i posao ‘sa strane’ i pritom lijepo zarađuje. Takvome bi se uz hitni nečasni otpust dodijelila i novčana kazna. O svemu tome će podrobnije moći doznati oni na kojima svijet ostaje,odnosno današnji mladi, na izložbi  “Dobri stari zakoni – tradicija suzbijanja korupcije u Hrvatskoj” čije je otvaranje najavljeno za danas  (30. travnja) u 12:15 sati u zgradi šibenske Gimnazije Antuna Vrančića.

606 godina poslije

Naime, Institut za kulturu i etiku u suradnji s Gimnazijom Antuna Vrančića otvara izložbu na kojoj će govoriti njezin autor Zorislav Antun Petrović, inače višegodišnji aktivist u borbi protiv korupcije u Hrvatskoj. Gimnazijalcima će Petrović održati i predavanje učenicima s posebnim naglaskom na protukorupcijske odredbe Šibenskog statuta iz 15. stoljeća (vidi sažetak  dr. Tomislava Galovića s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), vrsnim štivom na kojega bi se mnogi mogli ugledati i mi, 606 godina poslije, a kojega bi političari trebali znati napamet.

Nije poznato kako su se ondašnji hrvatski, zagrebački, šibenski i ini čelnici i dužnosnici držali takvih Statuta, i jesu li bili časniji ljudi i političari nego li su to današnji, među kojima raste, lista, pupa i cvijeta korupcija, klijentelizam, nepotizam itd.  Doduše, imamo i mi danas jasne zakone i pravilnike i statute, no čini se kako se istih malo tko drži, a ponajmanje značajan dio aktualnih dužnosnika.

– Izložba je nastala na temelju knjiga “Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku I i II” u kojima su doc. dr. Tomislav Galović i doc. dr. Zrinka Nikolić Jakus s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Ozren Kosanović s Filozofskog fakulteta u Rijeci, prof. dr. Željko Radić s Pravnog fakulteta u Splitu, prof. dr. Dalibor Čepulo i dr. sc. Marta Dragičević Prtenjača s Pravnog fakulteta u Zagrebu i dr. sc. Zdenka Janeković-Römer sa Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a obradili 23 srednjovjekovna pravna akta nastalih na tlu Republike Hrvatske – kaže dr. sc. Nina Ožegović, predsjednica Instituta za kulturu i etiku.

Tako otac-izbornik ne može izabrati sina i obratno…’

No što je primjerice govorio Šibenski statut iz 15. stoljeća o nepotizmu i rodijačkom zapošljavanju po babi i stričevima i prikladnim stranačkim iskaznicama?

– Tako otac-izbornik ne može izabrati sina i obratno sin oca, a ne može ni brat izabrati brata rođenog po obim roditeljima ili samo po jednom roditelju, pa ni obratno. Također ne može ni krvni rođak izabrati krvnog rođaka… – jasno je tada rečeno.

– Ma daj? Pa koga ću zaposliti ako neću svoga. Šta vi ne bi svoga zaposlili? – razmišljaju danas hrvatski političari.

Jednako tako smatra posve normalnim i prihvatljivim ako,  gradonačelnik, na primjer Imotskog, dovede na trošak građana i asfalt i vodu do svoje vile s bazenom, sagrađenu za vrijeme gradonačelničkog mandata, uz nepovratnu potporu države. Što o tome kaže drevni Statut? Je li potrebno neko povjerenstvo za spriječavanja sukoba interesa?

– Odlučuje se da ubuduće nijedan šibenski plemić, koji je poslan za Općinu kao poslanik u bilo koji kraj, ni na kakav način, ni pod bilo kojom izlikom ne može za sebe niti za drugoga nastojati steći kakvu pokretnu ili nepokretnu stvar preko naloga koji mu je Šibenska općina posebno naložila (R/77). Također se određuje i nanovo propisuje da nijedan plemić iz Šibenika ne može imati dvije službe s plaćom, ili od kojih bi imao nekakvu korist. U tome se izuzimaju samo poslanici ili kapetani. Ako se pak pronađe da je neki plemić ipak imao dvije službe uz korist, ta korist ima pripasti Općini (R/16, usp. i R/199) – piše u Šibenskom statutu odobrenom 1412. godine i reformacijama koje su potvrđene 1461. godine.

Za lažnu ispravu ‘neka izgubi desnu ruku’

Rigorizno se kažnjavalo i krivotvorenje isprava. Tako se npr., ako bi javni bilježnik izdao lažnu ispravu njega kažnjava sljedećim riječima: Ako bi koji bilježnik bio takve drzovitosti, nemajući Boga pred očima, da izradi lažnu ispravu ili bude krivotvoritelj pečata Šibenske općine ili gospodina šibenskog kneza, neka izgubi desnu ruku i neka bude u vječnom progonstvu iz grada Šibenika i njegova distrikta (VI/26).

Ako gradski vijećnik ili saborski zastupnik, poput Kerumova, Karamarkova i sličnih, na saborsku sjednicu dođe dva puta ili nijednom u četiri godine, slijedilo bi mu sljedeće:

 –Novčano se pak kažnjava onoga vijećnika koji ne dođe na sazvano Vijeće (R/11), ali se kažnjava i onog izabranog službenika koji otkloni danu mu službu (R/75) – veli Statut. 

Šibenski statut otprije 606 godina

Očito je kako su se prije 600 godina političari i građani striktno držali odredbi o bespravnoj gradnji, čemu možemo zahvaliti da proteklih nekoliko stoljeća, sve do prije pedesetak godina, naši gradovi i priobalje nisu ranije unakaženi bezbrojnim bespravnim građevinama. Bilo je propisano  ‘da se ubuduće nijedna osoba, bilo kojeg staleža ili položaja, ne usudi i ne drzne sagraditi ili dati sagraditi balkon ili stube ili bilo kakvu drugu građevinu iznad javnog puta Šibenske općine. Ako bi do te gradnje ipak došlo slijedi kazna od 100 libara te rušenje i uklanjanje cijele građevine (R/43).

Nije se smjelo niti uz pomoć vlasti za šaku kuna ugrabiti poljoprivredna zemljišta pa ih pretvarati u građevinska, preuzimati neperspektivne nekretnine itd. Šibenski statut propisuje da se nitko – nikakav građanin ili šibenski distriktualac te bilo kojeg staleža ili položaja – ne usudi i ne drzne u gradu Šibeniku i u njegovu distriktu ili na otocima, ili na kopnu nasilno ući u bilo kakav posjed ili nekretninu (R/73).

Časni ljudi umjesto moralnih nakaza i muljatora

Šibenski statut – Volumen statutorum legum, et reformationum civitatis Sibenici (Knjiga statuta, zakona i reformacija grada Šibenika) bio je na snazi do pada Mletačke Republike 1797. godine.

Cijelo poglavlje knjige “Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku II” Instituta za kulturu i etiku (POVEZNICA) u kojem je obrađena šibenska antikorupcijska stečevina možete pročitati OVDJE.

Srećom izložba o ovoj temi nalazi se na pravom mjestu, u Gimnaziji Antuna Vrančića, pa postoji vjera i nada kako će gimnazijalci biti nositelji budućih promjena na bolje u budućem boljem i pravičnijem društvu, a koje neće biti korijenski kvarno i nepravično kao što je današnje.

Te koje neće biti, čast iznimkama, galerija i svojevrsni freak show neetičnih, nemoralnih i nepoštenih nakaza, te vladajućih muljatora, prevaranata i lopova, nego moćna družina časnih ljudi koji se pošteno, mudro i marljivo zalažu za dobrobit svih građana, gradova, županija i domovine.

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI