Neovisni novinarski portal
20.6.2018.
BANDIĆGRAD
Dosta? (foto Facebook)

Ispraćaj zdrave pameti večeras u Zagrebu:
‘Ne dotičemo mi dno, mi ga probijamo’

Dosta? (foto Facebook)

– U srijedu 25. 4. u 18 sati pozivamo vas na posljednji ispraćaj zdrave pameti, poštivanja struke, poštivanja procedura, obveze prikupljanja dozvola, čuvanja kulturnih dobara u Zagrebu i zaštite okoliša – pozivaju iz Prava na grad i incicijative Vratite magnoliju Zagrepčane da večeras izraze svoje neslaganje s novim, po mnogima, skandaloznim postupanjem gradske vlasti.

Podsjetimo, u okviru navodnog uređenja Trga žrtava fašizma sablazan i šok je najprije izazvalo čupanje jednog stabla magnolije. Usljedile su tužne i bijesne objave po društvenim mrežama i sporadično vješanje papirnatih poruka ‘Vratite magnoliju’ po ogradnoj mreži gradilišta. No radovi su, zna se, nastavljeni snažnijim intezitetom, pa je prije nekoliko dana iščupano i razlupano kameno stepenište od bračkog kamena pred glavnim ulazom u Meštrovićev paviljon. Mnogi u Zagrebu su zgroženi takvom intervencijom u građevinu koja je, tvrdi se, poduzeta bez potrebnih dozvola premda se Dom hrvatskih likovnih umjetnika, odnosno Meštrovićev paviljon nalazi u Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture.

Okoliš Paviljona 2018. godine (foto: Facebook)

-Znamo i sami da se na uličnim pročeljima ne može zamijeniti niti prozor niti vrata bez prethodnog odobrenja gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Zagrebu kao nadležnog konzervatorskog tijela, a onda kako bi se moglo narušiti čitavo postolje prekupe i prevrijedne građevine sjajnih vizura i u prevrijednom okolišu, a da za to nije ishođena cjelovita dokumentacija i potvrde? – ustvrdila je bivša zamjenica pročelnika gradskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture Zrinka Paladino.

Kako je istaknuto u tekstu na Radio Sljemenu, autorica tog projekta, kao i obnove Britanskog trga, arhitektica Loredana Stunić, ustvrdila je zamjena stuba bila nužna.

-Meni je jako žao da građani nisu gledali te stube za kojima sada žaluju jer bi bilo dobro da su ih pogledali prije nego što su…ma imaju ih i tamo na licu mjesta pa ih mogu i dalje gledati – uz ostalo je rekla Stunić (više na poveznici).

Inače, građani još nisu imali mogućnost vidjeti pompozni projekt kojim će “Zagreb dobiti šetnicu po uzoru na moderne europske gradove.”

‘Neuređeni’ okoliš Paviljona 1957. godine (foto: Facebook)

– Što god smo probali, nismo dobili projekt na uvid. Nitko ne zna što se tamo radi. To što su u javnosti objavljeni 3D renderi ili neke povremene informacije ne može se smatrati informiranjem, nego je to uvid u projekt od strane onih koji ga znaju pročitati. Već smo ranije upozorili i da za ovaj zahvat u prostoru nije raspisan javni arhitektonski natječaj. Čak ni mjesni odbori nisu dobili na uvid projekt – upozorio je Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreb, u svom nedavnom javnom istupu.

Nakon silnih intervencija ‘uređenja’ javnih površina u Zagrebu i inih ‘projekata’ za vladavine M. Bandića (fontane, stupići, razmjene javnih površina… itd.), za koje mnogi smatraju kako su bile nepotrebne, estetski, ekonomski i urbanistički upitne, kako su poslužile za izvlačenje novca građana i tako dalje, slične prakse se, kako je vidljivo nesmetano nastavljaju. I to bez značajnije reakcije građana Zagreba. Možda snažnije reagiraju kad se, na primjer, bude asfaltirala šuma u Maksimiru.

Treba pak vidjeti kakav če učinak imati poziv na večerašnji ‘ispraćaj’.

– Na radionici “Izrazi se” radit ćemo papirnate cvijetove kojima ćemo ukrasiti ruglo oko Meštrovićevog paviljona na Trgu žrtava fašizma. Dođite u 18 sti kod fontane i pokažite da se ne slažete s uništavanjem zaštićenog kulturnog dobra i da vi želite vidjeti dozvole za radove na i oko Meštrovićevog paviljona – vele pozivatelji na večerašni događaj oko Paviljona.

‘Nema betona’, tvrde vlasti (foto Facebook)

Hoće li zagrebačkog vladara i suradnike izrada papirnatih cvijetova potresti, ganuti, dotaći u srce, preobratiti te ih pokolebati?

Hm, sve će biti jasnije uskoro.

Inače u Facebook objavi ‘Ispraćaj’ stoji kako na isti dolazi: 155, a zainteresiranih je 556. U Zagrebu prema popisu iz 2011. godine živi 790.017 stanovnika.

U nastavku u cijelosti prenosimo objavu Zrinke Paladino vezanu uz ovaj slučaj, a u kojem ona objavljuje završetak svoje ‘borbe s vjetrenjačama’.

– Ne dotičemo mi dno, mi ga probijamo – veli Z. Paladino.

Dosta? (foto Facebook)

Ne dotičemo mi dno, mi ga probijamo

Otprilike do osmog kruga Danteovog pakla.Jučerašnjim odgovorima arhitektice Loredane Stunić, projektantice tekućeg uređenja Trga žrtava fašizma u Zagrebu, objavljenim u Temi dana Zagrebačkog dnevnika Radija Sljemena, iskristalizirao se sav jad situacije u kojoj se našlo jedno vrijedno zaštićeno zagrebačko kulturno dobro, ali su objelodanjeni i planovi za dovršenje na njemu započetih intervencija.

Uz jasan trud vodećih tiskovina da se stvari oko te prebolne točke grada izrelativiziraju i svedu na rješavanje najbanalnijih stavki, nužno je istaknuti sljedeće:
Tekuće uređenje TŽF prema ploči radova na gradilištu uključuje uređenje javnih i zelenih površina oko Meštrovićeva paviljona, danas Doma HDLU-a.

Na gradilištu nema ploče radova koji bi pravdali radove na rekonstrukciji Doma kao kulturnog dobra, koja se sirovo i grubo provodi, jer bi ta ploča trebala navoditi i dozvolu s brojem, klasom i datumom vezanim uz izdavanje potrebnog prethodnog odobrenja tekuće rekonstrukcije, postojanje koje dozvole nam je i danas nepoznato.
Kao bivša zamjenica pročelnika Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode osvjedočila sam se i na primjeru uređenja Britanca, da u našoj zemlji nekažnjenima prolaze radovi izvođeni bez prateće zakonom propisane dokumentacije te ne dvojim da se zatišjem u medijima samo daje prostor brzinskoj izradi dozvola za radove koji su već izvedeni i kojima je nanesena nepopravljiva šteta kulturnom dobru.

Kako sam navela i u listopadu 2016. godine tijekom intervjua u emisiji Nedjeljom u dva, tog sam mjeseca i sama sudjelovala u izradi odbijenice projekta uređenja javnih i zelenih površina ”Studija ELLE” arhitektice Stunić (koji su, naravno, uključivali samo okoliš) jer s konzervatorskog stajališta nije bio za odobrenje. Projekt je po spuštanju na potpis, mjesecima ležao u ladici pročelnika Silvija Novaka, po čemu je on u jednom trenutku napisao pozitivne posebne uvjete te u travnju 2014. godine izdao i potvrdu na glavni-izvedbeni arhitektonski projekt za uređenje javnih i zelenih površina, po kojem se danas, kako piše i na ploči na gradilištu, radovi izvode.

Ugroze kulturnih dobara kaznena su djela i podliježu ozbiljnim sankcijama, kolikogod to u našoj zemlji već dugo zvučalo presmiješno da bi se isticalo. Prema odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara za radove poput tekućih nužno je ishođenje prethodnog odobrenja za rekonstrukciju kulturnog dobra, što Dom jest, no takvog odobrenja nema. Odobrenje predstavlja jedan papir kojim se odobrava projektna dokumentacija planiranih radova, koja bi po pitanju rekonstrukcije Doma trebala uključivati ”metre” pripadajuće projektne dokumentacije s konzervatorsko-restauratorskim projektima te detaljnom snimkom postojećeg stanja, temeljem kojih bi se se radovi izvodili u skladu s vrijednim izvornim stanjem.

Inspekcija Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja jest nadležna po pitanju trenutne devastacije na trgu jer se na njemu izvode radovi na rekonstrukciji građevine bez ishođene potrebne dokumentacije za tu vrstu radova, a koji se trenutno pravdaju ishođenom potvrdom za uređenje javnih i zelenih površina.

Inspekcija Ministarstva kulture, koja je do sada po ministričinim riječima pokazala interes samo za pokretnu građu (namočene zastave i drugi posjed Povijesnog muzeja pohranjen u podrumu Doma) nadležna je za skrb nad, kako pokretnim, tako i nepokretnim kulturnim dobrima, pa tako i same građevine Doma, upisane u Listu zaštićenih kulturnih dobara Registra kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Upravi za zaštitu kulturne baštine i pripadajućoj inspekciji Ministarstva kulture dobro je znano koje su dozvole potrebne za odobrenje tekućih radova na zaštićenoj građevini jer ih je svojim zakonom uvjetovalo i definiralo.

Situacija je na TŽF iziskivala dvije hitne obustave, i Ministarstva kulture i Ministarstva graditeljstva, radova koji se i trenutno provode, te valja ispitati zašto su obje izostale. Vrijeme će pokazati razmjere štete koja je time nastala.

Riječi projektantice Stunić, kojima najslobodnije iznosi podatke o odobrenim radovima koji uključuju i sanaciju trijema i portala Doma (dakle svega osim kupole) jasno pobijaju navode ministrice kulture od prethodnog dana, kojima je izrijekom navela kako su na TŽF u tijeku radovi na uređenju okoliša sa sanacijom dijela stubišta i svjetlarnika, zbog davnog procurijevanja. Međutim, ni sanacija dijela stubišta i svjetlarnika ne može se izvoditi temeljem dozvole za uređenje javnih i zelenih površina. Tužno (izgleda i za većinu onih koji su zaduženi za očuvanje hrvatske baštine), no istinito.

Rasprava brojnih stručnjaka, uključujući pročelnika Zavoda za zaštitu Silvija Novaka, o vrsti zamjenskog kamena na Domu uvedena je samo kako bi se skrenulo s jedine bitne teme, a ta je da izvedeni radovi na devastaciji podnožja Doma s kamenim stubama nisu odobreni Zakonom propisanom dokumentacijom, već se izvode unutar potvrde radova za uređenje javnih i zelenih površina ili već nečega što će uskoro izroniti u javnosti i čime će se pravdati dosad odrađeno. Kada se već spominje kamen, o njemu odlučuje samo struka, (ne projektantica ili višestruko kompromitirani predstavnik nadležnog konzervatorskog tijela), i samo u smjeru poštivanja izvornog Meštrovićevog projekta koji je paviljon ostvario u bračkom kamenu. Naglo razvijena i iskazana svijest o nužnosti postavljanja zamjenskog, na klimu otpornijeg, kamena na Domu je po konzervatorsku struku i djelo Ivana Meštrovića poražavajuća, no, potpuno je u skladu sa stanjem u našem današnjem društvu.

Nema dozvole za radove, ne kontroliraju se tekući radovi koji uključuju i opsežne betonaže oko podnožja Doma i više se šteta po konstrukciju zaštićenog dobra neće moći popraviti, a raspravlja se o zamjenskom kamenu. Kameni blokovi jedino mogu biti zamijenjeni blokovima istovjetnog bračkog kamena, ne betonskom bazom s kamenom oblogom kako se već definiraju elementi u neposrednoj blizini podnožja građevine, jer će zamjenski materijal odudarati od izvornih elemenata. Opravdano se, međutim, treba pribojavati da će zapravo sav brački kamen biti smijenjen ”otpornijim” jer je tako procijenila zagrebačka arhitektica i glavni zagrebački konzervator. O njezinu uređenju portala, kojeg vjerojatno također planira izvesti u sklopu uređenja javnih i zelenih površina, trenutno ne bih raspravljala, a kako se nadležne institucije ograđuju, uskoro ćemo svjedočiti i tom remek-djelu. Dezinficirati Meštrovićevo djelo na ovakav način može pasti na pamet samo Hrvatima.

Fascinantan je razvoj ovakve situacije na dijelu najvrjednije kulturne baštine u zemlji koja je navodno pravno uređena, a u kojoj zapravo ministarstva nemaju (ili ne žele imati) pojma o svojim nadležnostima, no, nažalost, jasno je i zašto je tome tako i zašto se provođenje žalosnog projekta uređenja TŽF sa svih razina, i uprkos svojoj protuzakonitosti, grčevito podržava.

Zaključno:

Nit je bitna glavna gradska projektantica, niti glavni zagrebački konzervator, niti gradonačelnik, oni kao i sve na ovom svijetu dolaze i prolaze. Bitna je analiza jada i poražavajućeg stanja u zemlji koja dozvoljava da pojedinici rade što i kako žele, čak i kada pritom uništavaju najvrjedniju nacionalnu baštinu. Na štetu čitavog društva i njegovih kulturoloških, pa i civilizacijskih, dosega, naravno.

Prepuštam od danas borbu s vjetrenjačama drugima.

Ima ih koji znaju i mogu.

Magnolija nije vraćena (foto Facebook)

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI