Neovisni novinarski portal
18.6.2018.
POLITIKA
Razgovor s povodom/Vjeran Piršić, Eko Kvarner: Brod terminal 2014. je bio alat da se Plomin C može blokirati !

Razgovor s povodom/Vjeran Piršić, Eko Kvarner:
Brod terminal 2014. je bio alat da se Plomin C može blokirati !

– Nemojte se s nama igrati, blokirat ćemo Krčki most- poručili su Primorci, njih na tisuće okupljenih na velikom prosvjednom skupu u Rijeci i gromoglasno rekli NE projektu plutajućeg LNG terminala kod Omišlja na Krku. Bilo je tu i mlado i staro, i ekolozi, i lokalni dužnosnici, čelnici političkih stranaka i predstavnici udruga iz Domovinskog rata, i činilo se da svi misle isto. Kvarner je ostatku Hrvatske tog dana mogao samo imponirati odlučnošću i jedinstvenošću u obrani svojih interesa. Kakve je poruke ovaj skup poslao Vladi i svima nama, u čemu je suština otpora i kako to da je ranije zagovarao plutajući terminal u Omišlju, a sada mu se srčano protivi, pitali smo čelnika udruge Eko-Kvarner, jednog od najistaknutijih eko-aktivista kod nas, Vjerana Piršića.

– Jeste li zadovoljni prosvjedom, i je li to na tragu onoga što ste očekivali?

Prosvjed je bio veličanstven! Odazvao se neočekivano velik broj ljudi tako da je teško procijeniti koliko nas je bilo, ali sasvim sigurno se radilo o tisućama. A osim zbog impresivnog broja prosvjednika, skup je bio veličanstven i zbog svojih poruka, kako govornika tako i građana koji su došli s transparentima. Sve skupa je svjedočilo o jedinstvu kakvo nisam vidio još od Domovinskog rata.

– Kakve su poruke poslane s riječkog prosvjeda, zbog čega ih nazivate veličanstvenim?

Govornici, a to su bili predstavnici svih političkih stranaka osim HDZ-a, svojim su istupom dokazali da se u Gradskom vijeću mogu „tuči“ zbog različitih stajališta, ali su oko ključnih interesa Kvarnera i njegovih stanovnika, jedinstveni. Svi, izuzev HDZ-a. Iako je odluka da se odbacuje ovaj projekt plutajućeg LNG terminala kod Omišlja u Županijskoj skupštini bila jednoglasna, ali HDZ-ovi vijećnici nisu se usudili doći na skup i zajedno sa  svima nama prosvjedovati. Za njih su to bile prejake poruke, pa iako imamo dva ministra, Olega Butkovića i Garija Cappellija, nijedan od njih nije se usudio doći među nas, što pokazuje jednu unificiranost u ponašanju kakvu pamtimo iz nekih davnih vremena. Ali, s druge strane, veličanstveno je bilo vidjeti kako su ovi ljudi ovdje jedinstveni u obrani svojih interesa i svoga prostora, i odlučni u stavu da im se ne može nametati ono što ne žele. To je tradicionalan bunt primorske zajednice koja je homogena, koja možda nije tako eksplicitna kao Dalmatinci, ali reagira mudro i snažno.

– Što je bit prosvjeda, njegova osnovna poruka i eventualno posljedica?

Osnovna poruka je da ne želimo ovaj projekt onakav kakav je trenutno predložen. A ovo je šesti projekt LNG-a dosad. Prvi je bio 1994. I žestoko je odbačen od stanovnika Omišlja. Drugi je došao 10 godina kasnije, 2006., u vrijeme druge „ukrajinske plinske krize“. Ta ekipa koja je tada predlagala LNG krenula je naglašeno PR-ovski i najavljivala kako ćemo tim  projektom dobiti zamjenu opskrbe plinom preko Ukrajine. Ali su onda shvatili da nemaju za to prijeko potrebne resurse, od kadrovskih do financijskih. Tadašnji premijer Ivo Sanader potom je formirao vladino Povjerenstvo za LNG terminal u kojem smo bili i Zlatko Komadina, Ivan Jakovčić i ja, uz čelnike HEP-a, INE, Plinacroa i dr. Naše Povjerenstvo je radilo na odabiru lokacije. Paralelno s time, pojavio se i konzorcij od njemačkog E.ON Ruhrgasa, OMV-a, RWE-a i francuskog Totala. Na kraju je ostao samo E.ON koji je osnovao tvrtku Adria LNG. Iako su dobili lokacijsku dozvolu, ipak su odustali. Vjerojatno jer je matični E.ON potpisao desetgodišnji ugovor s Gazpromom o LNG-u, pa je po svoj prilici naš LNG poslužio tek za bolje pregovaračke pozicije Nijemaca. Povjerenstvo je u listopadu 2008. za lokaciju izabralo DINA Petrokemiju u Omišlju, koju je u međuvremenu preuzeo Sanaderov tada bliski prijatelj, Robert Ježić. On je osnovao posebnu tvrtku ĆUF d.o.o., u nju „ubacio“ zemljište za LNG terminal i opteretio je s 20 milijuna eura hipoteke, pa je bilo očito da je odluka o lokaciji bila u funkciji pogodovanja. Na kraju, prije nekoliko godina, dolazi LNG Hrvatska kao vlasnik projekta i definira relativno prihvatljiv projekt koji se je mogao realizirati BEZ velikih ekoloških posljedica. Ali, nažalost, mijenja se uprava koja projekt mijenja i u biti upropaštava.

– U čemu je problem s plutajućim LNG terminalom?

Plin, da bi se transportirao, recimo od Katara do nas, mora se hladiti na minus 162 stupnja Celzijusa čime se sažima 600 puta, i to ga čini pogodnijim za transport. Međutim, da bi se plin npr. pustio u plinovod. Mora biti vraćen u plinovito stanje ( zagrijan) a to se postiže na tri načina: koristi se ili temperatura mora, ili izvor topline ( npr. termoelektrana ) s kopna, ili se 1-2 posto toga plina sagori i s time preostala količina zagrije. Bitno je da je LNG Hrvatska u prošlom projektu odustala od mora za zagrijavanje plina, jer se ista tehnologija na talijanskoj strani Jadrana pokazala katastrofalnom. Došlo je do velikog onečišćenja. More se, inače, koristi jer je najjeftinije, ali ta metoda dovodi od vraćanja rashlađenog mora, na 6 stupnjeva, natrag, i korištenja klora, odnosno spoja kojeg u maloprodaji nazivamo varikina, protiv obrasta algi i školjki. Tako nešto bi moglo proći relativno neprimjećeno u velikim oceanima gdje se brzo rasprši, ali u zatvorenom moru, u malom kvarnerskom zaljevu, došlo bi do katastrofe! Mirela Holly je kao ministrica zaštite okoliša 2012. Adriji LNG zabranila tu tehnologiju zbog straha od moguće ekološke katastrofe.

– Što je u plutajućem LNG terminalu prije nekoliko godina bilo dobro da ste ga i vi podržali, a u ovome tako loše da je Kvarner na nogama, a i vi ste protiv?

LNG u predzadnjem pokušaju nije predviđao korištenje mora nego isparka tj. plina. Ova sadašnja uprava , osim što je napravila projekt plutajućeg terminala , vratila se i na tehnologiju korištenja mora, čime bi se u Kvarneru generirali ogromni problemi i za turizam i ribarstvo. Kad je u veljači 2014. bila  kampanja protiv Plomina C jedna energetska kompanija ponudila je izgradnju male plinske elektrane pored terminala. Ukupna bilanca bi bila pozitivna jer bi se koristio plin, a izbjegla bi se tehnologija s kojim bi se s terminala ispuštalo pothlađeno more. Terminal koji je planiran 2014. zapravo je brod s posadom koji , u slučaju kakvog akcidenta, može  jednostavno isploviti . Takvo postrojenje (LNG terminal + plinska elektrana ) učinilo bi nepotrebnim i Plomin C, a osim toga bi podržavao značajnije korištenje održivih izvora energije, solara i vjetroelektrana. Mala plinska termoelektrana  lako bi se uklopila u elektroenergetski sustav  kvarnerskih otoka, a ona bi osim toplinske energije za uplinjavanje na terminalu, proizvodila i sasvim dovoljno toplinske energije za gospodarstvo i stanovništvo sjevernog dijela otoka Krka.  Bio bi to i početak supstitucije ugljena i mazuta koji nas na Kvarneru najviše truju. To sam govorio 2014., to i sada mogu ponoviti. Dakle, podržali smo sasvim drugu koncepciju. Plomin 2 bi također mogao davati višak toplinske energije i ne bi se uništavalo more. Poanta je kako će se raditi regasifikacija i koje će biti sekundarne koristi od projekta.

–  Zašto bi netko uopće podržao gradnju LNG terminala?

Prije svega radi lng-bunkeringa, koji omogućava prebacivanje dizel motora na plin i u brodskom i kopnenom prometu. I to je jedan od ključnih razloga zašto bi netko uopće podržao LNG na Jadranu.  LNG je najmanje loše fosilno gorivo i ako ćemo uskoro preći na električna vozila, bit će jedan manji dio transporta u kojem će LNG imati svoj značaj. To je bio taj koncept koji je mogao dobiti podršku. Brod  terminal u veljači 2014. bio je alat  da se Plomin C može blokirati kao projekt. Ali, bio je „ u paketu“ s malom plinskom termoelektranom. Također, tada se je planirala ekspanzija petrokemije. A danas se tamo više ništa ne događa, tvornicu preuzima korov.  U to vrijeme je Robert Ježić dovozio iz Kaštela petrokemijska postrojenja i namjeravao ih širiti. Ali, to je bilo i prošlo…

Vjeran Piršić (foto N1)

 

 

 

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI