Neovisni novinarski portal
28.10.2020.
EKOLOGIJA / PETICIJA
Rijeka Drava/Foto: Goran Šafarek

Peticija za spas rijeke Drave od gradnje novih hidroelektrana

Rijeka Drava/Foto: Goran Šafarek

Kampanja za spas rijeke Drave od izgradnje dviju hidroelektrana, Molve 1 i 2, koju je svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF započela početkom ove godine, dobila je svoj nastavak, na Međunarodni dan pokreta za rijeke, pokretanjem peticije kojom se od župana Koprivničko-križevačke županije traži da se odustane od plana izgradnje hidroelektrana.

-Svojim tokom na području gdje se planira izgradnja hidroelektrana, Drava je jedna od posljednjih prirodnih rijeka u Europi. Uđu li hidroelektrane u Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije, ostvarit će se zakonski preduvjet za njihovu izgradnju, a time bi se nepovratno uništila iznimna biološka raznolikost ovog područja koje nazivamo Europskom Amazonom. Hidroelektrane bi onemogućile planiranje drugih aktivnosti na tom području, poput održivog turizma ili obnove rijeka, koje u velikoj mjeri financira EU, ističe Ivana Korn Varga, voditeljica projekata u WWF Adriji.
Zbog svoje prirodne vrijednosti cijela je rijeka Drava u Hrvatskoj uključena u ekološku mrežu Natura 2000, Regionalni park Mura-Drava te UNESCO Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Drava je dom ugroženim vrstama ptica poput bregunice i male čigre. Tu je zabilježeno i 70 vrsta riba, više nego u bilo kojoj rijeci u Hrvatskoj. Utjecaj hidroelektrana na riblji fond bio bi iznimno velik jer bi se ribama onemogućila migracija.
-Neoprostivo je žrtvovati neprocjenjive ekološke funkcije rijeke Drave i postojeću i buduću mjerljivu gospodarsku korist za cijelu zajednicu. Izgradnja hidroelektrana donosi tek malu gospodarsku korist ograničenom broju ljudi i potencijalno ogromnu opasnost za cijelu zajednicu, kaže Helena Hećimović, koja je prije dva desetljeća započela borbu protiv izgradnje tadašnje HE Novo Virje. Tada je uspjela, a sada je ponovno čeka borba za isto područje, samo pod drugim nazivom – HE Molve 1 i 2.
Posljedice izgradnje bile bi velike i nizvodno, jer bi se zbog snižavanja razine podzemnih voda smanjila količina pitke vode za oko 300.000 stanovnika. Opadanje razine podzemnih voda utjecalo bi i na šume hrasta lužnjaka, što bi osjetila i domaća drvna industrija. Izgradnja brana i akumulacija prouzrokovala bi smanjenje prirodnih retencija koje nas brane od velikih poplava, te promijenila mikroklimu tog područja.
-Kako je tema ovogodišnjeg Sata za planet Zemlju očuvanje bioraznolikosti i povezanost s rijekama, pozivamo sve ljubitelje prirode da potpišu PETICIJU i tako daju svoj doprinos za očuvanje Drave, pozvala je Ivana Korn Varga iz WWF Adrije.

Koprivničko-križevačka županija podupire gradnju hidroelektrana zbog prometnica?!

Kako je krajem prošle godine prenio podravski.hr županijske vlasti u Koprivnici podupiru HEP-ov projekt izgradnje dviju hidroelektrana Molve 1 i Molve 2 na Dravi, ukupno vrijednih oko 3,3 milijarde kuna. Krajem prošle godine održan je sastanak dožupana Darka Sobote s predstavnicima HEP-a te načelnicima općina koje su u zoni obuhvata gradnje hidroelektrana. Tada je zaključeno kako hidroelektrane treba uvrstiti u prostorni plan Županije.
IZ HEP-a su tada naveli kako planirane hidroelektrane Molve 1 i Molve 2 dio nacionalne strategije iskorištavanja obnovljivih izvora energije. Prvotni plan HEP-a bio je gradnja HE Novo Virje s velikim akumulacijskim jezerom, no on je odbijen zbog velikog utjecaja na okoliš ali i zbog toga što je projekt stopirala Mađarska jer je dijelom ulazio u njen teritorij. Godinama poslije HEP umjesto jedne, nudi dvije manje hidroelektrane s objašnjenjem kako je “promijenjen koncept objekta u ekološki prihvatljiv objekt poštujući principe održivosti” i naravno gradit će se isključivo na teritoriju Hrvatske.
Prema informacijama koje su iz HEP-a, davali medijima, hidroelektrane Molve 1 i Molve 2 predviđene su kao dvije protočne pribranske elektrane regulirane radom postojeće HE Dubrava bez izgradnje akumulacija kakve postoje na uzvodnim dravskim hidroelektranama. Izgradnja je planirana unutar područja već zauzetog vodozaštitnim nasipima s minimalnim padom za proizvodnju električne energije od oko šest metara. Uz proizvodnju električne energije, kako tvrde iz HEP-a, ti će višenamjenski objekti lokalnoj zajednici donijeti i zaštitu poplavama ugroženim područjima, stvoriti uvjete za navodnjavanje poljoprivrednih površina, donijeti dodatne prihode lokalnim zajednicama, otvoriti 60 radnih mjesta i poboljašti prometnu povezanost s izgradnjom dva mosta prema Prekodravlju.
U međuvremenu HEP je Koprivničko-križevačkoj županiji dostavio potrebnu dokumentaciju za uvrštenje lokacija hidroelektrana u prostorni plan, a lokalni čelnici još su jednom, početkom ožujka ove godine, podržali gradnju hidroelektrana. Naime na sjednici Gospodarskog vijeća HGK – Županijske komore Koprivnica, kako je izvjestio Glas Podravine i Prigorja , političari i gospodarstvenici složni su u tome kako su koristi od gradnje hidroelektrana višestruke.
Tako je član Gospodarskog vijeća i predsjednik Uprave Podravske banke, Julio Kuruc izjavio:
-Siguran sam da se brza cesta do Koprivnice neće graditi. Ali ako započnemo gradnju elektrana na Dravi, onda će do nas doći i ta prometnica.
Prometna povezanost očito je u fokusu i zamjeniku župana Koprivničko-križevačke županije, Darku Soboti.
-Osim što ćemo dobiti elektrane koje su same po sebi velika investicija, projekt zahtjeva gradnju dva dodatna riječna mosta, izjavio je Sobota negodujući zbog protivljenja udruga koje su protiv projekta i koje su organizirale prosvjedne raftinge Dravom.
– Ne radi se o megalomanskom projektu kako se priča u dijelu javnosti. Doduše, negativnog utjecaja na floru i faunu će biti, ali korist od gradnje je mnogostruko veća, izjavio je Sobota.

Rijeka Drava/Foto: Goran Šafarek

Peticija za spas Drave od novih hidroelektrana

No za razliku od lokalnih političara i gospodarstvenika netko ipak gleda puno širu sliku i zato je pokrenuta peticija DOSTA JE! – Spasimo Dravu od novih hidroelektrana, koju donosimo u nastavku:
Rijeka Drava u Hrvatskoj jedna je od posljednjih prirodnih rijeka u Europi, osobito dio toka na kojem se planira izgradnja hidroelektrana Molve 1 i 2. Izgradnjom hidroelektrana nepovratno bi se uništili najočuvaniji ekosustavi rijeke Drave što bi imalo izravan negativan utjecaj na lokalno stanovništvo te prirodnu i kulturnu baštinu Podravine. 

Rijeka Drava treba našu pomoć!
Pozivamo župana Koprivničko‐križevačke županije g. Darka Korena da zaustavi dodavanje hidroelektrana Molve 1 i 2 u prostorni plan Koprivničko‐križevačke županije te odustane od podrške izgradnji hidroelektrana na rijeci Dravi!
‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐‐ 
Planovi o izgradnji hidroelektrana Molve 1 i 2 ugrožavaju rijeku Dravu!
Rijeka Drava u Hrvatskoj jedna je od posljednjih prirodnih rijeka u Europi, koju ugrožava izgradnja novih hidroelektrana. U tijeku je izrada IV. Izmjene i dopune Prostornog plana Koprivničko‐križevačke županije koji predviđa izgradnju dviju hidroelektrana u srcu Europske Amazone (HE Molve 1 i 2). 
Ukoliko će hidroelektrane ući u prostorni plan, ostvariti će se zakonski preduvjeti za njihovu izgradnju. To bi nepovratno uništilo iznimnu biološku raznolikost ovog područja te onemogućilo planiranje drugih aktivnosti na tom području, poput održivog turizma ili obnove rijeka, koje u velikoj mjeri financira EU. 
Cijela rijeka Drava u Hrvatskoj je radi svoje prirodne vrijednosti uključena u ekološku mrežu Europske unije Natura 2000, Regionalni park Mura‐Drava te UNESCO Prekogranični rezervat biosfere Mura‐Drava‐Dunav. Na Dravi možemo pronaći iznimno velik broj šljunčanih sprudova i strmih obala, najugroženijih riječnih staništa koja su dom ugroženim vrstama ptica poput bregunice i male čigre čiji je broj u velikom opadanju. Na Dravi žive još samo četiri para male čigre! 
U rijeci Dravi zabilježeno je 70 vrsta riba, više nego u bilo kojoj rijeci u Hrvatskoj. Utjecaj hidroelektrana na riblji fond bi bio iznimno velik jer bi se ribama onemogućila migracija, a područja za mrijest nestala bi zbog akumulacijskih jezera. 
Posljedice izgradnje bile bi velike i nizvodno, jer bi se zbog snižavanja razine podzemnih voda smanjila količina vode u dravskom vodonosniku iz kojeg crpimo pitku vodu za oko 300.000 stanovnika. Opadanje razine podzemnih voda utjecalo bi i na šume hrasta lužnjaka, što bi osjetila i domaća drvna industrija.
Izgradnja brana i akumulacija prouzrokovala bi smanjenje prirodnih retencija koje nas brane od velikih poplava, te promijenila mikroklimu tog područja. 
Izgradnjom hidroelektrana Molve 1 i 2 nepovratno bi se uništio ekosustav rijeke Drave što bi izravno imalo negativan utjecaj na lokalno stanovništvo te kulturnu baštinu ovoga kraja. U cijeloj Europi se unutar ekološke mreže Nature 2000 nije izgradila ni jedna velika hidroelektrana. Ne dopustimo da Hrvatska bude prva i recimo zajedno DOSTA JE! 
Važno je ono što ostavljamo svojoj djeci, dajmo im priliku da odrastaju uz rijeku Dravu uz kakvu smo i sami odrastali!
DOSTA JE! – Pomozite nam spasiti rijeku Dravu i potpišite peticiju!”
Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI