Kampanja za spas rijeke Drave od izgradnje dviju hidroelektrana, Molve 1 i 2, koju je svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF započela početkom ove godine, dobila je svoj nastavak, na Međunarodni dan pokreta za rijeke, pokretanjem peticije kojom se od župana Koprivničko-križevačke županije traži da se odustane od plana izgradnje hidroelektrana.
-Svojim tokom na području gdje se planira izgradnja hidroelektrana, Drava je jedna od posljednjih prirodnih rijeka u Europi. Uđu li hidroelektrane u Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije, ostvarit će se zakonski preduvjet za njihovu izgradnju, a time bi se nepovratno uništila iznimna biološka raznolikost ovog područja koje nazivamo Europskom Amazonom. Hidroelektrane bi onemogućile planiranje drugih aktivnosti na tom području, poput održivog turizma ili obnove rijeka, koje u velikoj mjeri financira EU, ističe Ivana Korn Varga, voditeljica projekata u WWF Adriji.
Zbog svoje prirodne vrijednosti cijela je rijeka Drava u Hrvatskoj uključena u ekološku mrežu Natura 2000, Regionalni park Mura-Drava te UNESCO Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav. Drava je dom ugroženim vrstama ptica poput bregunice i male čigre. Tu je zabilježeno i 70 vrsta riba, više nego u bilo kojoj rijeci u Hrvatskoj. Utjecaj hidroelektrana na riblji fond bio bi iznimno velik jer bi se ribama onemogućila migracija.
-Neoprostivo je žrtvovati neprocjenjive ekološke funkcije rijeke Drave i postojeću i buduću mjerljivu gospodarsku korist za cijelu zajednicu. Izgradnja hidroelektrana donosi tek malu gospodarsku korist ograničenom broju ljudi i potencijalno ogromnu opasnost za cijelu zajednicu, kaže Helena Hećimović, koja je prije dva desetljeća započela borbu protiv izgradnje tadašnje HE Novo Virje. Tada je uspjela, a sada je ponovno čeka borba za isto područje, samo pod drugim nazivom – HE Molve 1 i 2.
Posljedice izgradnje bile bi velike i nizvodno, jer bi se zbog snižavanja razine podzemnih voda smanjila količina pitke vode za oko 300.000 stanovnika. Opadanje razine podzemnih voda utjecalo bi i na šume hrasta lužnjaka, što bi osjetila i domaća drvna industrija. Izgradnja brana i akumulacija prouzrokovala bi smanjenje prirodnih retencija koje nas brane od velikih poplava, te promijenila mikroklimu tog područja.
-Kako je tema ovogodišnjeg Sata za planet Zemlju očuvanje bioraznolikosti i povezanost s rijekama, pozivamo sve ljubitelje prirode da potpišu PETICIJU i tako daju svoj doprinos za očuvanje Drave, pozvala je Ivana Korn Varga iz WWF Adrije.
Koprivničko-križevačka županija podupire gradnju hidroelektrana zbog prometnica?!
Kako je krajem prošle godine prenio podravski.hr županijske vlasti u Koprivnici podupiru HEP-ov projekt izgradnje dviju hidroelektrana Molve 1 i Molve 2 na Dravi, ukupno vrijednih oko 3,3 milijarde kuna. Krajem prošle godine održan je sastanak dožupana Darka Sobote s predstavnicima HEP-a te načelnicima općina koje su u zoni obuhvata gradnje hidroelektrana. Tada je zaključeno kako hidroelektrane treba uvrstiti u prostorni plan Županije.
IZ HEP-a su tada naveli kako planirane hidroelektrane Molve 1 i Molve 2 dio nacionalne strategije iskorištavanja obnovljivih izvora energije. Prvotni plan HEP-a bio je gradnja HE Novo Virje s velikim akumulacijskim jezerom, no on je odbijen zbog velikog utjecaja na okoliš ali i zbog toga što je projekt stopirala Mađarska jer je dijelom ulazio u njen teritorij. Godinama poslije HEP umjesto jedne, nudi dvije manje hidroelektrane s objašnjenjem kako je “promijenjen koncept objekta u ekološki prihvatljiv objekt poštujući principe održivosti” i naravno gradit će se isključivo na teritoriju Hrvatske.
Prema informacijama koje su iz HEP-a, davali medijima, hidroelektrane Molve 1 i Molve 2 predviđene su kao dvije protočne pribranske elektrane regulirane radom postojeće HE Dubrava bez izgradnje akumulacija kakve postoje na uzvodnim dravskim hidroelektranama. Izgradnja je planirana unutar područja već zauzetog vodozaštitnim nasipima s minimalnim padom za proizvodnju električne energije od oko šest metara. Uz proizvodnju električne energije, kako tvrde iz HEP-a, ti će višenamjenski objekti lokalnoj zajednici donijeti i zaštitu poplavama ugroženim područjima, stvoriti uvjete za navodnjavanje poljoprivrednih površina, donijeti dodatne prihode lokalnim zajednicama, otvoriti 60 radnih mjesta i poboljašti prometnu povezanost s izgradnjom dva mosta prema Prekodravlju.
U međuvremenu HEP je Koprivničko-križevačkoj županiji dostavio potrebnu dokumentaciju za uvrštenje lokacija hidroelektrana u prostorni plan, a lokalni čelnici još su jednom, početkom ožujka ove godine, podržali gradnju hidroelektrana. Naime na sjednici Gospodarskog vijeća HGK – Županijske komore Koprivnica, kako je izvjestio Glas Podravine i Prigorja , političari i gospodarstvenici složni su u tome kako su koristi od gradnje hidroelektrana višestruke.
Tako je član Gospodarskog vijeća i predsjednik Uprave Podravske banke, Julio Kuruc izjavio:
-Siguran sam da se brza cesta do Koprivnice neće graditi. Ali ako započnemo gradnju elektrana na Dravi, onda će do nas doći i ta prometnica.
Prometna povezanost očito je u fokusu i zamjeniku župana Koprivničko-križevačke županije, Darku Soboti.
-Osim što ćemo dobiti elektrane koje su same po sebi velika investicija, projekt zahtjeva gradnju dva dodatna riječna mosta, izjavio je Sobota negodujući zbog protivljenja udruga koje su protiv projekta i koje su organizirale prosvjedne raftinge Dravom.
– Ne radi se o megalomanskom projektu kako se priča u dijelu javnosti. Doduše, negativnog utjecaja na floru i faunu će biti, ali korist od gradnje je mnogostruko veća, izjavio je Sobota.
Rijeka Drava/Foto: Goran Šafarek
