Neovisni novinarski portal
26.4.2018.
KULTURA / SOCIOLOGIJA / Sport
Naslovnica knjige (izvor Fraktura.hr)

Lalićeva knjiga ‘Nogomet i politika’ u Puli:
Ima li uopće više potrebe za igrom ako je ‘čudo’ da je netko pobijedio Dinama… 

Naslovnica knjige (izvor Fraktura.hr)

Mnoge u Hrvatskoj riječ nogomet asocira na nogometnu mafiju, loptu, izrabljivanje mladih nogometaša, zelenu travu, primitivizam, spregu nogometnih menadžera i političara, cajke, kriminal, drastičnu degradaciju sporta, reafirmaciju fašizma, šovinizma… i tako dalje. Nisu nepoznate duboke interesne veze političara i uprava nogometnih klubova. Zna se i kako redovito neki trećeligaški lokalni klubovi uz pokroviteljstvo lokalnih političkih šerifa potpuno besmisleno pojedu višestruko više novca namijenjenih sportu nego svi ostali sportovi i klubovi zajedno(!)…  Sociolog Dražen Lalić je pak u izdanju plodne nakladničke kuće Fraktura objavio o nogometu, politici i s time vezanim temama knjigu naslova Nogomet i politika. Nakon nedavne zagrebačke promocije, knjiga će u srijedu, 4. travnja 2018., s početkom u 18 sati biti predstavljena i u Istri, odnosno u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula, Kandlerova 39. Osim autora o knjizi će govoriti i Robert Matteoni, Filip Zoričić, Ivan Žagar i Seid Serdarević.

– Knjiga Nogomet i politika Dražena Lalića bavi se upravo onim fenomenima koji su u suvremenoj Hrvatskoj predmet ponajvećih emotivnih investicija. Ne postoji područje života koje pobuđuje toliko strasti koliko odnos između aktera politike i nogometa s jedne te njihovih konzumenata, građana i navijača, s druge strane. Politička povijest suvremene Hrvatske na stanovit je način povijest emocija, napose domoljublja, ali i razočaranja, stanja koja upadljivo nalikuju na emociju nogometnog navijača. Istodobno, ili upravo zato, hrvatski nogomet duboko je politiziran, kako zbog političkog ekstremizma navijačkih skupina tako i zbog raznolikih interesnih, političkih i financijskih sprega nogometne i političke elite – kažu u Frakturi. 

Nogomet i politika Dražena Lalića tematizira fluidnu granicu između ta dva područja i njihova višestruka prepletanja koja podsjećaju na politički i kriminalistički triler čiji se zaplet svodi na zabunu jer se više ne zna gdje završava zanos, a gdje počinje pohlepa, vele. O tom zapletu lako je pisati kritički, pa i intelektualistički prezrivo, ali Lalić je odabrao teži izazov: sâm je veliki ljubitelj nogometa, raspet između ljubavi prema tom sportu (i ovom, hrvatskom društvu) kojem želi dobro i nesposobnosti toga sporta (i ovog istog društva) da u konačnici ponudi išta osim razočaranja. Ostaju knjige, a Nogomet i politika ima rijetku kvalitetu: privući će iskrene zaljubljenike sporta, a čitateljima koji se bave društvenom patologijom pružiti obilje novih i korisnih informacija o grubosti političke igre.

Dražen Lalić (foto printscreen)

– Ako se nogomet ne može riješiti kladioničarske mafije, nasilja i korupcije, onda se Hrvatska toga ne može riješiti ni u jednom drugom području. Ima li uopće više potrebe za igrom ako je ‘čudo’ da je netko pobijedio Dinama… Neki klubovi koji redovito osvajaju prvenstva nemaju više od dvije do tri tisuće gledatelja na utakmici, što je otprilike rodbina, osoblje kluba, ljubavnice i slično. Njima nisu potrebni gledatelji jer im je najvažniji biznis. Taj obrazac se proširio i na politiku, pa je Hrvatska po izlasku na izbore za Europski parlament bila predzadnja u Europi. No, njih to nije zabrinulo, njima obična čeljad ne treba. Drugi obrazac je kadrovska sprega nekih stranaka, politika klijentelističko-korupcijskog neoliberalizma, koji se iz nogometa proširio na politiku. U takvim uvjetima osvane kukasti križ u Splitu, kapetan reprezentacije kliče ‘za dom spremni’, a predsjednica države sjedi na tribinama s veleposlanicom Izraela i ‘ne čuje šta se govori, iako smo to svi čuli na televizije – kazao je uz ostalo autor Lalić na nedavnom predstavljanju knjige u Zagrebu.

Povjesničar dr. Hrvoje Klasić, ujedno i recenzent,  na predstavljanju knjige je kazao kako je Lalić kao sociolog održao lekciju brojnim povjesničarima kako se kroz povijest ta dva polja može doprinijeti istraživanju povijesti Jugoslavije i Hrvatske, mimo crno-bijele podjele.

– Pišući o povijesti nogometa, Lalić ispisuje povijest Hrvatske, ali i Jugoslavije. To je razdoblje ispunjeno entuzijazmom, herojstvom, idealizmom, odricanjem i solidarnošću, ali i podjelama, ekonomskim lutanjima, političkim zabranama i teškim kršenjima ljudskih prava. Sve pozitivno i negativno iz tog razdoblja predstavljalo je istovremeno jak poticajni element, ali i remetilački faktor u međuljudskim odnosima, ali i društvu, pa i državi u cjelini. Najzanimljiviji, pa, usudio bih se reći, i najvažniji dio Lalićeve knjige predstavljaju poglavlja o odnosu nogometa i politike uoči i nakon stvaranja neovisne Hrvatske – ističe u recenziji  dr. sc. Hrvoje Klasić. 

Naslovnica knjige (izvor Fraktura.hr)

Pored znanstvenih kompetencija u knjigu je uloženo mnogo strasti i tek kad je pročitamo vidimo što znači poznavati polja nogometa i politike o kojima svi mislimo da znamo, kazao je na predstavljanju  drugi recenzent, etnolog Ozren Biti. 

– Teorijski fundirana studija Srđana Vrcana iz 2003. godine Nogomet, politika, nasilje ukazala je na prijemčivost nogometnih sfera za svojevrsnu političku kolonizaciju, no za njom je do danas ostala praznina u smislu širih empirijskih potvrda ondje izloženih teza i opservacija. Utoliko je važnije što se Dražen Lalić u svojoj knjizi upustio u pothvat analiziranja kompleksnog međuodnosa nogometa i politike u Hrvatskoj, oslanjajući se pritom na svoje sociološke i politološke kompetencije te na iscrpan empirijski materijal koji je tijekom znanstvene karijere pomno prikupljao – veli  recenzent dr. sc. Ozren Biti.

Umjesto zaključka, a bez nekog osobitog razloga, objavljujemo i aktualni poredak nogometnih klubova, premda to malo koga zanima jer izgleda slično zadnjih nekoliko desetljeća, u natjecanju koje se sada zove Hrvatski Telekom Prva liga.

1. Dinamo 26 +30 59
2. Hajduk 26 +24 51
3. Rijeka 26 +35 50
4. Osijek 25 +12 42
5. Inter-Zaprešić 26 -11 34
6. Slaven Belupo 26 -4 31
7. Lokomotiva 25 -10 27
8. Istra 1961 27 -18 24
9. Rudeš 27 -28 20
10. Cibalia

 

Tags: , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI