Neovisni novinarski portal
25.4.2018.
Hrvatsko-makedonska tangenta
Naslovnica knjige

Knjiga u knjižnici – Nostalgija:
Kratka povijest zaborava

Naslovnica knjige

Knjiga “Nostalgija: Kratka povijest zaborava” autora dr. Zlatka Kramarića bit će predstavljena večeras (22.3.2018.) u 18,30 h u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić u Šibeniku.

Pozdravnu riječ izreći će Sašo Georgievski, predsjednik nevladine udruge “Hrvatsko-makedonska tangenta”, koja je i organizator ove promocije, a o knjizi će govoriti Vilijam Lakić, ravnatelj šibenske knjiznice, te autor dr. Zlatko Kramarić. 

Naslovnica knjige

Za Kramarićevu knjigu se kaže kako otvara cijeli niz važnih i osjetljivih pitanja, na koja najčešće nije moguće odgovoriti decidirano. Ipak, u situaciji kakva prevladava u društvima na cijelome ex-Yu prostoru, iznimno je važno da se takva pitanja postavljaju sve češće, a kako bi se na taj način približilo mogućim odgovorima.

– Nije nimalo ugodno živjeti sa spoznajom da niti jedna riječ kajanja, iskrene isprike nije dovoljno iskupljujuća i da od vašega mjesta nepopravljivog “grješnika” u povijesti, sve i da želite, ne možete pobjeći. I koliko god iskreni bili i usprkos vašem trudu, gotovo je nemoguće ikoga, a ponajmanje kritičku ali, i onu drugu javnost uvjeriti da se u tim “gestama” ne radi ni o kakvu prakticiranju neobvezujuće političke mode, gdje se, jer je to poželjan način političkog djelovanja, “kao da” se svi jedni drugima ritualno ispričavamo. I ta je spoznaja uistinu frustrirajuća. Upravo iz tih razloga učinilo mi se da bi nam neka historijska iskustva u jednako složenim odnosima između modernih Nijemaca i Židova mogla biti korisna u razrješavanju tih problematičnih i traumatičnih odnosa. Konačno, neke očite političke i etičke sličnosti koje definiraju i jedan i drugi odnos nije bilo moguće ne primijetiti – kaže dr. Kramarić. 

Zlatko Kramarić (foto: Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku)

Zlatko Kramarić je rođen u Osijeku  1956. godine, profesor je makedonske književnosti i kulture, teorije književnosti i kulturalne antropologije. Radi na Odjelu za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao redoviti profesor u trajnom zvanju, i kao gost-profesor na FON-univerzitetu u Skopju. Trenutno je generalni konzul Republike Hrvatske u Banja Luci/RS, a prije toga bio je i veleposlanik RH u Makedoniji i Kosovu.

Napisao je više knjiga, od kojih: “Novi experimentum macedonicum” (1987.), “Uvod u naratologiju” (1989.), “Makedonske teme i dileme” (1991.), “Diskurs razlike” (1995.), “Identitet, tekst, nacija” (2009.), “Jugoslavenska ideja u kontekstu postkolonijalne kritike” (2014.) i, u suautorstvu s Angelinom Banović-Markovskom, “Politika, kultura, identitet” (2013.). Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog filozofskog društva, Matice hrvatske, a 2015. godine izabran je za člana Makedonske akademije znanosti i umjetnosti (MANU).

Podsjetimo, nevladinu organizaciju „Hrvatska-makedonska tangenta” sa sjedištem u Šibeniku su Sašo i Milena Georgijevska osnovali radi unaprijeđenja i njegovanja odnosa između Hrvatske i Makedonije i regije u području kulture, gospodarstva, politike, umjetnosti. Do sad je u kratkom i plodnom djelovanju Tangente realizirano više od 70 projekata, uključujući medijsku suradnju, susrete makedonskih i hrvatskih novinara u obje države (i šire), konferencije književnika i pjesnika s područja južne Europe, spajanje poduzetnika u obje zemlje, kao i prikupljenje pomoći u kriznim situacijama (migrantska kriza, poplave…).

Hrvatsko-makedonska tangenta i novinari sa Zlatkom Kramarićem dok je bio veleposlanik u Makedoniji

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI