Neovisni novinarski portal
26.4.2018.
GOSPODARSTVO
Impol TLM, šibenski povratak u industrijsku budućnost

Impol TLM, šibenski povratak u industrijsku budućnost

Ima li šanse da se Šibeniku povijest ponovi? Pa da grad koji je bio socijalistički industrijski brend, prije negoli se u osvit kapitalizma obračunao sa tvornicama koje su hranile dvije trećine njegovog stanovništva, ponovo bude hrvatska perjanica u industrijskoj proizvodnji. Takva je vizija posve moguća, ostvari li Impol-TLM strategiju koju mu je namijenila uprava slovenske aluminijske grupacije Impol d.o.o. A ako njih pitate, Šibenik svoju budućnost neće temeljiti samo na turizmu, nego i industriji, i to-automobilskoj! Tko ga zna, ali možda bi u nekoj sretnijoj varijanti dogledne budućnosti, i Mate Rimac mogao imati neki specijalizirani pogon baš u Šibeniku, za svoj Concept Seven, recimo…

Za ovakav nalet optimizma odgovorna je uprava grupe Impol iz Slovenske Bistrice, tvrtke koja je 2016. najprije uzela u najam, a krajem 2017. na javnoj dražbi i kupila ( za 75 milijuna kuna) veći dio šibenskog TLM-a u stečaju. Da je u Hrvatskoj bilo više mudrosti, a manje privatizacijskog muljanja i kompleksa lažne veličine, Impol je dosad mogao u cijelosti restrukturirati i revitalizirati šibensku Tvornicu aluminija, i opremiti je za ozbiljan prodor u svijet automobilske industrije. Ali, interes Slovenaca 2002. je, očito bilo prerano kukurijekanje, na koje tadašnji hrvatski establishment nije ni trepnuo.

Impol “SHS” ( Srba, Hrvata i Slovenaca )

Pa je Impol, umjesto u TLM i Hrvatsku, otišao u Sevojno u Srbiju, i danas tamo ima uspješnu alu-tvrtku Seval. Direktor Impolove valjaoničke divizije Tomaž Smolar, veli kako je takav razvoj događaja zapravo vrlo dobar, jer je grupa Impol danas prisutna u cijeloj regiji. I zapravo, ima pravo…
Dolazak Impola u Šibenik nije bio ni približno na tragu dobrodošlica s kojima su lokalne vlasti dočekivale ranije (privremene) vlasnike TLM-a, a napose navodnog ruskog milijardera Igora Shamisa za kojeg se gotovo vjerovalo da je iz čina milosrđa kupio TLM kako bi spasio radnike gladi, a Šibenik potpunog gospodarskog kolapsa. No, Shamis je uzeo što je mogao i otišao, a Impol je došao da bi ostao. I bavio se aluminijskom proizvodnjom, a ne mešetarenjem zemljištem, kako se godinama spekuliralo.
Njihova matična kompanija je njihova legitimacija koju rado pokazuju uvjereni da ništa ne može javnost uvjeriti u njihovu poslovnu ozbiljnost i odgovornost bolje od onoga što rade. Pa su umjesto klasičnog marketinga, posegnuli za komunikacijski efektnijim i neposrednijim modelom, i ugostili novinare u Slovenskoj Bistrici kako bi im tamo, u srcu kompanije, referirajući se na ono što su već postigli, govorili o planovima za šibenski Impol TLM.
Glavni izvršni direktor grupe Impol Andrej Kolmanić, pozvat će se na dugu tradiciju kompanije, osnovane 1825.godine, kao tvornice bakra, koja se tek 1950. preorijentirala na aluminij, “laki metal” što se do tada već nekoliko desetljeća proizvodio u lozovačkoj tvornici nedaleko Šibenika. I koliko god je Šibenik u bivšem sustavu i bivšoj zajedničkoj državi ( Jugoslaviji ) držao primat u aluminijskoj industriji, i koliko god je TLM nekoliko puta veća tvornica od Impola, dogodilo se da je manja riba progutala veću i vješto nastavila plivati…

Automobilski dijelovi iz Šibenika

Kad su u ožujku 2016. došli u TLM i uzeli u najam dio nekretnina, primarno se oslanjajući na efekte Valjaonica, angažirali su svega 200 – tinjak šibenskih aluminijaša. Danas ih radi 400, s prosječnom plaćom od 1080 eura. U dvije protekle godine investirali su u TLM oko sto milijuna eura, a planiraju uložiti samo u osnovnu opremu još bar 80 milijuna. Prošle su godine proizveli 71 tisuću tona, ove planiraju 92 tisuće, a do 2025., prema Impolovoj razvojnoj strategiji, ta bi proizvodnja trebala premašiti 200 tisuća tona samo u Šibeniku!
Na razini cijele Grupe Impol za ovu godinu u planira se proizvodnja od 260 tisuća tona, s prometom od milijardu eura. Od toga, šibenska bi tvornica trebala proizvesti 92 tisuće tona i promet od 153 milijuna eura.
Privatizaciju su u Impolu dovršili 1998., ali ne po hrvatskom modelu, pa su danas vlasnici kompanije njezini zaposlenici i uprava, a osim matične tvornice u Slovenskoj Bistrici, imaju još dvije- Seval u Srbiji i TLM u Hrvatskoj. Grupa Impol ukupno ima 2300 zaposlenika, od toga 1250 u Sloveniji ( Slovenska Bistrica ), 600 u Srbiji ( Sevojno) i 400 u Hrvatskoj ( Šibenik). Godišnje investiraju 40 milijuna eura i tu razinu će nastojati održati, kaže Kolmanić. Najveći su slovenski izvoznik, a svoje proizvode plasiraju u Njemačku, Austriju, Italiju, Švicarsku, a prisutni su i na ruskom tržištu..
Najpoznatiji su po palicama koje se koriste u automobilskoj industriji, a ugrađene su i mercedesove, lambhorginijeve, ferrarijeve automobile… U njihovom slovenskom pogonu samo pet radnika u smjeni opslužuje strojeve, a godišnje proizvedu čak 30 tisuća tona palica.
U TLM-u rade limove ( najtanji je od jednog milimetra), folije ( najtanje su svega od 0,1 milimetar ), trake i toplo valjane trake koje šalju na doradu u Slovensku Bistricu. Za njih otpad gotovo i ne postoji, reciklira se sve što se reciklirati može. Aluminijski limovi  i konstrukcije iskorišteni su i kao nadstrešnica na tvorničkom parkiralištu u Slovenskoj Bistrici, a na njima su solari… Ovdje se misli na svaki detalj, ne rasipa se ni energija ni sirovina.

Deficit stručnih radnika

Skladište Impola u matičnoj tvornici je potpuno automatizirano, a i u presaonicama nema gužve, tek tu i tamo poneki radnik koji asistira stroju…Za šibenskim, TLM-ovim presama nema potrebe, njihove su modernije, novije i sasvim dovoljnih kapaciteta. Ali, kad bude gotova nova TLM-ova ljevaonica, čiji bi kapacitet trebao biti do 150 tisuća tona, bit će posla, kako poručuje Smolar, i za radnike već davno ugašenih TLM-ovih presaonica.
I ma koliko u Šibeniku ima onih koji su dolaskom Impola završili na burzi sa socijalnim dodatkom nužnim za preživljavanje, deficitarni stručni radnici veliki su problem slovenske kompanije. Ne samo u Šibeniku, nego i u Slovenskoj Bistrici. Sve je manje srednjoškolaca koji se obrazuju za metalurške struke, pa Impol redovito stipendira i srednjoškolce i studente kako bi osigurao svoju buduću radnu snagu. Jer, koliko god stroj sve više zamjenjuje čovjeka, bez obrazovanih, stručnih radnika nema napretka . U Impolu to znaju i obrazovanju svojih kadrova itekako pridaju značaj. I lojalnosti prema kompaniji. I timskom radu. Pozitivnom radnom okruženju. I zasad, uspijevaju.

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI