Neovisni novinarski portal
20.6.2018.
IZDVOJENO / PRAVA ZA LJUDE
Ilustracija/Izvor:Pixabay

Gušenje pokreta – smanjivanje prostora za organizacije civilnog društva koje se zalažu za ženska prava

Ilustracija/Izvor:Pixabay

Švedska organizacija Kvinna till Kvinna objavila je izvješće pod naslovom “Gušenje pokreta – sužavanje prostora za ženska prava” koje pokazuje kako su zbog jačanja nacionalizma, ekstremizma i tradicionalnih vrijednosti ženske organizacije suočene s velikim preprekama u svom radu i zalaganju za rodnu ravnopravnost i nenasilje.

Sužavanje prostora za organizacije civilnog društva ima negativan učinak na sve organizacije, ali osobito pogađa ženske organizacije. U patrijarhalnom društvu, žene su isključene iz područja donošenja odluka pa se njihova borba za utjecaj i osiguravanje ženskih prava događa unutar civilnog društva. Istraživanja pokazuju da je feministički pokret jedan od najvažnijih faktora u borbi protiv nasilja nad ženama. No što se događa kada se civilno društvo više nije sposobno organizirati ili im se onemogući inozemno financiranje? Ili ako su žene aktivisti označene kao “kurve” ili “špijuni”, a sigurni prostori za susrete žena se zatvaraju?
Pitanja su to kojima se bavila organizacija Kvinna till Kvinna koja je provela anketu među 123 aktivistkinje za ženska prava u 32 zemlje, pitajući ih na koje se načine sužava prostor za djelovanje u njihovim zemljama. Više od 60% ispitanica izjavilo je da se njihov prostor za djelovanje suzio, a kao glavne razloge za to navode: strah vlade od političkih promjena, jačanje nacionalizma i animoziteta prema stranom financiranju te konzervativni ideali.
Čak 85 posto anketiranih aktivistkinja smatra da su žene branitelji ljudskih prava različito pogođene, posebice kroz smanjenje mogućnosti financiranja ženskih organizacija te zbog naglaska na “tradicionalnoj” ulozi žena, a ne kao političkih aktera. Aktivistkinje u izvještaju također progovaraju o cijeni koju moraju platiti da bi se nastavile baviti onim čime se bave; o sramoćenju, seksualnom uznemiravanju, napadima na njihove obitelji,…
Tendencija smanjenja prostora za organizacije civilnog društva postala je vidljiva prije nekoliko godina i nije prolazni trend već stvarnost našeg vremena. Prošlogodišnji izvještaj organizacije CIVICUS World Alliance for Citizen Participation, pokazao je da 44 posto svjetskog stanovništva živi u zemljama koje se mogu smatrati “zatvorenim”  za civilno društvo što su nazvali  “globalnim izvanrednim stanjem”.

Ilustracija/Izvor:Pixabay

Kako se navodi u izvješću, međunarodna zajednica ne pruža adekvatnu potporu i kasni s prilagođavanjem svojih strategija ovakvoj situaciji stoga iz Kvinna till Kvinna Foundation ističu kako izvješćem “Gušenje pokreta – sužavanje prostora za ženska prava” žele produbiti znanje i razumijevanje kako smanjenje građanskog prostora utječe na aktivistkinje za ljudska prava i kakve to implikacije ima na njihova ljudska prava. Sužavanje građanskog prostora znači da se polje u kojem žene mogu javno izreći svoje probleme i boriti se za svoja prava, ali i pružiti si međusobnu podršku, postaje sve manje i manje, a u nekim zemljama je potpuno nestalo.
Sužavanje prostora za djelovanje organizacija civilnog društva opisuje situaciju sve veće kriminalizacije i birokratizacije rada na području ljudskih prava, s ciljem da se oteža rad aktivistima i organizacijama civilnog društva. Ponekad je sloboda udruživanja i okupljanja izravno ograničena, a ponekad vlasti  koristite “alternativno” zakonodavstvo za uznemiravanje branitelja ljudskih prava. Javne kampanje i kazneni progoni za klevete s ciljem diskreditacije aktivista i organizacija uzrokuju dugotrajnu štetu javnom imidžu aktivista za ljudska prava. S druge strane, zbog trošenja vremena ali i novca kako bi se suprotstavili uznemiravanju, onemogućeni su u svom radu.
Tipična obilježja sužavanja građanskog prostora: ograničavanje pristupa udruga međunarodnom financiranju, nametanje dodatnog birokratskog tereta od strane nacionalne regulative, zastrašivanje i napadi na udruge od strane klerikalnih i desničarskih skupina, jačanje nevladinih organizacija pod utjecajem vlade (GONGO), smanjenje mogućnosti sudjelovanja u međunarodnim sastancima i umrežavanja, zamrzavanje financijskih sredstava organizacijama civilnog društva, zabrane putovanja aktivistima i njihovo pritvaranja bez podnošenja kaznenih prijava s ciljem zastrašivanja.
Imajući to u vidu, Kvinna till Kvinna, između ostalog,  predlaže: jačanje diplomatskog i političkog pritiska na represivne vlade i uvrštavanje rasprave o ljudskim pravima u svaki dijalog o vanjskoj politici, razvojnoj suradnji, migraciji ili trgovini; pronalaženje fleksibilnih i inovativnih modela financiranja ženskih organizacija; pružanje podrške umrežavanju i izgradnji pokreta; i jačanje uloge EU delegacija i veleposlanstava u promicanju dijaloga s civilnim društvom.
Tags: , ,

VEZANE VIJESTI