Neovisni novinarski portal
23.9.2018.
MEDIJI
S konferencije 'Media against hate' u Bruxellesu (Foto: EFJ)

Finale kampanje ‘Media Against Hate’ u Bruxellesu:
Etikom protiv mržnje

S konferencije 'Media against hate' u Bruxellesu (Foto: EFJ)

Diskutirajući o kratkoročnim i dugoročnim načinima borbe protiv govora mržnje, konferencijom je dominirala tema o načinima izvještavanja o migrantima u Europi, no bilo je govora i o novinarskoj etici, online komentarima, stereotipima, zakonodavstvu…

Finalna konferencija u sklopu kampanje „Media Against Hate“ održana je 5. i 6. ožujka u Bruxellesu. S ciljem zaustavljanja govora mržnje i diskriminacije u medijima, kampanju je prije nešto manje od dvije godine pokrenula Europska federacija novinara (EFJ), u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom, britanskom organizacijom za ljudska prava Article 19, zatim nevladinim organizacijama Media Diversity Instituteom iz Londona, talijanskim COSPE-om i austrijskim Community Media Instituteom te Community Media Forumom, mrežom institucija koja na europskoj razini radi na unapređenju uloge medija zajednice.
Konferencija, koja je bila održana u briselskoj Residence Palace gdje je smješten Međunarodni press centar, imala je nekoliko tematskih žarišta. Diskutirajući o kratkoročnim i dugoročnim načinima borbe protiv govora mržnje, konferencijom je dominirala tema o načinima izvještavanja o migrantima u Europi, no bilo je govora i o novinarskoj etici, online komentarima, stereotipima, zakonodavstvu, o načinima na koji bi se trebalo izvještavati o ekstremnim društvenim i političkim pokretima te sličnim temama koje od današnjih novinara traze poseban oprez, ali i odgovornost.
Finalna konferencija „Media Against Hate“ održana je u sjeni ubojstva slovačkog istraživačkog novinara Jana Kuciaka i njegove zaručnice za koje su, nekoliko dana ranije, pred Residence Palaceom upaljene svijeće i održana komemoracija.
– Riječ je bitna, zato novinari imaju izuzetno važnu ulogu u borbi protiv govora mržnje. Mi se moramo boriti protiv rastućeg neprijateljstva prema ugroženim skupinama u Europi – rekao je predjednik Europska federacija novinara, Mogens Bjerregard, otvarajući konferenciju.

‘Media against hate’ u Bruxellesu (Foto: EFJ)

– Riječi mržnje, riječi rata, obično su priprema za rat. Zato novinari moraju podići vlastitu svjijest o opasnostima govora mržnje – počeo je svoje izlaganje Harlem Desir, OESS-ov predstavnik za slobodu medija. – Danas svjedočimo političarima koji javno napadaju medije i novinare, a to su izravni napadi na demokraciju. Najbolji alat koji imamo nisu zakoni protiv govora mržnje, već etičko novinarstvo. No, loši zakoni mogu biti zloupotrijebljeni u nastojanjima da se ograniči medijska sloboda.
Novinarska etika često je bila spominjana tijekom ove dvodnevne konferencije što bi, između redaka pročitano, trebalo značiti da sudionici konferencije smatraju da etike u novinarstvu nedostaje. Više je puta naglašena potreba za promoviranjem etičkih standarda u novinarstvu što bi na kraju, uvjereni su bili neki od govornika, trebalo pomoći novinarima ne samo da se bore protiv govora mržnje, već i da sebe zaštite.
– Novinari su posebno pogođeni online govorom mržnje, posebno žene i manjinski novinari. To je uzrok što oni sve češće pribjegavaju autocenzuri – rekla je Louisa Klingvall iz organizacije European Commission DG Justice. Njezino je predavanje upozorilo da legislativna borba protiv govora mržnje može, ako se podrobno ne sagledaju svi aspekti, utjecati na sužavanje slobode novinarskog izražavanja.
Svrha „Media Against Hate“ kampanje je, među ostalim, bila okupiti što je više sudionika s različitih pozicija u procesu odgovornog medijskog ponašanja u razotkrivanju govora mržnje. Tako je prilično jak naglasak dan britanskoj organizaciji Article 19, čija je predstavnica najavila skorašnje objavljivanje rezultata istraživanja legislativnih obrazaca u borbi protiv mržnje i diskriminacije, provedenih u šest zemalja: Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Poljskoj i Velikoj Britaniji. Istaknuto je da nijedna zemlja nema savršene zakonske odredbe, no da je Njemačka ipak korak ispred ostalih.
– Zabrinjavajuće je da je govor mržnje u Njemačkoj postao uobičajen i gotovo normalan. Naime, donedavno su takve online komentare objavljivali korisnici skrivajući se iza lažnih profila, no danas ljudi diskriminiraju i mrze pod svojim pravim imenima – rekla je Iva Krtalić, novinarka iz Hrvatske, koja godinama radi za javnu radotelevizijsku korporaciju WDR, stacioniranu u Kölnu.
– Govor mržnje je postao način kako političari dobivaju glasove – istaknuo je Marc de Haan, direktor belgijske televizije BX1. – U Belgiji žive pripadnici 184 naroda iz cijelog svijeta i našim je novinarima češto vrlo izazovno na pravi način prikazati svu kulturološku različitost ove zemlje. Zbg toga mi na BX1 želimo angažirati novinare različitih podrijetla, no to nije nimalo lako, jer je za novinarski posao sve manje interesa.

‘Media against hate’ u Bruxellesu (Foto: EFJ)

Poteglo se i pitanje što novinar može učiniti ako je žrtva govora mržnje preko online komentara, budući da su oni uglavnom anonimni. Alison Bethel McKenzie, izvršna direktorica ceha profesionalnih novinara u SAD-u naglasila je da u Americi, zbog nedorečenih zakona, novinari ne mogu tužiti svoje zlostavljače čak i onda kada znaju njihov identitet. – Medijske organizacije jednostavno moraju učiniti puno više da zaštite žrtve govora mržnje – naglasila je. Istaknuto je i da je nedavno ubijeni slovački novinar Jan Kuciak također dobivao prijetnje i bio žrtva govora mržnje, no vlasti učinile puno za njegovu zaštitu.
Predstavnica Googlea, Clara Sommier, tvrdi da uklanjanje govora mržnje s interneta, čemu se u Googleu pridaje sve veća pažnja, neće dugoročno riješiti problem. Google se protiv govora mržnje bori i tehnologijom i ljudstvom, a najveća borba događa se na YouTubeu, gdje se, kako je otkrila Sommier, u jednoj minuti prosječno objavi čak 400 sati videomaterijala. – Videosnimke koje promoviraju mržnju i diskriminaciju uklanjaju se na temelju prijava i pomoću posebno programiranih algoritama, no ta bitka nije lagana. Naime, često se događa da se obrisani video odmah iznova objavi s nekog drugog računa – rekla je.
Na konferenciji su prikazani pobjednici filmkog natječaja „Media Against Hate video contest“ iz Austrije, Poljske, Grčke, Italije i Češke, održane su i radionice za sudionike, a sve je okončano panel-raspravom koja je problematizirala sve veći broj tabloidnog načina obrada osjetljivih društvenih i socijalnih tema nauštrb kvalitetnog novinarstva.
Konačni zaključci i odgovori na sva otvorena pitanja, dakako, nisu doneseni. Rasprava se nastavlja na nekih drugim konferencijama i javnim diskusijama. Ono što su sudionici kampanje ovog tjedna u Bruxellesu poručili svodi se na novinarsku etiku, pismenost i kredibilitet, zatim na davanje medijskog prostora pojedincima i grupama koji rijetko imaju priliku javnu stati u svoju obranu te na razotkrivanje govora mržnje bez kompromisa.

 

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI