Neovisni novinarski portal
15.10.2018.
FILM
Projekcije se otkazuju do daljnjeg (foto TRIS/G. Šimac)

Kino Tesla:
Dokumentarni film katastrofe

Projekcije se otkazuju do daljnjeg (foto TRIS/G. Šimac)

Valja upozoriti odmah na početku: ovaj tekst vjerojatno nema nekog osobitog smisla. Tko zna koliko puta smo pisali o katastrofalnoj elementarnoj nepogodi, tornadu neprosvijećene politike koja je zadnjih desetljeća progutala šibenska kina, te je poharala i druge kulturne institucije. O tome kako su brže-bolje privatizirane i brutalno prenamijenjene i planski zapuštene najbolje šibenske kino-dvorane. Kako su generacije Šibenčana barbarski zakinute za kulturne stečevine radi šake jada, odnosno nečije šake kuna.

Svo to neko pisanje, čini se, i nije imalo nekog posebnog smisla. Premda najavljivan, čin prekjučerašnjeg rušenja kina Tesla žutim bagerom duboko je potresao središte grada, a usput i srca dijela Šibenčana. Mnogi bolno zajaukaše i probudiše se ugledavši nepokretne slike ruševine. Mislili su: Ma neće. Drugi se pak rugaju nježnim dušama koje suze puštaju za razvalinom koju upravo natapa kiša. Projekcije su otkazane do daljnjeg.

Šta sad, to je privatno… napraviće se tamo nova lipša zgrada – vele.

Bager je osim zidova, krova, stubišta i inventara drevnog kina usput sravnio i nade u skori oporavak uljuđenog društva, šibenskog i hrvatskog. Razvaljena zgrada u kojoj su se filmovi počeli prikazivati 25. prosinca 1921. godine, sada je duboko simbolična ruševina, na čijem se vrhu slavodobitno, poput lešinara, ugnijezdio bager. Svojevrsna je to poruka optimistima.

 

Šibensko kino Tesla nekada davno – Wikimedia commons

Zanimljivo, onomad ga je otvorio Ivan Fulgosi zvan Đovo koji je kupio skladište i od njega napravio kino. Devedeset i sedam godina poslije (slovima: 97) kino je srušeno, pa će opet postati svojevrsno skladište, odnosno poslovni prostor vlasnika Josipa Stojanovića zvanog Jolly (čitaj: Đoli), obožavatelja vozila tipa mercedes.

Poduzetnika Đovu će povijest pamtiti po trasformaciji magazina u kulturnu instituciju, a poduzetnika Đolija možda i po spektakularnom putu od servisera u tvornici žarulja do hotelijera (više u tekstu u Šibenskom listu).

No vratimo se u svjetliju prošlost. Slučajno ili ne, baš sutra će se napuniti 121 godina od dana, 20. veljače 1897. godine, kada su ondašnji Šibenčani pogledali prvu projekciju filma u Šibeniku, svega godinu i dva mjeseca nakon prve projekcije u Parizu koju su priredili braća Auguste i Louis Lumiere. Predstavu su u Šibeniku upriličili putujući kinooperateri, a projekciju je vidjelo 248 gledatelja.

Kojeg pak smisla ima danas podsjetiti kako je prvi poznati filmski zapis u ovom dijelu Europe snimljen baš u Šibeniku – 1898. godine. Sedam kratkih filmova o austrougarskoj mornarici snimio je u Šibeniku i Puli prije 120 godina član Društva Lumiére Alexandre Promio.

Vjerojatno nikakvog.

Možda, ipak, na koncu, predložak sudbine šibenskih kino dvorana nekome posluži za scenarij nekog filma.

Na primjer, dokumentarnog filma katastrofe.

Razvalina (foto TRIS/G. Šimac)

Projekcije se otkazuju do daljnjeg (foto TRIS/G. Šimac)

Nepokretne slike (foto TRIS/G. Šimac)

Bager na lešini kina Tesla (foto TRIS/G. Šimac)

Simbolično sunce na zidu ruševine – tračak svijetla? (foto TRIS/G. Šimac)

 

 

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI