Hrvatska je blažena oaza za sveprisutnu korupciju u zemlji, ako je suditi po najnovijem Eurobarometru kojeg donosi Hina. Poražavajuće je da tako misli čak 94 posto ispitanika u Hrvatskoj obuhvaćenih velikim europskim istraživanjem o percepciji korupcije, provedenim u listopadu 2017. , u 28 zemalja članica EU. U istraživanju je sudjelovalo preko 28 tisuća ispitanika.
Kad je o percepciji korupcije riječ, najbolje stoji Danska, gdje čak 75 posto ispitanika smatra da je to rijetka pojava u njihovoj zemlji, slijedi Finska, 74 posto, Švedska, 62 posto. Nasuprot njih su Grčka, gdje 96 posto ispitanika smatra da je korupcija raširena, potom Španjolska, Cipar i Hrvatska s 94 posto.
Iako njih čak 80 posto nema izravno iskustvo s korupcijom, kako to pokazuju rezultati ovotjednog Eurobarometra, gotovo svi u široko rasprostranjenu korupciju u zemlji čvrsto vjeruju, a 58 posto ispitanika čak je ustvrdilo kako se zadnje tri godine korupcija dodatno povećala. Uz Hrvatsku, po percepciji korupcije stoji rame uz rame još samo Cipar ( također 94 posto)
Na razini EU prosječno 68 posto ih korupciju drži vrlo raširenom, a 25 posto da je ta pošast kod njih rijetka. Također, kod nas 59 posto građana drži da su korupcijom pogođeni u svakodnevnom životu, dok je taj postotak na razini EU tek 25 posto.
U skladu s očekivanjima, građani Hravstke najkorumpiranijima smatraju političke stranke ( 61 posto ), kao i u EU , potom državne, regionalne i lokalne političare ( 59 posto) , za što se u EU prosječno izjasnilo 53 posto ispitanika, pa sudove ( 58 posto), za koje u EU glasa svega 23 posto ispitanika, policiju i carinu ( 55 posto) , na koje upire prstom 31 posto ispitanih na razini EU.
Iako korumpiranost institucija i političkih dužnosnika drže općeprisutnom, hrvatski građani nemaju odviše osobnog iskustva s time , a nisu ni skloni prijaviti korumpirane pojedince ili institucije . Samo je 4 posto „hrabrih“ koji tvrde da bi korupciju prijavilo, dok je takvih na razini EU 18 posto. Očigledno je niska razina spremnosti hrvatskih građana uključiti se prijavama u borbu protiv korupcije u korelaciji s povjerenjem u institucije kojima je suzbijanje korupcije u opisu posla. U Hrvatskoj se najviše vjeruje policiji ( 34 posto) i novinarima ( 29 posto) te antikoruptivnim agencijama ( 27 posto) , u obračunu sa sveopćom korupcijom. Žalosno je da čak 81 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da nije moguće uspjeti u poslu bez političke veze, a 75 posto ispitanika drži da je korupcija dio poslovne kulture doboko ukorijenjene u stil života u ovoj zemlji.
