Neovisni novinarski portal
18.2.2018.
PRIOPĆENJE
Strpljivi hrvatski psihoterapeuti: U Hrvatskoj se na Zakon o psihoterapiji čeka trinaest godina

Strpljivi hrvatski psihoterapeuti:
U Hrvatskoj se na Zakon o psihoterapiji čeka trinaest godina

Psihoterapeuti se obraćaju građanima Hrvatske, države u kojoj bi psihoterapija dobro došla mnogim čelnim političarima i medijski eksponiranim osobama, a onda i brojnim građanima koji ih gledaju i slušaju. Zapravo, Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH) obraća se javnosti nakon što je, nakon 13 godina čekanja, kako kažu, konačno pripremljen Zakon o djelatnosti psihoterapije (poveznica). Psihoterapeutski savez okuplja 334 hrvatska psihoterapeuta, a kao poklon građanima uz objavu za javnost  poklanjaju i  poveznicu na besplatnu brošuru “Psihoterapija (ni)je tabu!” ​. U svojem priopćenju psihoterapeuti psihoterapeutski staloženo, u 5 točaka, pojašnjavaju što je to psihoterapeut, čemu služi Komora psihoterapeuta, što novi zakon donosi građanima… i tako dalje.

Poštovani,

obraćamo Vam se povodom prijedloga Zakona o djelatnosti psihoterapije kojeg je Vlada Republike Hrvatske uputila Saboru i čije je prvo čitanje završeno.

Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske (SPUH) je organizacija usmjerena prema razvoju i promicanju psihoterapije sukladno europskim standardima. Cilj mu je osiguranje uvjeta za uspostavu zvanja psihoterapeuta i ujednačavanje psihoterapijske prakse. Kao krovna stručna udruga u Republici Hrvatskoj okupljamo 18 različitih psihoterapijskih škola i 334 certificirana psihoterapeuta, od kojih je 129 nositelja Europskog certifikata za psihoterapiju.

Kao inicijatori ovog Zakona htjeli bi ukratko informirati javnost o bitnim značajkama koje Zakon donosi.

1. Definira se “psihoterapeut” kao zasebno zanimanje, a „psihoterapija” kao zasebna profesija, različita od psihologije, psihijatrije i savjetovanja, u skladu s europskom klasifikacijom zanimanja. Prema EUCOS- u:

Psihoterapeuti pomažu i liječe zdravstvene korisnike s različitim stupnjevima psiholoških, psihosocijalnih ili psihosomatskih poremećaja ponašanja i patogenih stanja pomoću psihoterapijskih metoda. Oni promiču osobni razvoj i dobrobit te pružaju savjete o poboljšanju odnosa, sposobnosti i tehnika rješavanja problema. Oni koriste znanstveno utemeljene psihoterapijske metode kako bi vodili pacijente u njihovom razvoju i pomogli im u potrazi za odgovarajućim rješenjima njihovih problema. Psihoterapeut može i ne mora imati akademske stupnjeve u psihologiji ili medicinskoj kvalifikaciji u psihijatriji. To je neovisn​o​  zanimanje od psihologije, psihijatrije i savjetovanja.

2. Kako se postaje psihoterapeut prema novom Zakonu? 

· završen diplomski studij iz pomažućih profesija (5 god) + poslijediplomska edukacija iz nekog psihoterapijskog smjera (minimalno 4 god)

· završen diplomski studij iz drugih profesija (5 god) + poslijediplomska edukacija iz nekog psihoterapijskog smjera (minimalno 4 god) + edukacija iz propedeutike psihoterapije (2 god)

· Propedeutika psihoterapije predstavlja edukaciju iz područja psihologije, medicine (psihijatrije), socijalnog rada i rehabilitacijskih znanosti koja obuhvaća skup znanja, vještina i praktičnog rada, potrebnih za obavljanje djelatnosti psihoterapije, u slučajevima kada edukant/edukantica iz psihoterapijske edukacije ne zadovoljava uvjetima potrebnog diplomskog obrazovanja.

3. Čemu služi Komora psihoterapeuta? 

· regulira djelatnost, brine o standardima izobrazbe

· izdaje dopusnicu svim osobama koje žele obavljati djelatnost psihoterapije (bez dopusnice nitko ne smije obavljati tu djelatnost)

· vodi računa o kontinuiranoj edukaciji psihoterapeuta i obnavljanju dopusnica (relicenciranju)

· vodi registar (imenik) psihoterapeuta čime se građanima jamči dostupnost psihoterapeuta i njihove kvalifikacije, kompetencije i odgovornosti

· prima, provjerava i reagira na pritužbe korisnika usluga

4. Što građani dobivaju ovim zakonom? 

· podizanje standarda obrazovanja psihoterapeuta i psihoterapijske prakse

· kvalitetnu uslugu od certificiranih psihoterapeuta čiji je rad pod nadzorom strukovne udruge (komore)

· raznovrsnost psihoterapijskih pravaca tako da svatko dobije onu vrstu terapije koja mu najbolje odgovara

· mogućnost pritužbi i provjere

5. Što zakon regulira? 

· regulira psihoterapijsku djelatnost kao posebnu profesiju

6. Što zakon ne regulira? 

· obavljanje psihoterapije unutar zdravstvenog sustava, na zahtjev Ministarstva zdravstva

· psihološku djelatnost (regulirana Zakonom o psihološkoj djelatnosti)

· obavljanje svih vrsta savjetovanja i/ili coachinga

U Hrvatskoj se na Zakon o psihoterapiji čeka trinaest godina.

Nadamo se da ćete objavom ovih informacija pomoći u informiranju građana RH o važnosti donošenja ovog zakona i uspostavi psihoterapijske djelatnosti kao samostalne profesije kako bi se zajamčila kvalitetna razina usluge ove profesije kojoj je glavni cilj pružiti pomoć ljudima da unaprijede kvalitetu življenja poticanjem pozitivnog razvoja osobnosti.

Ljubazno Vas molimo da nam sva eventualna pitanja dostavite na mail info@savez-spuh.hr 

​​

ili na broj 091 583 8382.

Srdačan pozdrav,

prim. Jadran Morović, dr. med., psihijatar – psihoterapeut, predsjednik SPUH-a

i članovi Radne grupe za ZODP SPUHa:

Ljiljana Bastaić, dr. med., psihijatar – psihoterapeut

Dr. sc. Irena Bezić, psiholog – psihoterapeut, tajnica SPUHa

Dr. sc. Adrijana Bjelajac, psiholog – psihoterapeut

Vedran Korušić, filozof – psihoterapeut

Dubravka Stijačić, defektolog i socijalni pedagog – psihoterapeut

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI