Neovisni novinarski portal
16.11.2018.
GOSPODARSTVO / POLITIKA
Kadar iz filma "Gazda: Početak" (screenshot)

‘Gazda – Početak’:
Je li HDZ stvorio Kutlu ili je Kutle stvorio HDZ?

Kadar iz filma "Gazda: Početak" (screenshot)

Nakon prošlotjedne pretpremijere filma „Gazda: Početak“ u zagrebačkom kinu Europa, novi politički dokumentarac Darija Juričana sinoć je prikazan u Srpskom privrednom društvu „Privrednik“, uz prisustvo autora, kao i Saše Paparelle, suautora prateće knjige.

Za razliku od prvog „Gazde“, koji se bavio usponom Ivice Todorića i poslovanjem Agrokora, „Gazda: Početak“ priča je o privatizaciji na hrvatski način, u kojoj je posrnuli tajkun Miroslav Kutle u središtu proučavanja, kao i povezani ljudi i tvrtke: Ivić Pašalić, Vinko Grubišić, afera Grupo, Tisak, Slobodna Dalmacija, Gradski podrum, Tuđman, Šušak
–  Čujemo komentare zašto se uopće bavimo temama koje su tako već stare, svi sve znaju o tome, itd… Dobro, ako naša generacija zbilja sve zna, zanimljivo je da se film najviše svidio mlađoj generaciji, ljudima koji danas imaju 20-30 godina, i kojima je jako zanimljivo saznati nešto iz novije prošlost ove države. U školskim se udžbenicima ne spominje ovo o čemu mi govorimo, ta privatizacija, i još neke stvari koje utječu na naše živote danas, poput recimo sloma hrvatskog pravosuđa u jednom trenutku – rekao je sinoć nakom projekcija Saša Paparella, dok se Dario Juričan suočio s pitanjem ima li ova priča iz devedesetih refleksiju na hrvatsko društvo danas.
– Odgovor je definitivno da. Pitajte čovjeka koji je ’99. podnio kaznenu prijavu u slučaju Tisak, kako se danas osjeća, 18 godina kasnije, jer po toj prijavi još uvijek nije donesena pravomoćna presuda. Ako HDZ ne može riješiti te stvari, onda ne može nitko. Ako se među njima nije dogodila katarza, bojim se da se sva ta pitanja koja se rastežu od devedesetih neće riješiti.

Saša Paparella i Dario Juričan (Foto: Tris/H. Pavić)

– Što se tiče kažnjavanja krivaca iz privatizacije, propustili smo dvije velike prilike – nadovezao je Paparella. – Prva je bila 2000. godine, kada se po tom pitanju puno očekivalo od premijera Račana, no nije se dogodilo ništa. Druga prilika je bila tijekom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, kad je postojao onaj monitoring i kad su stvari zbilja krenule na bolje. Tada smo dobili i presudu Ivi Sanaderu, između ostalog. Međutim, kad je Hrvatska ušla u EU, monitoring je prestao i sve te presude su pale. Dakle, svi ljudi koji su bili osuđeni, sad su opet neosuđivani, svjedoci vremenom umiru i od svega vjerojatno neće biti ništa.
Na pitanje moderatora Saše Kosanovića je li Državno odvjetništvo u stanju rasvijetlili sve te privatizacijske priče, Juričan je odgovorio protupitanjem: „Što je zapravo Državno odvjetništvo?“. Uslijedio je odmah i odgovor:
– Ako uzmete da je to nekakva zrcalna slika ovog društva, onda ni to Državno odvjetništvo ne može biti bolje. Mi se tješimo da su tamo dobri dečki koji će rasturiti tu ekipu, ali meni se čini da s jedne strane imaju i vezane ruke. Državni odvjetnik mora svake godine podnijeti izvješće Saboru, i ako imate nezgodnu ekipu u Saboru, vrlo lako će ga srušiti. Drugi oblik ucjene je ovaj: što ako kažete da su tri suca korumpirana? Onda njihov drugi kolega treba potvrditi optužnicu, a kod nas se velike optužnice nikako ne potvrđuju, stalno se šalju na dorade. E pa ta dorada znači: ne diraj! Primijetili smo da, osim dorada, postoje i greške u presudama, zbog kojih presude padaju nakon žalbe. Tako da ima stotinu načina kako se igra ta igra. Na Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu tri slučaja protiv Miroslava Kutle – Tisak, Gradski podrum i Diona – traju preko 16 godina…
– Za Gradski podrum svi mislimo da je suđenje gotovo, ali nije. U jednom trenutku je sud razdvojio proces na dva dijela: za nezakonitu privatizaciju je Kutle osuđen, a za prevaru malih dioničara presuda još nije donesena. I još jedna stvar, prema klasifikaciji Državnog odvjetništva, oštećenici u tom procesu zapravo nisu mali dioničari, već Hrvatski fond za privatizaciju, tako da ti ljudi na kraju neće dobiti ništa, pa čak i ako Kutle bude osuđen – podvukao je Saša Paparella.

A je li HDZ stvorio Kutlu ili je Kutle stvorio HDZ?
– Kutle je dio te jezgre hadezeovaca, tih prvih 10-15 ljudi – kazao je Paparella. – Dakle, on je čak i pronašao mjesto gdje će se osnovati HDZ, u prostoriji Nogometnog kluba Borac na Jarunu. U dokumentima o osnivanju HDZ-a, koje je sakupila Ankica Tuđman, Kutlino ime se spominje četiri ili pet puta. On je od samog početka bio u toj priči. HDZ je osnovan u lipnju 1989., a u četiri dana nakon toga Kutle je osnovao svoju firmu koja se zvala „Globus“.
Autori „Gazde“ suočili su se jučer i sa starim hrvatskim fenomenom: zašto ljudi nakon svega i dalje glasaju za HDZ?
– Čini mi se da postoji velika masa ljudi koji bi htjeli glasati za pristojnu desnicu – reći će. – To su konzervativni i pristojni ljudi, koji su i dalje uvjereni da je HDZ njihova stranka. A ne razumiju da će razultat takvog glasanja biti sličan onome od prije dvadeset godina. Na kraju na vlast dođu nešto desniji ljudi nego što bi oni htjeli, ili će oni biti u pozadini kao što su i danas, kada vodimo raspravu koliko je zapravo utjecajan premijer Plenković, a koliko mu stranku i politiku vode ljudi iz sjene.
Miroslav Kutle, protiv kojega je pokrenuto 11 postupaka, a dovršena su samo dva, dočekao je autorski dvojac u Širokom Brijegu, počastio ih ručkom, no intervju pred kamerama je odbio.
Za razliku od prvog „Gazde“, drugi je nastavak CineStar uvrstio u svoj program.

 

Tags: , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI