Neovisni novinarski portal
24.9.2018.
HRVATSKA / SVIJET
Ilustracija (foto Facebook)

Blagdan mira, nemira, sreće i nesreće:
Na psihijatrijama se traži krevet više

Ilustracija (foto Facebook)

Ako još niste završili na psihijatriji zbog zlih političara, lažnih domoljuba, stvarnih lopova i nacionalnih veleizdajnika, tobožnjih svećenika koji siromašne nazivaju dezerterima, dijaboličnih vjeroučitelja koji pozivaju na strijeljanje i nabijanje na kolac… ne šizite. Još uvijek stignete. Sada je, kažu psihostručnjaci, upravo idealno vrijeme za odlazak u neku takvu kliniku gdje vam daju tablete za psihoumirenje ili vas vežu za krevet.

Dovoljno je da neko vrijeme gledate TV-reklame u kojima se integralne sretne obitelji sa širokim osmijesima okupljaju za blagdanskim stolom prepunim kolača, purica i svjetlucavih ukrasa, ili pak pogledate dnevnik te poslušate svečane i lažne božićne čestitke državnih i crkvenih glavešina.

– I ove godine s blagdanskom depresijom suočit će se velik broj ljudi, posebno u velikim gradovima i samačkim domaćinstvima, suočeni s raskorakom između realnosti i prevelikih očekivanja koja nameću mediji i društvene mreže, reklame i trgovci nudeći iluziju sveopćeg obilja i sreće. Ova depresija obično traje nekoliko dana, a odraz je pretjeranog stresa, nelagode i tjeskobe zbog nemogućnosti da se ostvari lažna slika veselja i bogatstva – veli psihijatrica Marijana Braš, predstojnica Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb, u razgovoru za Hinu.

Televizor čekićem, kompjuter u kontejner

Znači, ako ne želite završiti u Vrapču uoči blagdana preventivno razvalite televizor čekićem, a kompjutere, smartphone i laptope bacite u kontejner, skupa s fejsbucima i tviterima.

– Okruženi smo slikama sretne obitelji za bogatim stolom, a mi u Hrvatskoj imamo puno siromašnih koji si ne mogu zadovoljiti ni osnovne potrebe. Osamljene osobe osjećaju još usamljenije, a osobe u besparici još siromašnije. U posebnom su riziku osobe koje žive same, daleko od članova obitelji, stanovnici velikih gradova koji nemaju puno prijatelja, siromašni i stariji sugrađani koji su izgubili životne partnere, oni koje su prekinuli emocionalne veze, nakon rastave braka ili smrti bliske osobe kojima će ovo biti prvi blagdani bez tih dragih osoba. Ljudi sve više žive u izoliranim zajednicama, u samačkim domaćinstvima, a puno ih je zaista usamljeno poput starih roditelja kojima su djeca u potrazi za poslom negdje daleko. Naravno da će biti tužni- kaže doktorica Braš.

A takve djece koje su iz hrvatskog doma po posao otišli daleko, odnosno ‘dezertera’, kako ih je monstruozno nazvao jedan biskup, je sve više i više. Ove će godine, više nego lani, tzv. obiteljski blagdan neki proslaviti poluvirtualno, preko skypea, negdje u vrletima mračnog prosinačkog etera između Dublina i Đakova. Sve to zahvaljujući pokvarenjacima i pljačkašima koji su dobar dio nacije istjerali u inozemna bespuća (zbiljnosti). Bolje i to nego da ostanu tu, pa da moraju na psihijatriju, a ono – tamo nema mjesta…

– U psihijatrijskim klinikama traži se krevet više. U Klinici za psihološku medicinu kažu da im ovih dana nedostaje kreveta, a da ih imaju i deset puta više, svi bi bili popunjeni. Svi termini u psihijatrijskim ambulantama su zauzeti, a predstojnica Braš objašnjava da je riječ o pacijentima koji žele za blagdane biti zaštićeni sigurnim okružjem bolnice kako ne bi bili sami kod kuće ili u nekakvim lošim okolnostima – kažu u Hininom izvještaju s psihijatrije.

Nenormalno je normalno

Psihijatrima je posve normalno da neki zapadaju u nenormalna stanja, pa su oko najvećeg kršćanskog blagdana mira i veselja spremni za povećani priliv nemirnih i neveselih osoba.

– Među pacijentima već znam kojima će ovo doba godine biti najteže i treba im pojačana zaštita. To su često osobe koje se inače liječe zbog depresije ili su imale emocionalne gubitke, te im neizdrživu nelagodu i tugu stvaraju medijske slike o zajedništvu, blagostanju i sreći. U nerealna očekivanja vodi i komercijalizacija blagdana te imperativ bjesomučnog trošenja i kupovanja koje je sasvim u suprotnosti od duhovne ideje kršćanskog Božića koji slavi skromnost i ljubav. Od nas se očekuje da budemo super ljudi, da stignemo savršeno pospremiti stan, ispeći kolače, svima kupiti poklone, biti lijepi, dotjerani, a prije toga sve dovršiti. Trebali bismo se upitati – zbog koga to sve radimo – mudro poručuje Braš, doktorica za psihu.

Psihijatri upozoravaju i kako se božićno-novogodišnja depresija ne može izliječiti ako se pojedete 17 sarmi odjednom, popijete 5 litara vina naiskap ili u supermarketu potrošite 5000 kuna na budalaštine.

– Pojavi blagdanske i postblagdanske depresije pridonosi i prejedanje, alkohol, nedostatak novca i nerazumno trošenje, ali i manjak solidarnosti. Nikada prije nije bilo toliko očito socijalno raslojavanje, a u Klinici za psihološku medicinu nije bilo toliko gladnih pacijenata, kojima je previše platiti participaciju za lijek i od 10 kuna. Njima je teško slaviti nešto kada svom djetetu ne mogu kupiti ni čokoladu, a smisao blagdana trebalo bi biti promicanje solidarnosti i pomaganja, a ne lažnog idealiziranja – kaže Braš, koja poručuje građanima da se ne daju zavesti bezbrojnim oglasima koji prikazuju savršen Božić, jer bi se mogli razočarati kad stvarnost ne uspije oponašati reklame.

Ispada kako se tranzicija od skromnog, toplog i zapravo obiteljskog slavljenja Božića u megahisteričnu komercijalnu kičastu predstavu desila paralelno s tranzicijom iz omraženog socijalističkog društvenog uređenja u popularno kapitalističko, te uporedno s privatizacijskom pljačkom i pratećim kvazidomoljubnim igrokazom.

– Blagdanska depresija je posljedica promoviranja božićne euforije, a najodgovorniji su masovni mediji i profit koji sve to pokreće. S time se, dodaje, u Hrvatskoj počelo 90-ih godina prošloga stoljeća nakon socijalizma u kojemu je to, premda od režima prešućivan, postojao kao isključivo obiteljski blagdan za vjernike. Svega toga u Hrvatskoj nije bilo do ’90-ih, kada je Božić bio radni dan, što nikako ne znači da je trebao ostati radni dan, ali je tada stjecajem okolnosti i u pravom smislu riječi bio obiteljski blagdan za one koji su ga obilježavali, a drugi su obavljali svoje redovne aktivnosti – veli za Hinu sociolog Renato Matić.

Čini se kako je s vama ipak sve u redu ako se oduševljeno ne kreveljite tijekom cijelih blagdana, ne provodite dvije trećine dana u šoping centrima i uporno ne obilazite rođake koji vam inače u drugom dijelu godine nisu simpatični.

Ne morate skakati od veselja

– Za razliku od kršćanskog poimanja Božića kao blagdana mira, u reklamama se počinje sustavno promovirati da svi moraju skakati od veselja, biti radosni, kupovati, biti jedni s drugima…. Sudar naše stvarnosti koja u mnogim slučajevima nije radosna, vodi u stanje koje u pojmovnom svakodnevnom smislu smatramo depresijom. Nitko od nas ne živi niti je ikada živio onako kako se to prikazuje u reklamama i medijskim najavama Božića. Nigdje u kršćanskoj tradiciji ne spominje se pretjerano božićno veselje, već pronalazak mira i dobrote – veli Matić kao da je nadbiskup, a ne sociolog.

Za kraj, prenosimo dijelove božićne čestitke koju je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković uputio zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću, te one koju je ministar državne imovine Goran Marić uputio trgovačkom lancu Lidl. 

Ne preporučujemo daljnje čitanje labilnijim osobama.

– Uzoriti gospodine kardinale i dragi oče nadbiskupe, s radošću dočekujemo blagdan Kristovog rođenja, vrijeme kada smo na poseban način u mislima s najpotrebitijima diljem naše domovine, sa željom da nastavimo raditi na dobrobiti svih hrvatskih ljudi. Ustrajat ćemo u našim naporima da probudimo samopoštovanje i pouzdanje u narodu i domovini te da ojačamo univerzalne ljudske i kršćanske vrijednosti – veli Bozaniću Plenković.

Evo i ministrove:

-Paradoksalno, ali točno: poštedio nas od blještavila svojih polica i dopustio da Božić ispuni srca svojih zaposlenika! Iskreno, uz njih, i moje vlastito srce! Stoga, sretan ti Božić Lidl ! Menadžeru koji je darovao Božić brojnim hrvatskim domovima! – veli ministar u Facebook čestitci.

Ako ste još tu, a ne na specijaliziranom bolničkom odjelu, Vaš Tris Vam želi čestit Božić i sretnu Novu godinu.

Ilustracija (foto Facebook)

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI