Neovisni novinarski portal
20.8.2018.
HRVATSKA
Betonirana površina

Betoniranje pučine:
Peticija “Spasimo Biševo” protiv gradilišta kuće i bazena uz spomenik kulture

Betonirana površina

Biševo, divotni je pučinski otočić, 4 km udaljen od Komiže na otoku Visu. Površina mu je manja od 6 kilometara četvornih, dug je četiri, a širok svega dva kilometra. Na njemu ove zime stalno obitava stanovnika na prste jedne ruke. Oni koji su na njemu zatekli, prošetali i prenoćili neće ga zaboraviti, radi njegova jedinstvena mirna ozračja i ljepote. Daljnju propagandu valja izbjeći, kako ne bi nadalje zapadao za gramzivo oko domaćim i međunarodnim tzv. investitorima, developerima, mutikašama i građevinskim poduzetnicima. Kako Biševo ne bi bilo Bivševo.

No, čini se kako je za to već (pomalo) kasno. Ako izuzmemo enormni broj turista koji posljednjih godina stihijski, u sve većem broju, kao na tvorničkoj traci, sezonski posjećuje otočnu prirodnu atrakciju Modru špilju, sada se događaju i vansezonski nasrtaji na Biševo, kako neki upozoravaju.

Naime, u tijeku je potpisivanje peticiije naslovljene Spasimo Biševo od betoniranja (poveznica), ili, međunarodno rečeno: Let us save the island of Biševo from uncontrolled development.

Bazen uz zaštićenu crkvu iz 11. stoljeća

Razlog tome je što je komiški poduzetnik Pjerino Ivčević naumio na parceli tik uz zaštićenu biševsku crkvu Sv. Silvestra iz 11. stoljeća, a na području nekadašnjeg samostana, sagraditi vilu s bazenom, gusternom za vodu itd.

I to na parceli koja je i formalno donedavno pripadala njegovom dugogodišnjem partneru Hrvoju Vojkoviću, javnosti poznatijeg kao bivšeg šefa Fonda za privatizaciju, ministra gospodarstva, predsjednika uprave Croatia osiguranja i potpredsjednika HSLS-a itd.

S biševskog gradilišta

Sudeći prema fotografijama i video zapisima s gradilišta otvorenog ove godine, otočni sklad je narušen. Zahrđali građevinski strojevi, kamioni, nasumice skladišten građevinski materijal, opeke, željezo, razvaljeni kamen… neuredno posijani nedaleko od crkve već su nagrdili vizuru otoka.

No usljedila je reakcija onih koji, kako vele, žele zaštititi otok od neprimjerene gradnje i galopirajuće betonske devastacije, a koja je već progutala značajan do hrvatske obale i otoka.

Među njima je i Stjepan Tafra, komiški fotograf i dizajner, čija obitelj također posjeduje staru kuću na otoku.

– Naime, gospodin Pjerino Ivčević početkom 2017. godine započeo je bespravnu izgradnju objekta unutar dvorišta obiteljske kuće (č.zgr. 1498, č.zem. 7326/3 i 7343/5 k.o. Komiža), neposredno uz crkvu sv. Silvestra koja je zavedena  u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske. Čini se da je naumio izgraditi katnicu s pomoćnim objektom i bazenom, unutar povijesnog sklopa na kojem se nalaze i arheološki ostaci samostana sv. Silvestra.  Predmetnom bespravnom gradnjom događa se devastacija arheološkog lokaliteta samostana, ali i skladnog arhitektonskog povijesnog naselja Poje. Nadalje, isti investitor izvan ovog građevinskog sklopa na udaljenosti 40-tak metara od crkve (procjena broja č.zem. 7562/1 ili 7574 k.o. Komiža), bez dozvole za gradnju izvodi građevinske radove na cisterni koja svojim izgledom grubo narušava arheološki lokalitet samostana sv. Silvestra i cjelokupan krajolik naselja Poje – tvrdi Stjepan Tafra.  

Prethodni vlasnik Hrvoje Vojković

Tafra je od rujna je uputio niz dopisa ministarstvima graditeljstva i kulture, USKOK-u, Građevinskoj inspekciji,  pučkoj pravobraniteljici i Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj koja kreditira spomenuti projekt iako isti, kako se ispostavlja, nema potrebne dozvole.

– Posjedujem informaciju da je gospodin Ivčević za predmetnu izgradnju dobio i kredit Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Naine, temeljem uvida u vlasnički list ZK br. 3804 na predmetnim česticama zgr. 1498, zem. 7326/3 i 7343/5 k.o. Komiža čijih je vlasnik tvrtka AMES IZLETI j.d.o.o., razvidno je da HBOR ima uknjiženo ugovorno pravo zaloga u iznosu od 259.229,16 EUR-a. Napominjem kako je vlasnica tvrtke AMES izleti j.d.o.o. supruga gospodina Pjerina Ivčevića, a prethodni vlasnik predmetnih nekretnina je gospodin Hrvoje Vojković. Kako je moguće da država kreditira sasvim bespravne građevinske radove koji k tome još i devastiraju arheološki lokalitet samostana iz 12. st.? Obratio osam se također i Ministarstvu kulture i Ministarstvu graditeljstva međutim, još uvijek nisam dobio adekvatnu reakciju- kaže Tafra.

Investitor Pjerino Ivčević je na spomenute optužbe odgovarajući novinarima kazao kako se radi ‘o najobičnijoj zlobi susjeda’, a za tportal je ustvrdio kako ga  ‘neće ucjenjivati zločesti ljudi’, a jer su u njegovoj obitelji ‘svi redom Komižani‘. U međuvremenu je inspekcija zatvorila gradilište, a Ivčević je tvrdio kako mu za dosadašnje radove građevinska dozvola ionako nije trebala.

– Kupio sam kuću od 30 kvadrata do Tafri, nije ni tvrđava, ni vila. Trebao je biti dograđen dnevni boravak. Dosad sam radio po projektu sve što se moglo raditi do građevinske dozvole. Sad čekam dozvolu i nastavljam čim je dobijem. Oni su svjesni da ja po planu to mogu dobiti. Pokušavali su mi uvaliti svoju kuću, tražili su enormnu cifru. Nisam to mogao prihvatiti. Inspekcija je bila na gradilištu i zabranila radove dok se ne utvrdi stanje. Ali ja trenutno i nisam radio. Cijela ova halabuka se diže da bi se dovela u pitanje moja građevinska dozvola. Ali postoje urbanistički planovi, zna se što se može. Da bih ja iznajmljivao objekt, moram imati sve moguće dozvole. Hoće li itko napisati išta kada se to riješi? Neće. Ovaj projekt radi jedna mala obitelj koja se bavi uspješno turizmom, radimo dobar posao s jednom pozitivnom pričom, lani smo proglašeni najboljim u Hrvatskoj u ovome što radimo. I onda se nađe netko tko te pokušava prikazati u nekom kontekstu kojeg se ja grozim – kazao je Pjerino Ivčević za portal Index.

Odbačena prijava Društva arhitekata Split

Ustalo je i Društvo arhitekata Splita zbog ‘nezakonitog građenja u arheološkom području, zaštićenom krajobrazu, bez akta kojim se odobrava građenje i na nepropisno osiguranom gradilištu’. Konzervatorski odjel u Splitu je tu bogato dokumentiranu prijavu (POVEZNICA) zanemario, uz odgovor kako predmetne čestice nisu zaštićene Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, pa to s njima nema nikakve veze.

– Gospodin Pjerino Ivčević u međuvremenu svakodnevno nastavlja sa bespravnim radovima i bojim se da će bez brze reakcije države kulturna i prirodna baština otoka Biševa postati trajno devastirana. Zaista nije jasno kako je moguće da se kreditom HBOR-a financira devastacija kulturne i prirodne baštine nedirnutog pučinskog otoka. Napominjem kako Ministarstvo kulture grubo krši Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te se o svemu očituje kao nenadležno – tvrdi Tafra.

Gradilište s pogledom na otok Svetac (foto printscreen youtube)

Nadalje, Pjerino Ivčević je na društvenim mrežama odgovarao na prozivke za sve navedeno, te se posebno usmjerio na obitelj Stjepana Tafre, objavljujući na društvenim mrežama fotografije njihove obiteljske kuće u otočnoj uvali Porat, naglašavajući kako je i ona izgrađena bespravno, te nije primjerena otoku.

– Dotični su svoju djedovinu pretvorili u ruševinu koja je leglo miševa i smeća a kad borave na Biševu dolaze u Porat u kuću koja je izgrađena nelegalno i koja je istinsko ruglo još uvijek prekriveno salonitom – veli Ivčević.

Tafre na to odgovaraju kako je njihova kuća uistinu djedovina jer ju je ‘nono’ sagradio prije 40 godina, a prije pet godina je propisno legalizirana. Rekonstruirati će je kada budu u mogućnosti, i to prema projektu angažirane arhitektice.

Nadalje, Ivčević ističe kako su on i obitelj ‘izloženi divljačkim napadom od strane Stjepana Tafre koji služeći se iskrivljenim slikama i konstrukcijama pokušava izvršiti pritisak na institucije kako bi doveo u pitanje izdavanje naše građevinske dozvole.’

Natpis na vratima jedne kuće u biševskoj uvali Salbunari (foto TRIS/G. Šimac)

– Došavši do faze za koju je ona potrebna zaustavili smo radove čekajući istu. Istina je da je građevinska inspekcija izdala zabranu radova dok se ne utvrde činjenice međutim kako smo uvjereni da ni u jednom dijelu nismo u koliziji s urbanističkim planom vjerujemo u pozitivan ishod i nastavak gradnje isključivo s građevinskom dozvolom. Mi smo obitelj koja marljivo radi i napravit će prekrasnu priču na otoku kojega volimo živimo i poštujemo – veli on.

‘Ne odričem se prijatelja Vojkovića’

Nastoji pojasniti i svoj odnos s spomenutim Hrvojem Vojkovićem, uz kojega ga veže poslovno partnerstvo u vrijeme dok je isti bio direktor Croatia osiguranja. Naime, DORH je istraživao okolnosti intrigantnog slučaja kada su u godinu dana potonula tri broda u vlasništvu njihove zajedničke tvrtke, a bila su osigurana u Croatia osiguranju, te prilaže presliku dopisa odvjetništva (dolje u galeriji).

– Točno je da sam bio partner s Hrvojem Vojkovićem i točno je da smo prijatelji i sada jer ja se prijatelja ne odričem, a istina je da smo imali i zajedničku tragediju s brodovima u kojoj smo pretrpjeli ogromnu štetu. Bili smo meta svih mogućih istraživanja te na kraju oslobođeni ikakvih sumnji što je vidljivo iz očitovanja DORH-a – tvrdi Ivčević.

HBOR odobrio kreditirati navedeni projekt, te u izvatku iz zemljišnih knjiga stoji kako HBOR ima uknjiženo pravo zaloga u iznosu od 1,95 milijuna kuna ili 259.229,16 eura na nekretninu s naznačenim datumom od 28.10.2016. godine. Tamo je kao novi vlasnik istaknuto poduzeće obitelji Ivčević Ames izleti, s naznakom da je kuupoprodajni ugovor s Vojkovićem sklopljen 3.studenog 2016. godine.

vlasnicki-list-vojkovic

Dio izvatka iz zemljišne knjige

– Istina je da smo dobili kredit od banke za obnovu i razvoj, a u njenom imenu možete iščitat i našu namjeru obnova i razvoj prekrasnog Biševa. Mi smo dobili kredit kojeg treba vratit radom, a ne praznom pričom. Kredit smo dobrim dijelom dobili zbog reputacije koju smo izgradili proteklih godina radeći marljivo kao obitelj gradeći brend prepoznat u Hrvatskoj zbog kojeg smo i nagrađeni od strane HTZ-a. Vjerujte da ja kao Pjerino kao pojedinac nebi ni odgovarao na ove strahote ali sam prvenstveno zbog obitelji i prijatelja morao ovo izreć. Naravno da nas ovo neće pokolebat – ustvrdio je Pjerino Ivčević u svom obraćanju javnosti preko facebooka.

A iz HBOR-a su novinarki Novosti odgovorili kako je projekt planiran u dvije faze i da oni financiraju samo prvu koja se odnosi na dogradnju terase, gradnju bazena, sjenice, septičke jame i rezervoara za vodu, te kako za to nisu potrebne dozvole.

– Slijedom navedenog možemo potvrditi da HBOR nije uključen u financiranje bespravne gradnje’ – rekli su u HBOR-u, uz tvrdnju kako nemaju informaciju da je inspekcija zatvorila gradilište.

U svakom slučaju, biševska ‘priča’ se nastavlja, a u nastavku je i tekst peticije koja kola internetom. Ispod nje, u galeriji slika, su neki od dokumenata koji se spominju u ovom tekstu (odgovor Konzervatorskog odjela u Splitu DAS-u, izvadak iz zemljišne knjige, očitovanje DORH-a o potonulim brodovima, dopis/prijava Društva arhitekata Split itd.).

Prije/poslije…

Spasimo Biševo od betoniranja

Bespravni građevinski radovi koji se trenutno vrše u neposrednom okolišu crkve sv. Silvestra i unutar međa srednjovjekovnog samostana na otoku Biševu narušavaju ambijentalnost i sklad naselja Poje, svojedobnog centra otoka.
Tražimo da Konzervatorski odjel u Splitu izađe na teren i zaštiti ovaj arheološki lokalitet od nasrtaja divlje gradnje Rješenjem o preventivnoj zaštiti.

Ovo je jedini način da upozorimo javnost na grubo kršenje zakona i teror koji se trenutačno vrši nad kulturnom i prirodnom baštinom otoka Biševa.

Napominjem kako članak 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nalaže da kulturna dobra bez obzira na vlasništvo, preventivnu zaštitu ili registraciju uživaju zaštitu prema odredbama predmetnog zakona.

Također, upozoravam kako je još iz vremena zadnje konzervatorske obnove crkve, kada su otkriveni čak i starokršćanski slojevi iz 6. stoljeća, ostalo dosta nedovršenog posla sa strane izvođača radova kao što je otvorena grobnica u kojoj se vide kosti itd.

Ovim Vas putem još jednom usrdno molim da zajedničkim naporima pridonesemo zaštiti još uvijek netaknutog krajolika i kulturne baštine pučinskog otoka Biševa koji će, u slučaju da se Ministarstvo kulture ogluši, biti prepušten samovolji različitih ‘poduzetnika’.

Ivan, graditelj samostana na Biševu iz 11. st, se za pomoć obratio benediktincima i vladaru Berigoju. Obratio se crkvenim i svjetovnim vlastima da zaštite crkvu i samostan. Naravno, oni su to i napravili.

Kome da se mi danas obratimo za zaštitu od tajkunske devastacije?

Kako da zaštitimo svoju imovinu pred korupcijom i bezakonjem?

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI