Neovisni novinarski portal
19.11.2017.
EKOLOGIJA / GRAĐANI / PRIOPĆENJE
Ilustracija: priobalni kamenolom nedaleko od Marčane (foto: Google)

Život uz kamenolom:
Dobit vlasnicima – štete svima ostalima

Ilustracija: priobalni kamenolom nedaleko od Marčane (foto: Google)

Udruge Zelena Istra  i Murva su u Marčani priredili tribinu o kamenolomima s naslovom “Je li živjeti uz kamenolome život kakav želite u Marčani?“. Priopćenje nakon tribine naslovljeno: ‘Dobit vlasnicima – štete svima ostalima’, prenosimo u nastavku.

Na tribinu u organizaciji Zelene Istre i udruge Murva, održane u Marčani, 3. studenoga 2017., odazvalo se 40-ak građana. Cilj tribine bio je informirati stanovnike Marčane i okolnih mjesta o mogućim pogubnim posljedicama otvaranja dvaju kamenoloma na području Općine Marčana, čija bi ukupna veličina ekspolatacijskih polja bila 90 hektara, što je gotovo 5 puta veća površina od kamenoloma u Raklju. Tribinu je moderirala Dušica Radojčić iz Zelene Istre koja je u uvodu govorila o rezultatima anketiranja stanovnika koji žive pored aktivnih kamenoloma u Istri o njihovoj kvaliteti života. Prema rezultatima ankete, 96,4% ispitanih odgovorilo je da blizina kamenoloma šteti njihovom zdravlju, da trpe velike štete na građevinama kao i štete zbog umanjene dobiti od turističke i poljoprivredne djelatnosti. Njih 43% smatra da ne bi mogli prodati svoju kuću zbog blizine kamenoloma, a 47% da bi možda i mogli, ali vrlo teško i po znatno nižoj cijeni od njene stvarne vrijednosti. Za sve navedene kao i za ostale štete ne postoji nikakav sustav kompenzacija.

Na tribini su rezultate ankete potvrdili i svoja iskustva života u blizini kamenoloma prenijeli stanovnici Šumbera i Raklja, a bojazan od otvaranja novog eksploatacijskog polja stanovnici ČabrunićaRobert Baćac govorio je o suprotstavljenosti kamenoloma i ulaganja u razvoj seoskog turizma, kao i o iskustvima i poticajnim mjerama osmišljenog ulaganja u turizam koji provode zemlje poput Švicarske, Francuske i Italije.Mario Božac je izvijestio o motivaciji grupe građana da se upuste u dvije sudske bitke protiv Rješenja o prihvatljivosti kamenoloma “Marčana” i “Marčana I» za okoliš, koja je rezultirala pobjedom i poništenjem oba rješenja. Srećko Peršić iz udruge Murva informirao je prisutne o inicijativi za pokretanje lokalnog referenduma o kamenolomima u Marčani.

Tribina u Marčani

Tijekom rasprave sudionici su istaknuli da će investitor kamenoloma u Marčani vjerojatno pokušati ponovno pokrenuti postupke procjene utjecaja na okoliš. Izrazili su bojazan zbog dokazane neobjektivnosti studija utjecaja na okoliš, ali i spremnost za uključivanje u nove postupke te još predaniji angažman. Upućena je kritika općinskoj upravi zbog nepostojanja mjesnih odbora u Općini Marčana, koji bi mogli biti podrška stanovništvu u njihovom djelovanju. Stanovnici Marčane nedovoljno su informirani o posljedicama otvaranja kamenoloma u susjedstvu, o dokazanom kancerogenom djelovanju plina radona, koji se oslobađa tijekom vađenja kamena, na zdravlje te o značajnim negativnim utjecajima kamenoloma na turističku i poljoprivrednu djelatnost. Zbog iznimne veličine i vijeka eksploatacije od 40 godina, utjecaj dvaju kamenoloma neće se osjetiti samo u Marčani već i u svim okolnim mjestima, poglavito u Općini Ližnjan. Mještani ne znaju ni da se, osim spomenuta dva, na području Općine Marčana planira otvaranje još jednog kamenoloma u Prodolu.

Prisutni su se složili da bi upliv koji bi kamenolomi imali na proračun Općine Marčana bio zanemariv kad se usporedi sa štetama, te da su priče o novom zapošljavanju neistinite, budući da je investitor na javnoj raspravi još 2012. godine istaknuo da barem 7 godina neće doći do novog zapošljavanja jer će se radna snaga iz postojećih i zatvorenih kamenoloma preusmjeriti na marčanske. Prisutni su istaknuli i neobičnu činjenicu da je investitor još 2013. godine sklopio Ugovor o sufinanciranju pripremnih radnji za izgradnju jugoistočne obilaznice Općine Marčana i njezino priključenje na državnu cestu D 66, čime su dali do znanja i da misle kako su kamenolomi «gotova stvar». Takvo što nije određeno niti jednim propisom, te se s pravom može smatrati «uslugom za uslugu».

Zaključak je tribine kako se moraju intenzivirati aktivnosti informiranja mještana o utjecaju kamenoloma na kvalitetu života, kao i potrebu da se što veći broj građana aktivno uključi u postupke i iskoristi mogućnosti koje im stoje na raspolaganju kao što su javne rasprave o možebitnim studijama utjecaja na okoliš. Zaključeno je i da se tribine poput ove organiziraju i u svim okolnim mjestima.

Ilustracija: priobalni kamenolom nedaleko od Marčane (foto: Google)

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI