Neovisni novinarski portal
19.11.2017.
KOMENTARI
Svjetski prepoznata niska bisera elektrana

Svjetski prepoznata niska bisera elektrana

Da projekt nema nikakvog utjecaja na okoliš, nego da će, štoviše, "topla voda omogućiti uzgoj rajčice, jagode, cvijeća, rane trešnje i ostalih kultura na obalama Peruče", što je "put k zapošljavanju novih agronoma i razvoju ovog kraja", ljubazno je objasnio akademik Ferdo Bašić.

Piše: Diana Magdić

Sudionici jučerašnje tematske sjednice Županije splitsko-dalmatinske o energetskom projektu Vis Viva u slivu Cetine, koji su trebali vijećnicima stručno rastumačiti zašto je termoelektrana na Peruči racionalno i potrebno rješenje, uspjeli su svojom linijom argumentacije samo posramiti svakog poštenog satiričara u zemlji. Uvodni komentar predsjednika Skupštine Petroslava Sapunara da vijećnicima nisu prethodno dostavljeni nikakvi materijali za sjednicu “jer im je namjera bila da se koncentriraju na stvari koje su bitne, a ne na brojke”, razvio se do apsurda u kojem se korist projekta branila i grijanjem promrzlih ribica na ispustima otpadnih voda. Sjednica je završila odbijanjem projekta od strane splitsko-dalmatinskih županijskih vijećnika, no bitka je još daleko od kraja, a asove s jučerašnjeg hepeninga jednostavno vrijedi zapamtiti.

Ono što je naročito zlokobno u diskursu kojem smo jučer svjedočili jest pretpostavka onog tko želi prodati projekt kao ekonomski isplativ, potreban i nimalo štetan za okoliš, da su i vijećnici i šira javnost koja prati sjednicu – ili potpuni kreteni ili potpuno nemoćni zaustaviti ga. Logično je pretpostaviti da većinu publike ne čine energetski stručnjaci, čak ni dovoljno motivirani političari i građani koji će zaviriti u neki prostorni plan, strategiju ili raniju argumentaciju za i protiv projekta Vis Vive koji čine kombi kogeneracijska plinska elektrana (KKPE) Peruča, spojni plinovod Dugopolje-Peruča, dalekovod Hrvace-Konjsko u dužini od 25 kilometara te reverzibilna hidroelektrane Vrdovo. Onih nekoliko informiranih glasova – Mislava Cvitkovića, profesora Ive Šimunovića, Stanka Uršića i drugih stručnjaka te predstavnika inicijativa Ne daj se, Cetino i Javno je dobro – trebalo bi pred neinformiranom publikom biti lako provocirati setom protuarguemenata u čije bi se obaranje malo tko mogao upustiti bez zbunjivanja promatrača, ali odabrano je pred pola milijuna ljudi koji danas piju čistu cetinsku vodu izaći s tvrdnjom da je normalno piti recikliranu otpadnu vodu “jer je piju i oni koji idu na Mars”. News-bar, pojedi se!
Da projekt nema nikakvog utjecaja na okoliš, nego da će, štoviše, topla voda omogućiti uzgoj rajčice, jagode, cvijeća, rane trešnje i ostalih kultura na obalama Peruče”, što je “put k zapošljavanju novih agronoma i razvoju ovog kraja“, ljubazno je objasnio akademik Ferdo Bašić. Sukus je to već ranije plasiranog “gospodarskog, socijalnog i ekološkog” opravdanja gradnje plinske elektrane u kojem nema niti jedne jedine riječi o tome tko bi bio primarni potrošač tako proizvedene energije. Nema, doduše, ni drugih uvjeta za opisanu poljoprivrednu proizvodnju, ali – koga briga?
Doktorica Bojana Mahmutović, koja nas je uvodno provela kroz podatke o broju umrlih od pušenja i u prometnim nesrećama, nemušto (valjda) pokušavajući relativizirati moguće opasnosti po zdravlje stanovnika Cetinske krajine, novu je elektranu branila tvrdnjom da će prema studiji utjecaja na okoliš životi ljudi koji žive u njezinom okruženju biti skraćeni za (samo) “0,2 dana odnosno pet sati”. Svoju stručnost i nepristranost snažno je obranila tvrdnjom da joj svekar Zdenko Mahmutović iz Elektroprojekta, “2015. godine kada se provodila studija, nije bio ništa”. Tijekom rasprave moglo se čuti i da je predmetno područje ionako rijetko naseljeno, a i manje čisto nego se misli pa, zaista, koga briga za još malo onečišćenja?
Pred ovako briljantno postavljenim argumentima izvedenima iz studije čiji su zaključci već više puta, a i na jučerašnjoj sjednici, oboreni, u drugi su plan pali oni ključni aspekti projekta koji ukazuju na to da se privatnom kapitalu, pa još povezanom s predstavnicima visoke politike u državi koja projekt, eto, proglašava strateškim, prepušta preuzimanje kontrolnog mehanizma elektroenergetskog sustava. Čak i da je kvalifikacija projekta ekocidom krajnje pretjerana, što će biti s cijenom električne energije? Kome, osim privatnom investitoru, treba plinska elektrana? Zašto se lokalna, odnosno regionalna vlast u zaštiti od projekta koji za sad očito ne smatraju dobrim odbija poslužiti legitimnim alatom kao što je izmjena prostornih planova?
Glavni projektant termoelektrane Peruča Marjan Štula naveo je da se električna energija u Dalmaciji dobiva pretežito iz vjetroelektrana i hidroelektrana te je potrebno uspostaviti balans kako bi se struja odbijala i iz trećeg izvora, iz plina” te hrabro ustvrdio da je plin “najpogodniji energent za proizvodnju električne struje” te da bi se u slučaju potrebe u TE Peruča koristilo i “ekstra lako loživo ulje“. Gdje je potrošač?
Konačno, na opasku dr.sc. Miće Klepe iz Hrvatske energetske regulatorne agencije da je “sustav elektrana na Cetini niska bisera u svjetskom značenju, (…) da bi to bila svjetski prepoznata niska bisera elektrana”, možete samo rezignirano slegnuti ramenima. Anti-intelektualni i nepovjerljivi prema stručnjacima koji ovako traljavo pravdaju političke odluke, kakvi vjerojatno jeste, možda ipak kritički razmotrite dostupne podatke i mišljenja o projektu Vis Viva.
Ako ni zbog čega drugog, onda zbog puke spekulacije kako bi taj projekt bio izveden i koliku štetu mogu proizvesti osobe koji na ovakav način brane izgradnju.

Ilustracija: Dok su akademici i doktori umovali o koristi od termoelektrane za ribice i rajčice, ispred Dpma za nemoćne i starije osobe je trajao prosvjed (foto: Facebook)

Tags: , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI