Neovisni novinarski portal
15.12.2017.
POLITIKA
Slobodan Praljak nakon izricanja presude popio otrov, neslužbeno se doznaje da je preminuo

Slobodan Praljak nakon izricanja presude popio otrov, neslužbeno se doznaje da je preminuo

Drama u Haaškom sudu prilikom izricanja presude bosansko-hercegovačkoj šestorici. Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju prekinulo je ročište nakon što je Slobodan Praljak, kojem je potvrđena prvostupanjska presuda kojom je osuđen na 20 godina zatvora, navodno popio otrov. Jutarnji list, Dnevnik.hr i N1, pozivajući se na pouzdane izvore, objavili su da je Praljak preminuo u bolnici.

Drama se prenijela i u Hrvatski sabor gdje je umalo došlo do fizičkog obračuna između zastupnika Živog zida, Ivana Pernara i zastupnika Hrasta, Hrvoja Zekanovića.
Nakon Praljkovog čina u haaškoj sudnici, predsjedavajući Željko Reiner je obavijestio zastupnike da će se saborska sjednica prekinuti do 13 sati. Pernar za to nije nalazio razloga i tražio je da se rad Sabora nastavi te time izazvao provalu bijesa kod Zekanovića koji je krenuo prema Pernaru i stao ga vrijeđati, unoseći mu se u lice: – Glupane glupi, idi se liječiti- vikao je Zekanović, a pridružio mu se i HDZ-ov Damir Felak koji je na Pernara bacio prvo što mu je bilo pri ruci- srećom, papire. Brzo je intervenirala saborska straža koja je spriječila da ne dođe do težeg incidenta.
Zekanović je pokušao objasniti da je reagirao na nešto što ga je uznemirilo s ljudske i domoljubne strane, misleći na neizvjesnu situaciju oko Praljka, zbog čega je zatražio stanku u radu Sabora. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković nakon svega je sazvao konzultacije u Predsjedništvu Sabora gdje bi trebalo odlučiti o nastavku saborske sjednice.
Inače, jutros je Žalbeno vijeće Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, kako javlja Hina, u okviru žalbene presude bosanskohercegovačkoj šestorici, utvrdilo da je postojao međunarodni oružani sukob u BiH i stanje okupacije, a potvrdilo je i postojanje hrvatskog udruženog zločinačkog pothvata s ciljem etničkog čišćenja dijelova BiH.
Izricanje presude prekinuto je nakon Praljkovog ispijanja, sumnja se, otrova, kada su spušteni zastori u sudnici i zatražena liječnička pomoć za osuđenika koji se, javljaju mediji iz Haaga, nalazi, u vrlo teškom stanju. Praljak je s prezirom odbacio kaznu, govoreći kako nije ratni zločinac, nagnuo se nad čašicu i ispio njezin sadržaj, unatoč pokušaju suca da ga u tome spriječi.
Potvrđena je presuda i Brunu Stojiću od 20 godina zatvora, Jadranku Prliću 25 godina zatvora a njegova je žalba u cjelosti odbačena. I za Pušića je zaključeno da je sudjelovao u zločinačkom pothvatu, te mu je žalba odbačena kao i Ćorićeva i Petkovićeva.
U prvostupanjskoj presudi u svibnju 2013. haaški sud je nepravomoćno osudio bosanskohercegovačku šestoricu na zatvorske kazne u rasponu od 10 do 25 godina zatvra, ukupno 111 godina za sve, zbog zločina nad muslimanima za vrijeme rata u BiH , osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.
Žalbeno vijeće je utvrdilo da je prvostupanjskom presudom pravilno konstatirano postojanje međunardnog oružanog sukoba kao i da je Hrvatska, preko lokalnih tijela u Herceg-Bosni, provodila kontrolu, a to potvrđuje da je postojalo stanje okupacije, ali i udruženi zločinački pothvat s hrvatske strane.
Sukob između HVO-a i Armije BiH 1993. – 1994. bio je međunarodni, utvrđeno je prvostupanjski, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, umiješanost Hrvatske te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne, za koje su se teretili optuženi, počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva RH, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana, te bivšeg ministra obrane Gojka Šuška i bivšeg načelnika Glavnog stožera HV-a generala Janka Bobetka, bivšeg čelnika Herceg-Bosne Matu Bobana, bivšeg predsjednika vlade Herceg-Bosne Jadranka Prlića, bivšeg ministra obrane Bruna Stojića, bivše načelnike Glavnog stožera HVO-a Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića, bivšeg zapovjednika vojne policije Valentina Ćorića i tadašnjeg načelnika Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića. Cilj zločinačkog pothvata, navodi se u presudi, bio je uspostava etnički čistog hrvatskog entiteta bar djelomično u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da taj dio prostora postane nezavisna država unutar BiH, povezana tijesno s Hrvatskom.

 

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI