Neovisni novinarski portal
19.11.2017.
GOSPODARSTVO / GRAĐANI / OTOK
Idejni projekt marine u uvali Perolin gat

Udruga Otok iz Prvić Šepurine:
‘Degradacija obale i kopnene površine je nedopustiva’

Idejni projekt marine u uvali Perolin gat

Nastavlja se pritisak na vodičke vijećnike koji u utorak, 31. listopada, odlučuju o gradnji marine na otoku Prviću.

– S obzirom na predstojeću sjednicu Gradskog vijeća Grada Vodica koja je najavljena za sutra 31. listopada gdje bi se, između ostalog, usvajale izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Vodica za područje “Perolin gat” u Prvić Šepurini, a koje predviđaju i omogućavaju gradnju luke nautičkog turizma do 200 vezova, smatramo da nam je dužnost reagirati jer smo udruga koja djeluje na otoku te razvija inicijative za dugoročan i održivi razvoj lokalne zajednice – stoji u današnjem priopćenju Udruge Otok iz Prvić Šepurine, koja je također odlučila reagirati dan uoči sjednice Gradskog vijeća Grada Vodica, na kojoj će se raspravljati o izmjenama prostorno-planske dokumentacije koje bi omogućile izgradnju nove marine u uvali Perolin gat u Prvić Šepurini.
Udruga Otok je protiv usvajanja ovog prijedloga i izgradnje marine na otoku Prviću, a njihovi stavovi su, tvrdi se, rezultat procesa informiranja i educiranja o sustavu razvoja nautičkog turizma u RH, principima održivog razvoja turizma i gospodarstva uopće te očuvanja prirodne i kulturne baštine otoka Prvića.
Ostatak priopćenja glasi:
Uvidom u prijedlog za provođenje izmjena i dopuna prostornog plana Grada Vodica za područje luke “Perolin gat” u Prvić Šepurinama, zaključujemo sljedeće:
1. Prostorni plan nije promišljen interdisciplinarnim pristupom. Dopušta prekomjernu izgradnju turističkih objekata i marina. Plan izgradnje marine nije popraćen obrazloženjem čime bi marina upotpunila turističku ponudu i kvalitetu življenja na otoku. Urbanističkim planom u trokutu: Srima – Prvić – Vodice (Tribunj) predviđena je intenzivna izgradnja (područja označena kao GP i T), dok su zelene površine, pogotovo na otoku Prviću maksimalno reducirane. Pravilnikom je određeno da udio zelenih površina ne smije biti manji od 20 %, što znači da se prostor može ogoliti (betonirati) na 80 % površine!
2. Isključiva izgradnja turističkih objekata je monokultura koja uništava raznolikost i dugoročno se može vrlo nepovoljno odraziti na gospodarski razvoj sredine. Izostaje podrška za razvoj djelatnosti sredozemne civilizacije koja je osnovno obilježje otoka i sastavnica njegove kulturne baštine:
a) specifičnih poljoprivrednih kultura,
b) marikulture,
c) specifičnih ribarskih zanata,
d) specifičnih graditeljskih vještina (na žalost, beton zamjenjuje prirodne materijale, poplavljeni smo šabloniziranim balkonskim ogradama, dograđenim “golubinjacima” na vrhovima starih kamenih kuća, itd.
e) autohtonog pejzaža i održavanje prirodnog okoliša u moru (atraktivnog za razvoj ronilačkog turizma, promatranje životnih zajednica “brodovima sa staklenim dnom”, plivanja, jedrenja, pješačenja…),
f) ponude manjih muzeja o životu čovjeka i o prirodi kakvu smo imali u prošlosti, itd.
Dakle, ovakva vizija razvoja je nerazumna urbanizacija (stručni naziv je “litoralizacija”), a ne razvoj raznolikih društvenih i prirodnih vrijednosti; ponavljanje grešaka koje su učinile druge zemlje u Sredozemlju, pogotovo Italija i Španjolska. Zašto ne bi bili atraktivni svojom posebnošću?

Idejni projekt marine u uvali Perolin gat

3. Što se same marine tiče, njen predviđeni položaj je jedini moguć. Ali predviđena degradacija obale i kopnene površine je nedopustiva i dugoročno će se negativno odraziti na turizam na otoku. Otok Prvić već posjeduje značajan resurs za izgradnju turističkog brenda kojim bi se mogao ucrtati u svjetske turističke karte kao jedinstvena lokacija. Samo ime Fausta Vrančića, još uvijek nedovoljno popularizirano, temeljna je odrednica brenda “Faustovog otoka” koji ima šansu da gradi svoj razvoj promišljeno i na načelima humanog turizma, onako kako je Faust koncipirao svoje izume.
4. U prijedlogu su navedene “ostale usluge” koje će se kao i dodatna izgradnja, na uobičajen način odrediti naknadnim dopunama urbanističkog plana. Ako se među ostale usluge misli i na servisne radionice, ta bi djelatnost izazvala veliku štetu za okoliš ovog minijaturnog i znatno izoliranog “vodičko – prvićkog” bazena.
U razdoblju od donošenja Pomorskog zakona pa do danas, nije teritorijalno u potpunosti određeno pomorsko dobro. Budući da ne postoji ni potpuni katastar pomorskog dobra, kao pretpostavka za njegovu gospodarsku valorizaciju, a nema ni jedinstvene metodologije za određivanje naknade za korištenje pomorskog dobra, koncesionari u lukama posebne namjene, naročito u marinama i sportskim lučicama, imaju dosta povoljan položaj. Inspekcijski nadzor nad pomorskim dobrom nije u potpunosti uspostavljen, kao ni nadzor nad usmjeravanjem i trošenjem sredstava prikupljenih od naknada za izdate koncesije na pomorskom dobru. Stoga koncesije treba izdavati samo za danas postojeće turističke lokalitete, a za nedirnuta neizgrađena područja koncesije treba dati samo u iznimnim slučajevima. Ovdje ne smijemo zaboraviti da je otok Prvić pod konzervatorskom zaštitom. Razlog takvom stavu je u visokoj vrijednosti prostora, kao strateškog resursa hrvatskog turizma. Svakako bi prije izdavanja koncesija za područja od posebne turistička vrijednosti, nužno bilo imati već izgrađenu komunalnu infrastrukturu i kanalizacijski sustav sanitarnih otpadnih voda, a treba ugraditi i sustav mehaničkog i biološkog pročišćavanja balastnih voda, prije njihova ispuštanja u more.
5. Održivi razvoj nautičkog turizma je dovođenje u sklad ukupne lokalne situacije s regionalnim i nacionalnim interesima, objektivizacija privlačne snage resursa i planiranih turističkih aktivnosti s pozicije tržišta i profila turističkog proizvoda. To podrazumijeva uvažavanje zadanih ograničenja u sferi okoliša, te sociološko-kulturnog i ekonomsko-političkog aspekta. Zbog dislociranosti od točaka snabdijevanja i nedostatka komunalne infrastrukture, marina na otoku Prviću bi mogla imati značajne teškoće u opskrbi i izazvati probleme u očuvanju prirodne sredine. U konačnici to vodi do onečišćenja i uništavanja prirodne baštine otoka koja je trenutno jedan od njegovih aduta za optimalan turistički i gospodarski razvoj.
Otok Prvić, kao dio Općine Vodice, vrijedan je potencijal za diversifikaciju turističke ponude Grada Vodica, adut za suzbijanje monokulture i efekata prekomjerne izgradnje turističkih objekata. Računamo na podršku lokalnih vlasti u promišljenom i održivom razvoju turizma, kako otoka samog, tako i otoka kao dijela cjeline turističke ponude Vodica i pripadajućih područja. Moramo biti svjesni kako sinergija specifičnih turističkih proizvoda, u ovom slučaju atraktivnost turističke ponude Vodica za širu publiku i ekskluzivnost turističke ponude otoka Prvića (koju tek gradimo zajedno i na čijoj promociji bismo trebali zajedno raditi), nudi bezbrojne mogućnosti, priliku za osnaživanje turističkog razvoja općine, ali i pratećih djelatnosti, što može značiti samo zajednički gospodarski rast i bolji standard cjelokupnog stanovništva.
Molimo vas i apeliramo na vaš razum da se ne usvoji prijedlog izmjena i dopuna prostornog plana Grada Vodica za područje luke “Perolin gat” u Prvić Šepurinama te da se Plan UPU doradi po načelima održivosti i u skladu s dugoročnim planovima za razvoj turističke i gospodarske vizije Faustovog otoka.

 

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI