Neovisni novinarski portal
19.11.2017.
KOMENTARIĆ
Ilustracija

‘Što si lajko devedesprve?’

Ilustracija

Hrvatski fejsbuk i ostale tzv. društvene mreže su proteklih sati umalo popucale i onesvijestile se od riječi ‘sinkopa’ i navale zgražanja nad pravosudnim epilogom u slučaju u kojem je tzv. poduzetnik T. Horvatinčić ubio dvoje Talijana gliserom, te je naknadno postao svjestan nesvjestice. Taj fejsbuk je uistinu moćan. Odjednom su svi shvatili u kakvoj državi živimo. Pa udaraj po lajkovima, smajlićima i ljutićima. To će potrajati još koji sat. Zna to i zlosretni zagrebački kicoš, kao i neki iz pravosudnog aparata.

Fejsbuk mase će se brzo onesvijestiti. Desiti će im se sinkopa, najtraženiji pojam na hrvatskom internetu od jučer poslijepodne. Nakon kratke nesvjestice ‘sinkopu’ i temu o poremećenom sustavu i višestrukom ubojici u prometu zamjenit će neki Todorić, Mamić ili već neka druga dežurna fejsbuk utvara.

Već prekosutra će mufljuz moći mirno popiti makjato na jednoj od terasa na unakaženom Cvjetnom trgu u živom srcu Hrvatske, koje mu je toplo servirano na tanjuru.

Lajkaj i zalijepi Che Guevaru

Nitko se više i ne sjeća kako je isto pravosuđe iste te 2011. godine u kojoj je T.H. pregazio majku i oca obitelji Salpietro, samo koji mjesec ranije, u svibnju, ekspresno kaznilo sa po 10.000 kuna aktiviste Tomislava Tomaševića (ondašnjeg čelnika Zelene akcije), te Teodora Celakoskog (pokret Pravo na grad). Jer su organizirali prosvjed protiv uzrupacije javnog prostora u Varšavskoj ulici za potrebe podzemne garaže Horvatinčićevog centra. Eto prilike za ponovno stisnuti ‘lajk’. Ili zalijepiti sliku Che Guevare. Lajktivizam i šerevolucija.

Moćan je fejzbuk. Da je nekim slučajem postojao 1991. godine, danas bi Ratko Mladić pio martini u svojoj vili u Rimu, jer bi četnici i JNA pregazili i Hrvatsku i Italiju. Oni među nama koji znaju gdje su bili ’91. danas se uopće ne bi sjećali navedene godine. Pitanje bi bilo ‘Što si lajko devedesprve’? Jedva bi je bilo na vremenskoj crti. Anlajk. Da je fejsbuka bilo ’91. MUP-ova službena fejsbuk objava o pogibiji redarstvenika na Plitvičkim jezerima sakupila bi stotinjak lajkova, par smajlića od strane četničkih trolova, 23 gnjevnića, 75 plačkova, koje srdašce i to bi bilo to.

Neko bi sigurno u povratku s plaže na fejsu objavio ‘lajv’ tenkova na šibenskom mostu, pa ne bi uopće ni bilo potrebe za okupljanjem i naoružavanjem branitelja zoljama. U kafiću na rivi bi se lijepo stisnuo lajk i ubacio onaj emotikon koji se čudi, nakon čega bi se u vasceloj Dalmaciji i danas, jelte, pričalo na ekavici.

Partizani: Po šumama i gorama bez wi-fija

No, ova verzija povijesti nikada se ne bi ni desila da su partizani 1941. godine u šumama (i gorama) imali besplatni wi-fi. Ne bi ni bilo Jugoslavije, pa se ne bi trebala ni raspasti. Svaka J.BTitova objava imala bi onomad par tisuća lajkova, partizani bi se vratili kući napuniti baterije na tabletima, pa bi Hitlerov profil i danas bio najposjećeniji u svijetu. Kad Hitler objavi fotografiju švapske kobasice, fejs globalno poludi, a Goebbels zadovoljno kažiprstom skrola po smartphoneu i ujedno se grize i čudi kako to da on osobno nije izmislio fejsbuk.

Doduše zvao bi se Gesichtbuch, a o važnosti gezihtbuha u marketingu, kreiranju javnog mijenja i anestezirajućem opijumskom utjecaju na široke narodne mase bi se raspravljalo i 2017. godine na Wochenend Medien Festivalu u Rovinju.

Još jedna ilustracija

No možda ni od toga ne bi bilo ništa, da je fejs postojao u listopadu 1917. godine u Petrogradu. Statusi u kojima Vladimir Iljič Uljanov Lenjin i Lav Davidovič Trocki pozivaju na neku ‘Oktobarsku revoluciju’ dobili bi preko 23 tisuće lajkova, no boljševici bi te ruske jeseni stisnuli kojega gnjevka i plaćka i ostali doma. Večeri su već bile hladne, na televiziji je bila utakmica i show Rusija traži zvijezdu, a tu i tamo bi se pratilo šta kaže Лицокнига i stisnuo gumb ‘подобно’ kada bi Trocki promjenio profilnu ili postao smajlić sa šubarom.

A da je 1789. godine bilo Facelivrea, teško da bi se danas pamtio događaj koji se danas naziva Francuska revolucija. Doduše, Maximilien de Robespierre bi imao maksimalni dozvoljeni broj fejs prijatelja, ali bi mu objave imale puno manje lajkova od službenih objava carske obitelji. Francuzi bi lajkali i šerali zakazani događaj Francuska revolucija, puno njih bi reklo da je zainteresirano, mnogi bi rekli i ‘dolazim‘. Ali avaj, na dan eventa pojavilo bi se njih 27 s toljagama, a ostali bi u to doba stavljali na fejs fotomontažu cara s prasećom glavom ili bi postali sliku guščje paštete koju su pojeli za doručak.

Iz tog doba ne bi ostala izreka: Revolucija jede svoju djecu.

Nego: Fejsbuk jede svoju revoluciju.

Isus i 12 fejs prijatelja

Navodno je i Seljačka buna 1573. godine propala jer je Matija Gubec najprije odbijao otvoriti Facebook profil, da bi potom stalno objavljivao gnjevne statuse protiv okrutne i zle vlastele, pa su seljaci odložili vile i motke kako bi ih lajkali i šerali.

Da je fejs postojao oko 33. godine teško da bi došlo do značajnijeg širenja kršćanstva. Isus Krist bi imao 12 prijatelja koji bi redovito lajkali i dijelili njegove statuse, a više bi lajkova od njegovog posta Govor na gori imao plaćeni oglas eventa Facebook inicijative ‘Oslobodimo Barabu’.

Slično bi prošao i debeljuškasti Siddhārtha Gautama Buda, jer bi mu moćna internetska kompanija पुस्तक का चेहरा ograničila broj prijatelja i objava nasmiješenih selfieja u lotus položaju, pa njegov nauk ne bi dosegao bogznakakvi utjecaj.

Tko zna, možda su i dinosauri prije 65 milijuna godina izumrli izbezumljeni zbog pada interneta, a ne zbog pada asteroida koji se survao na Meksiko.

Za kraj, pomalo licemjerno, odnosno Likemjerno, evo i mi objavljujemo ovaj tekst na fejsu.

Samo podsjećamo: ispod njega su dugmad, pucad, gumbovi i botuni za like i share.

Ilustracija

 

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI