Neovisni novinarski portal
19.11.2017.
EKOLOGIJA / ZELENO
ZA VRIJEME: Istraživana površina za vrijeme kontroliranog paljenja(foto NP Krka)

Spali i napasi:
Plamen, ovce i koze u borbi za raznolikiju bioraznolikost

ZA VRIJEME: Istraživana površina za vrijeme kontroliranog paljenja(foto NP Krka)

Spali i napasi – mogli bi nazvati ozbiljnu znanstvenu akciju koju već dvije godine provodi Nacionalni park Krka. Naime, u rubnim područjima nacionalnog parka nekoć brojno stanovništvo se uglavnom bavilo ovčarstvom, a na krškim vrtačama je cvalo svakojako cvijeće. No posljednih desetljeća u Dalmatinskoj zagori, pa tako i područjima svega 20-ak kilometara udaljenima od Šibenika, ovaca je stostruko manje, a stanovnika još i manje nego ovaca. To se može zahvaliti nepametnoj ‘domoljubnoj’ politici koja je najupornije seljane otjerala s ognjišta zatvaranjem škola, ambulanti i poštanskih ureda, te drastičnim reduciranjem javnog prijevoza. Izuzev žalobne depopulacije sela, promjene su se desile i u biljnom svijetu, pa su nekadašnji slikoviti bioraznoliki pašnjaci danas uglavnom obrasli usamljenim smrekovim grmljem. ‘Zadivljali su‘, kako to lokalno stanovništvo zna reći.

Stoga su u NP Krka krenuli u akciju:  zajedno s Hrvatskim botaničkim društvom su radi obnove nekadašnje bioraznolikosti 2015. godine započeli kontroliranim paljenjem dviju oglednih ‘zadivljalih’ ploha, a istovremeno se testira i druga metoda s istim ciljem: projekt obnove kamenjarskih travnjaka kontroliranom ispašom.

– Projekti su zamišljeni kao izrada modela kontroliranog paljenja i ispaše grmolike vegetacije na zaraštenim kamenjarskim pašnjacima. Naime, proteklih desetljeća na području NP „Krka“ nastale su velike promjene u socioekonomskoj i populacijskoj strukturi stanovništva, koje su rezultirale velikim promjenama u korištenju prostora na području Parka. Te su promjene dovele i do promjena u sastavu biljnih vrsta i strukturi biljnog pokrova. Pašnjaci ranije korišteni za ispašu zarasli su u grmoliki tip vegetacije u kojem danas dominira šmrika uz pojedinačna stabla alepskog bora. Takav tip vegetacije ima znatno manju bioraznolikost i bogatstvo vrsta u odnosu na kamenjarske tipove vegetacije – pojašnjava Krešimir Šakić, ravnatelj NP Krka.

PRIJE: Istraživana površina prije paljenja (foto NP Krka)

Što se tiče paljenja, odabrane su dvije plohe od 900 m2 i 800 m2, u suradnji s vlasnicima zemljišta. No kako je krenuo ovaj projekt? Prije paljenja upaljačem u svibnju 2015. fotooaparatom je snimljeno početno stanje…

– Potom je prvih šest mjeseci praćeno, mjesečnim izlascima na teren, naseljavanje kamenjarskih biljaka. Od 2016. monitoring brzine razvoja, broja vrsta, pokrova, visine, obnove grmlja i dr. prati se tri puta godišnje kroz proljetno, ljetno i jesensko praćenje. Jedna od metoda također obuhvaća potplohe na kojima će se ponavljati paljenje u različitim vremenskim razmacima. U vrijeme kada su se pašnjaci koristili za ispašu povremeno su paljeni, uz stalnu sječu grmova, kako bi se održavali –  kako se ističe.

Tako se ovih dana, preciznije od 23. do 27. listopada 2017. u Nacionalnom parku „Krka“, na području naselja Brnjica, obavlja jesensko praćenje vegetacije na spomenutim kontrolirano spaljenim  plohama. U međuvremenu se slično događa i s plohama u kojima se umjesto otvorenog plamena kao oruđe za uspostavu bioraznolikijeg poretka koriste ovce i koze, odnosno njihova potreba za preživanjem bilja.

ZA VRIJEME: Istraživana površina za vrijeme kontroliranog paljenja u svrhu znanosti (foto NP Krka)

– Za taj je projekt do sada odabrano dvadeset pokusnih ploha, svake veličine 25 m2, na kamenjarskim travnjacima neposredno iznad kanjona iznad slapa Brljan. Područje istraživanja obuhvaća deset otvorenih kamenjarskih ploha i isto toliko grmljem zaraslih ploha. S lokalnim stanovnikom koji će na istraživanom području napasati stado ovaca pasmine dalmatinska pramenka, veličine do tristo grla, potpisan je sporazum o suradnji u provedbi zahvata održavanja kamenjarskih pašnjaka kroz ispašu ovaca. S obzirom da se na istom području nalaze i zarasle površine, preporučeno je da se stadu pridruži do pedeset grla hrvatske bijele ili šarene koze. Početno je stanje snimljeno pa se očekuje početak procesa ispaše – pojašnjavaju u NP Krka. 

Tako su pastiri ili čobani, kako se nazivaju u tim krajevima, prakticirajući nekoć uobičajeni život, nenadano postali ključni čimbenik u znanstvenom istraživačkom zadatku, zajedno sa znanstveno angažiranim pramenkama i bijelo-šarenim kozama.

– Nakon završetka trogodišnje faze praćenja i interpretacije dobivenih podataka za oba projekta očekuje se rezultat na temelju kojega će biti izrađen model za obnovu pašnjaka na širem području NP „Krka“. Suradnja s lokalnom zajednicom i na tim će projektima biti od izuzetnog značenja – veli ravnatelj Šakić. 

Premda se to ne spominje, ovaj projekt ima i protupožarnu dimenziju, a pretpostavlja se i kako će ovce i koze, koje se danas u Dalmaciji viđaju češće na televizoru nego uživo, također biti zadovoljne rezultatima ovog projekta.

A možda  bioraznolikost u opustjelim selima pospješi i ponovno doseljavanje seljana.

POSLIJE: Istraživana površina poslije paljenja (foto NP Krka)

 

Tags: , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI