Neovisni novinarski portal
19.11.2017.
POLITIKA
Ruski Rosnjeft zainteresiran za dionice Ine: A što je s odlukom Vlade o reotkupu Ininih dionica prodajom dijela HEP-a?!

Ruski Rosnjeft zainteresiran za dionice Ine:
A što je s odlukom Vlade o reotkupu Ininih dionica prodajom dijela HEP-a?!

Prvi čovjek ruske naftne kompanije Rosnjeft, Igor Sečin, intervjuom u Jutarnjem listu, došao je k’o naručen Andreju Plenkoviću. Na trenutak se pažnja s Agrokora pomaknula na INU, zahvaljujući Sečinu koji ne krije kako je njegova kompanija zainteresirana za investicije u ovoj regiji, štoviše, da razmatraju mogućnost ulaska u vlasničku strukturu Ine. Ključnom imovinom hrvatske naftne industrije drže dvije velike Inine rafinerije, u Rijeci i Sisku, koje je MOL kao dosadašnji strateški partner Vlade RH, uglavnom bagatelizirao i zanemarivao. Hrvatska je vijest dočekala sa znatiželjom, ali gdje je nestao prijedlog Plenkovićeve vlade o reotkupu Ine prodajom 25 posto dionica HEP-a?!

Šef uprave ruskog Rosnjefta, Igor Sečin, izjavio je kako Hrvatska zauzima središnje mjesto u Rosnjeftovoj strategiji regionalnog razvoja , što zbog strateške vrijednosti Inine imovine a što zbog lokacije naftnih terminala preko kojih ruska kompanija može trgovati svojim proizvodima u okruženju. Sečin ulazak u Inu vidi kao temelj stvaranja novog središta trgovine usmjerene na mediteransko tržište i tržište centralne Europe. Problem je samo u tome što Rosnjeft nije novost za Hrvatsku s obzirom da se najveća ruska naftna kompanija, i jedna od najvećih u svijetu, već pojavljivala sa svojim ponudama za Inu.

Rosnjeft nije novost za Inu

Nota bene, iz kronologije odnosa Ine i MOL-a koju je sastavila Hina, razvidno je da se i 2003. , kada je Račanova vlada prodala MOL-u 25 posto plus jednu dionicu domaće naftne kompanije, na javni natječaj prijavio i Rosnjeft, uz MOL i austrijski OMV, štoviše ušao i u uži izbor, i onda odustao. MOL je tada preuzeo Ininih 25 posto plus dionicu za 505 milijuna dolara. Ugovor su potpisali hrvatski ministar gospodarstva Ljubo Jurčić i prvi čovjek MOL-a Zsolt Hernadi. Od tada počinje novija povijest hrvatsko-mađarskih prijepora koji kontinuirano traju već 14 godina. I imaju pravo u Rosnjeftu kada se pitaju kako to da se sve ove godine ništa nije pomaklo s mrtve točke. Ali, pitanje je i kako to da je Rosnjeft unatoč svemu i dalje „ u igri“…
Predstavnici Rosnjefta susreli su se s predstavnicima hrvatske Vlade i 2013. kada se razgovaralo o konkretnim projektima, a o čemu je u ožujku 2014. javnost izvijestio tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, potvrđujući da su vođeni razgovori i s upravljačkim strukturama Rosnjefta i Gaszpromnjefta, uz ostalo i o prodaji dionica Ine.
MOL je naknadno povećao svoj udjel u Ini, 2008. kupuje dodatnih 22,15 posto dionica i dolazi na 47,15 posto te postaje najveći Inin dioničar, dok hrvatskoj Vladi ostaje 44,83 posto. U siječnju 2009. potpisane su izmjene ugovora o međusobnim odnosima dioničara, kada se broj članova Nadzornog odbora Ine povećava sa 7 na 9, pri čemu MOL-u pripada pet mjesta u NO. Uprava Ine ima 6 članova, po tri iz Ine i MOL-a, ali predsjednika uprave daje MOL. Potpisuje se i Glavni ugovor o plinskom biznisu i odvajanje u zasebnu tvrtku koju se obvezuje kupiti Vlada. A onda, u lipnju 2011., dolazi do skandaloznog otkrića, radi kojeg USKOK pokreće istragu protiv hrvatskog premijera Ive Sanadera zbog sumnji na zloupotrebu položaja i ovlasti te primanje mita od 10 milijuna eura od MOL- ovog predsjednika uprave Hernadija za račun čega je mađarska kompanija s 49 posto dionica stekla upravljačka prava u Ini.

Mito, tjeralice, kriminal…

Hrvatska je zbog davanja mita zatražila ispitivanje Zsolta Hernadija, što je mađarska strana odbila, provela vlastiti postupak u odnosu na inkriminacije koje su mu u Hrvatskoj stavljane na teret te je tamošnji sud odlučio da u njegovom postupanju nije bilo nikakvih kriminalnih radnji. Za Hernadijem je bila raspisana i crvena međunarodna Interpolova tjeralica i izdan Europski uhidbeni nalog, ali ni od toga nije bilo koristi, a naposljetku je Hernadi skinut s Interpolove tjeralice.
Kod kuće, bivšem premijeru Ivi Sanaderu sudilo se za uzimanje mita u slučaju INA-MOL i Hypo banka, nepravomoćno je ( u studenome 2012. ) osuđen na 10 godina zatvora, presudu je potvrdio i Vrhovni sud, te s deset, kaznu zatvora smanjio na 8,5 godina, ali će Ustavni sud u srpnju 2015. ukinuti presudu i postupak vratiti na ponovno suđenje zagrebačkom ŽS.
U međuvremenu, sve se češće počinje spominjati mogućnost da hrvatska Vlada otkupi dionice Ine od Mol-a, a kao zainteresirani spominjao se i ruski Gazprom. I Mol sve otvorenije najavljuje spremnost da proda Inine dionice ukoliko nije moguće zajedničko upravljanje kompanijom.

Zbog Ine su padale vlade i blokirao hrvatski ulazak u OECD

Smjenjuju se vlade, dolazi Tihomir Orešković, navodno, započinje razgovore koji vode rješavanju problema s MOL-om, razotkriva se sukob interesa potpredsjednika tadašnje Vlade Tomislava Karamarka u odnosu na Ina-MOL, Most traži njegov opoziv i naposljetku pada Vlada Tihomira Oreškovića, a Most nakon novih parlamentarnih izbora podupire novog HDZ-ovog premijera Andreja Plenkovića . Sve do glasanja o povjerenju ministru financija Zdravku Mariću, kada Mostovi ministri staju uz oporbu i trenutno dobivaju razrješnicu. Plenković uspijeva presložiti Vladu i u prosincu 2016. priopćava javnosti kako je Vlada odlučila vratiti Inu u hrvatsko vlasništvo otkupom udjela MOL-a. Odluku je odlučila poduprijeti i oporba, a model se temeljio na prodaji 25 posto minus jedna dionica HEP-a, čime bi se otkupile MOL-ove dionice u Ini. Stručna javnost se podijelila oko oportunosti toga prijedloga, za kojega nije imala razumijevanja ni udruga poreznih obveznika Lipa, ocjenjujući kako se radi o iznimno skupom i rizičnom poslu.
Postupno, ta je tema nestala iz javnog diskursa, Ini je vrijednost i neto dobit rasla ( na kraju 2016. neto dobit je bila 101 milijun kuna), Hrvatska je gubila međunarodne arbitraže u sporu s MOL-om, a buknuo je i novi gospodarski požar zvan – Agrokor.
Potpredsjednica Vlade Martina Dalić, kad su je novinari ljetos pitali što je s reotkupom Ininih dionica od MOL-a, ustvrdit će kako sve ide svojim tijekom i nema nikakvih zastoja u tom procesu, iako „proces“ objektivno-stoji, a Mađarska će u rujnu blokirati ulazak Hrvatske u OECD zbog odnosa prema MOL-u i Zslotu Hernadiju.

Što je istina o Ini?!

Što se , zapravo, zbiva i je li uopće još aktualan prijedlog da se Ina vrati u hrvatsko vlasništvo u cijelosti, prodajom dijela HEP-a, zna samo Vlada i njezin premijer koji očigledno smatraju da građanima o tome nisu dužni ni riječi kazati, iako su i INA i HEP državne kompanije. Pred javnost će stati i reći istinu samo ako im život ( politička karijera) dođe u pitanje, a ni to nije sigurno, u međuvremenu će carevati spekulaicje i spinovi sa svih strana. A naš će premijer lakonski sve to komentirati ingenioznim zaključkom kako je u Hrvatskoj na djelu „hibridni rat“. Tko ga je osmislio, kome treba, zbog kakvog i čijeg interesa, tko ratuje s kim i protiv koga, o tome nećemo čuti ni glasa… Nije važno ni je li to istina, bitno je da zvuči intrigantno i opasno. Jer, narod treba uvijek držati u strahu. Njime se tada najlakše manipulira.

Tags: , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI