Neovisni novinarski portal
16.12.2017.
EKOLOGIJA / LJUDI / VODA
Danijel Katičin: Mi smo tu radi zaštitie prirode,a ne zbog ugostiteljstva (foto TRIS/G. Šimac)

Danijel Katičin:
Mi smo najsretniji kraj u Hrvatskoj. Šest parkova na tako malom prostoru – pa to nema nigdje!

Danijel Katičin: Mi smo tu radi zaštitie prirode,a ne zbog ugostiteljstva (foto TRIS/G. Šimac)

Vransko jezero je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, te je kao jedno od rijetkih, gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica s izvorima pitke vode, te kao područje osebujnih specifičnosti i bioraznolikosti 21. srpnja 1999. g. s okolnim područjem proglašeno – Parkom prirode. Trebalo se to dogoditi i znatno ranije, reći će mnogi. No bolje ikad nego nikad. Zašto? Zato jer, primjerice, tamo obitava 256 vrsta ptica, od kojih se 102 vrste gnijezde na području Parka. Kad ne bi bilo Parka, vjerojatno bi ih do danas bilo barem upola manje.

Inače, među pticama gnjezdaricama nalaze se i četiri vrste ugrožene (rizične) na europskoj razini i sedam vrsta ugroženih na nacionalnom nivou. Za neke od tih ptica Park prirode Vransko jezero je jedino gnijezdilište u mediteranskom dijelu Hrvatske. Područje Parka je i vrlo važno odmorište i hranilište za cijeli niz europskih ugroženih vrsta, a na zimovanje redovito dolazi više od 100 000 ptica (!) vodarica.

Što još? Osim što je to najveće jezero u Hrvatskoj, ujedno je uz donji tok rijeke Neretve, jedina veća močvara u mediteranskom dijelu Hrvatske (i šire), te je posebni orinitološki rezervat, stanište brojnih drugih životinjskih i biljnih vrsta, mjesto rijetko viđenih raznolikih prirodnih ljepota, te lokacija s bogatom poviješću (prvi nalazi datiraju još 2 000 godina prije Krista).

Kako se čini, otprije nekoliko godina, nakon stoljetnog zanemarivanja i nekontrolirane devastacije, u Parku prirode Vransko jezero događaju se brojne poboljšice i vrijedni pomaci, počev od najvažnijega: zaštite prirode, do preobrazbe u sve uređeniji posjetiteljski centar koji svake godine, zbog svoje posebnosti, privlači sve više gostiju iz čitavoga svijeta. Osim toga, PP Vransko jezero postaje zamašnjak razvoja čitavog okolnog kraja, budući da lokalno stanovništvo u širokom prstenu oko Parka zbog konstantnog priliva gostiju ima prilike plasirati svoje poljoprivredne i druge proizvode, razvijati obiteljska i turistička gospodarstva i slično.

Bistrina –  foto PP Vransko jezero

Upravo je obilježen Dan Parka prirode Vransko jezero i Europski dan promatranja ptica, te je održan Dan otvorenih vrata kada je bio omogućen besplatan ulaz na sve info centre (Crkvine, Kamenjak i Prosika) te promatranje ptica uz stručno vodstvo, za više od 500 posjetitelja. U utorak, 3. listopada, održana je Mala škola prstenovanja za više od 60 učenika iz 2 osnovne škole – promatranje ptica i upoznavanje s radom prstenovača (ptica) u Prstenovačkom kampu.

Slijeću ptice, broje se posjetitelji

U obnovljenom Maškovića hanu u Vrani predstavljeni su brojni projekti koji su u tijeku ili tek trebaju biti ostvareni za boljitak parka, a prezentirao ih je ravnatelj PP Vransko jezero Danijel Katičin, od čijeg je dolaska na čelo te ustanove nedvojbeno započeo njezin svojevrsni ubrzani uzlet.

Katičin, ljubitelj prirode, mora, drvenih brodova itd. iz Tkona na otoku Pašmanu, s vidljivom posvećenošću, zajedno sa svojim energičnim suradnicima, se primio upravljanja Vranskim jezerom. Premda ne voli isticati svoj značaj u tome, rezultati su vrlo brzo bili vidljivi. Odnosno postaju sve vidljiviji, što je bio povod za susret s ravnateljem na Dan Parka parka Vransko jezero. Odnosno na jedan od dana u kojima se isti obilježava…

– Mi obilježavamo dan parka već dva-tri dana. Imali smo Dan otvorenih vrata i Europski dan promatranja ptica. Kao što znamo, ptice sa sjevera lete na jug, i obratno, a Vransko jezero je jedno od staništa na kojem se ptice koje sele slijeću, odmaraju, nahrane se i prikupe snagu za nastavak puta, kako bi taj zahtjevan zadatak mogle obaviti. Imali smo i brojne učenike u našem prstenovačkom kampu, koji je jedan od najstarijih u Hrvatskoj. No danas nije adekvatno opremljen – kaže Katičin.

Katičin: Ptice lete sa sjevera na jug, i obratno (foto TRIS/G. Šimac)

Posljednjih godina ubrzano skače broj posjetitelja na Vranskom jezeru, no to se može zahvaliti brojnim manifestacijama (primjerice Sajam lokalnih proizvoda “Luka i igara”), edukacijskim programima i osjetno boljom infrastrukturom za goste, koja pak još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini i zahtijeva dodatne napora i ulaganja.

Tako aktualne brojke govore kako je broj posjetitelja u porastu za više od 30% u odnosu na rekordnu 2016., te kako je do kraja rujna 2017. zabilježeno 23.504 individualnih posjetitelja, 4.011 posjetitelja u edukativnim programima te 1.294 ribiča koji su kupili ribolovne dozvole. Dakako, zbog konfiguracije parka i njegove otvorenosti ‘sa svih strana’, zasad nije moguće spoznati stvarni broj posjetitelja, jer je neevidentiranih znatno više nego onih s kupljenom ulaznicom. Zato se neko vrijeme radi na nabavci tehnologije za praćenje kretanja i sudjelovanja posjetitelja u sadržajima Parka, postavljanje tzv. eco-countera i live stream kamera, ukupno vrijednih 405.649,41 kn.

– Brojači ulazaka pješaka i automobila… Na nekih 13 ulaza ćemo postaviti brojače prolaznika, da bi smo mogli znati koliko doista ljudi ušlo u park. Većina je neevidentiranih – veli Danijel Katičin.

‘Zašto kod njih, a ne kod nas?’

Dva velika požara, u siječnju i srpnju, ozbiljno su ugrozila Vransko jezero. U siječnju je izgorjelo oko 30 ha tršćaka u središtu orintorloškog rezervata, što se umalo pretvorilo u katastrofu. U srpnju je pak opožareno ukupno 217 ha, od čega 47 ha u OR-u. Gorjelo je i kasnije, zbog čega su mnogi, logično je, tada izbjegavali posjećivati park zbog bojazni za vlastitu sigurnost.

Mali vranac foto PP Vransko jezero

– Imali smo velike požare, u siječnju nam je gorjelo srce parka, orintološki rezervat. Imali smo velike požare i 17. srpnja, u kojemu je izgorjelo preko 2 milijuna četvornih metara. Zbog požara koji su gorjeli oko parka u osmom mjesecu veći broj posjetitelja se nije usudio posjetiti nas, pa smo osim izravne imali i neizravnu štete od požara – prisjeća se ravnatelj Katičin.

Posjetitelja će biti još i više kada se uredi prezentacijski centar u središtu Biograda, što je zajednički projekt s Turističkom zajednicom Grada Biograda, a na koji se namjerava utrošiti 2.581.228,72 kn za rekonstrukciju derutne zgrade i uređenje okoliša.

– Nekadašnja antimalarička stanica u centru Biograda, i svojom nekadašnjom svrhom je bila neposredno vezana uz močvaru, odnosno uz prostor današnjeg Parka prirode. Nalazi se na glavnom križanju u centru Biograda, mala je, trošna… treba je kompletno renovirati, a onda će se u nju smjestiti Turistička zajednica Grada Biograda i Park prirode. Bit će to zajednički posjetiteljski centar u smislu prodaje suvenira, kupnje ulaznica i pružanja najosnovnijih informacija. Naša vidljivost će zasigurno biti puno viša nego je to sada – smatra Danijel Katičin.

Puca pogled na jezero s brda Kamenjak (foto PP Vransko jezero)

Kada se ostvari sljedeći projekt: uređenje zajedničkog prezentacijskog centra za šest nacionalnih parkova i parkova prirode u Zadarskoj i Šibensko-kninskoj županiji, tzv. vidljivost će tek biti bolja, pretpostavlja se. I to za sve navedene ustanove: PP Velebit, NP Paklenica, PP Telašćica, NP Kornati, NP Krka i PP Vransko jezero. Kako to kod nas već ide, što je neki projekt ili zamisao potencijalno korisnija za zajednicu, to će nailaziti na sve više administrativnih i drugih prepreka na putu ka realizaciji. Kao da se u vlastitoj državi grčevito borimo protiv sebe samih, ne bi li samima sebi zagorčali život i mogući boljitak. Ovdje su se, kažu, upleli i neki besmisleni tradicionalni animoziteti između regija i mjesta, te uskogrudna razmišljanja poput: zašto baš kod njih mora biti sjedište, a ne kod nas?

‘Imamo struju’

– Povezivanje atrakcija je projekt od oko 18 milijuna kuna. No moram priznati da s ovim projektom imamo brojne poteškoće. Prolazi kroz iglene uši, ali će proći. Bolje da šutim. Naime, od ovoga projekta bi naši krajevi mogli imati velike koristi. Moramo na neki način te podjele, na primjer između Biograda i Benkovca i Betine i drugih, prevladati. To će biti prezentacijski centar za šest parkova Zadarske i Šibensko-kninske županije, ali na način da bude drugačiji od svih drugih takvih centara do sada. Ti parkovi će se prezentirati kroz aktivni sport. Primjerice, Kornati: sve o jedrenju, ronjenju… Velebit: sve o penjanju, planinarenju.. Vrana: promatranju ptica.. Krka: ima sve to zajedno… I tako dalje. To bi trebao biti jedan centar koji bi povezao sve nas. Mi smo najsretniji kraj u Hrvatskoj. Šest parkova na tako malom prostoru: pa to nema nigdje! Mi smo toga svjesni, ali nismo ništa napravili po tom pitanju. Ovaj projekt bi nas trebao međusobno povezati i osvijestiti i podsjetiti na činjenicu koje bogatstvo imamo. Podsjećam i kako je zaštita prirode ustavna kategorija. To nije nešto što se netko, eto, sjetio. I sad mi imamo šest parkova, a ukupno ih je 19 u čitavoj Hrvatskoj! – ističe Katičin.

D. Katičin (foto TRIS/G. Šimac)

U tom su projektu povezani Grad Biograd, HGSS, Cluster za eko-društvene inovacije i razvoj CEDRA Split a nazvan je: Ekološka, društvena i ekonomska održivost zaštićenih područja Sjeverne Dalmacije i Like; uređenje Centra za održivi aktivni turizam Biosfera Biograd (objekt Stare škole).

No kad posjetitelji nagrnu u objekte PP Vransko jezero, ne bi bilo zgorega da zaposlenici tamo imaju – struju.

– Luka Crkvina, naša je jedina točka gdje imamo struju… – uz smijeh ističe Katičin.

– Mi s ove godine prvi put dobili legalni priključak na struju. To posebno kažem iako se ne želim izrugivati ni samim sobom ni našim sustavom, ali onda možete zamisliti kakav nam je sustav posjećivanja ako smo ove godine dobili struju. No dobro, za uređenje lučice Crkvine, u prvoj fazi je stvaranje tehničkih preduvjeta za njeno funkcioniranje te nabava višenamjenskog plovila, amfibije, koja će služiti za ratne svrhe, sječenje trske itd. – veli Katičin o sljedećem projektu čija je zacrtana vrijednost: 2.857.538,00 kn.

Ipak, struje će biti i zahvaljujući suncu, jer je to nešto brže rješenje nego dočekati sve potrebne papire kako bi se jedna državna ustanova spojila na državnu električnu mrežu.

– Solarni paneli biti će postavljeni na Kamenjaku, kao sjenilo za parking, i tu ćemo imati dovoljno struje za naše izletšte, čak i viška – kaže čelnik Parka.

Čeka se vlakić ‘na struju’

Nabrajanje svih spomenutih projekata bi čitateljima ovog teksta moglo biti zamorno, pa ćemo istaknuti samo neke. Tu je produljenje postojeće drvene poučne staze u orintološkom rezervatu u duljini od 130 m, izgradnja tornja za promatranje ptica (vrijednost: 898.534,00 kn), uređenje biciklističkih staza (eko asfalt) u duljini od cca 13 km, povezivanje Vidikovca Kamenjak i Info-centra Prosika s pristaništem Bašinka), put do nadzorne postaje Crkvine, te ulaza na drvenu poučnu stazu (vrijednost: 5.297.241,45 kn).

Vransko jezero (foto PP Vransko jezero)

– Drvena poučna staza je pokazala da je jako atraktivna… Ljudi je vole, moramo je produžiti. Pojedinačno najskuplja aktivnost je uređenje staza s tzv. eko-asfaltom, odnosno specijalnom vrstom poroznog betona. On je još uvijek skup, no moramo ga koristiti jer je nama u parku zabranjeno asfaltirati. Bijele puteve je teško održavati: imamo nizbrdice, vododerine… I sada, s tim ulaganjem od 13 kilometara bi trebali stvoriti mogućnosti da nam vozi i vlakić… – nastavlja ravnatelj PP-a Vransko jezero.

A taj električni vlak koji bi mogao istodobno po parku vozikati 60 posjetitelja – košta. Koliko? Projekt parkovne ‘željeznice’ traži ravnih – 2.384.875,28 kn.

– Ovaj vlak je jako skup projekt, trebao bi imati električni pogon. Bio bi puno jeftiniji da je na dizel, ali onda ne bi prošli na projektima. Sve su to eksperimenti. Zato se i plašim koliko ćemo biti uspješni u realizaciji. Ovo sve ovako lijepo izgleda. Jer ulazimo u područje inovacija. Ako vam jedan projektant krivo isprojektira baterije, dođete u problem. Taj vlakić bi trebao povezivati naše pristanište Bašinka sa vidikovcom Kamenjak. A, naravno, koristit ćemo ga i za druge svrhe. Jer će na to pristanište dolaziti brod, a svi se posjetitelji ne mogu lako popeti na 300 metara visine. Zato će se oni voziti vlakom – pojašnjava Katičin.

Danijel Katičin: Mi smo tu radi zaštitie prirode,a ne zbog ugostiteljstva (foto TRIS/G. Šimac)

Ima još prometala koje se namjeravaju nabaviti. Primjerice solarni čamac, kapaciteta 12 putnika, koji će povezivati Prosike i Baštinike. Tu su i električni bicikli, kajaci, vozila za nadzorne službe i najvažnije plovilo u parku: električni brod za 56 putnika. S njim je zapelo, priznaje Katičin, te je zbog njega djelomično i posijedio. S obzirom da je Vransko jezero slatkovodno, premda je povezano s morem, nadležna Lučka kapetanija je u – Sisku, a u tamnošnjem poduzeću, koje je zapalo u poteškoće, se brod i gradi. Pa je zapelo…

Borba za kontroverzni brod

– Kontroverzni brod. Dva puta smo im produžili rok za isporuku. Zbog ovog broda sam izgubio jako puno vremena, živaca i svega, ali kad on dođe bit će jedan od najboljih brodova na unutarrnjoj plovidbi u Hrvatskoj. Dakle, nama je nadležna lučka kapetanija Sisak, Lučka uprava Sisak, u Sisku se brod i radi. Imamo problema s projektantom, s izvođačima radova. Centar Sisak jako loše stoji, nemaju bonitet. Projekt broda je vrijedan oko 3 milijuna kuna. Nemamo što nego boriti se da taj brod koji je sagrađen dobije svu opremu koja treba biti ugrađena. Očekujemo da ovaj brod za mjesec dana bude na ledini na Crkvinama. Na ledini će biti zato što luka još nije sagrađena. Novca za luku imamo.. Teško je prognozirati. Nadamo se da ćemo u tome uspjeti u što kraćem roku… – nada se ravnatelj Katičin.

Evo ipak još malo nabrajanja projekata koji su u tijeku ili će to tek biti: izrada Ornitološkog vodiča i 2 vodiča kroz biološku raznolikost; sustav edukacija vodiča za promatranje ptica, trening edukatora, škola prstenovanja, proširenje programa za promatranje ptica vrijednost… Nastavak arheoloških istraživanja i konzervatorskih radova na lokalitetu Gradina kraj Osridka… Nastavak bioloških istraživanja (ribe, ptice, puževi i rakovi, vretenca, biljni svijet, plankton)… Edukacija školske djece i grupe posjetitelja… Radionice i predavanja za lokalne poljoprivrednike… Volonterski program – Suhozidar/ka… Izrada Ribolovne gospodarske osnove… Izrada novog Plana upravljanja… Daljnje opremanje Prezentacijskog centra u Betini… Ishođenje građevinske dozvole za izgradnju zapornice, riblje staze i uređenje kanala Prosika… Izgradnja adrenalinskog parka za djecu…

Iz vode… foto PP Vransko jezero

– Adrenalinski park na ulazu u Crkvine nam je potreban jer zbog manjka zaposlenika ne možemo odjednom primiti i provesti sve grupe posjetitelja, učenika, pa neki moraju čekati. A da bi bili zadovoljni dok čekaju, zato je tu adrenalinski park… Edukacija djece i mladih je među najvažnijim našim djelatnostima. Ono što mi u ustanovi doživljavamo kao najvažnije, javnost to ne zna, niti to tako doživljava. Javnost nas gleda uglavnom kao na ugostiteljsku ustanovu, a mi to nismo. Mi smo prije svega ustanova za zaštitu prirode i edukaciju, a tek onda servis za posjetitelje – podvlači Katičin.

I, na koncu, osvrće se na još uvijek postojeće nesuglasice oko smještaja prezentacijskih centara. Zašto tamo kod njih, zašto ne kod nas… javljaju se uvijek ista i slična sitničarenja.

– Opet kažem: svi smo mi Hrvati, Dalmatinci… Nikakvih animoziteta ne bi smjelo biti jer stalno su ta prepucavanja oko sjedišta: u kojoj županiji… Zadarskoj ili Šibenskoj. Svejedno gdje je sjedište, bitno da smo funkcionalni i da naše stanovništvo osjeti neku dobrobit od našeg rada, u konačnici. I da zaštitimo prirodu, naravno – smatra D. Katičin.

Jezero bez vode nije jezero

No svu tu prirodnu razolikost Vranskog jezera mogao bi ozbiljno ugroziti jedan naoko periferni problem: sanacija tzv. zapornice na Prosici, na kanalu koji spaja more s Vranskim jezerom. No periferan može biti samo zato jer se nalazi na rubu Parka. Nikako da se krene u ostvarenje tog zadatka, iako ima presudnu važnost za opstanak ustanove, odnosno potrebe njezina postojanja. Naime, prodorom veće količine mora u jezero koje može spriječiti i ta sudbonosna zapornica ono bi se zaslanilo, a onda bi bilo dovedeno u pitanje održanje čitavog eko-sustava, tebi bio ugrožen tamnošnji životinjski i biljni svijet.

Dio jezera i obale iz zraka -foto PP Vransko jezero

– Ishođenje građevinske dozvole za izgradnju zapornice? Zapornica je velika i duga priča. Traje već sto godina. Hrvatske vode su nositelj, mi smo glavni suradnik, ja sam potrčko… I trčat ću i dalje da se ta zapornica sagradi. Zapornica je najvažniji projekt od svih projekata jer ona treba sačuvati jezero od zaslanjenja. Jer ako nam se jezero zaslani, onda sve ovo što radimo – bezveze. Postoji objektivna opasnost: more se diže, kopno pada, o čemu više znaju stručnjaci. Ukratko, svi ovi projekti o kojima sam pričao nemaju velikog smisla, ako nemamo zapornicu – jezgrovito upozorava Danijel Katičin.

No to nije jedina potencijalna ozbiljna ugroza Vranskog jezera. U drugom slučaju bi određene nevolje mogla proizvesti nakana provedbe projekta navodnjavanja Vranskog polja, za potrebe poljoprivrede. Postoji logična bojazan kako bi se pretjeranim crpljenjem vode iz jezera mogao smanjiti njegov vodostaj. Jasno je što gubitak vode znači za cijeli sustav koji počiva na – vodi.

– Činjenica je da mi moramo kontrolirati vodostaj jezera. Projekt navodnjavanja Vranskog polja? Podržavamo ga, naravno, ali imamo brojne primjedbe, jer mislimo da nije dovoljno vođeno računa o vodostaju Vranskog jezera – zaključno veli Katičin.

Pametnome dosta: slatkovodno jezero u kojeg prodre more više nije slatkovodno.

A jezero bez vode više nije jezero.

Katičin: Bez zapornice ovo što radimo nema smisla (foto TRIS/G. Šimac)

Danijel Katičin, ravnatelj PP Vransko jezero: Moramo paziti na vodostaj (foto TRIS/G. Šimac)

Tags: , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI