Neovisni novinarski portal
16.12.2017.
KULTURA
Ilustracija (Pixabay.com)

Eurostat istražio kulturne navike u EU:
Hrvati na samom dnu

Ilustracija (Pixabay.com)

Europska statistička agencija Eurostat objavila je rezultate uključenosti građana u kulturne aktivnosti u 2016 godini.

Po Eurostatu je u godinu dana 36,6 posto hrvatskih građana posjetilo kinoprojekcije, kazalište, glazbena događanja, muzeje i mjesta kulturne povijesne važnosti, što Hrvatsku stavlja na predzadnje mjesto u Europskoj uniji. Ispod nas je jedino Bugarska čijih je 28,6 građana sudjelovalo u kulturnim aktivnostima.
Za svoje statističke podatke Eurostat je mjerio sljedeće kulturne aktivnosti: čitalačke navike (knjige, novine i časopisi), odlazak na kinoprojekcije, posjećivanje događanja izvedbenih umjetnosti (koncert, opera, balet, ples, kazalište), kao i posjete kulturnih ustanova (muzeji, umjetničke galerije, arheloška nalazišta i mjesta s historijskim obilježjima). Kako navodi Europska komisija, kulturna participacija je esencijalna dimenzija europskog statističkog okvira za kulturu i razlog je postojanjakulturnih sektora.Ona doprinosi osobnom razvoju pojedinca, kao i njegovom integriranju kao individue u europsko društvo.
Što se uporabe interneta u kulturne svrhe tiče, Hrvatska također ne blista. Štoviše, Hrvati koji imaju pristup internetu zadnji su od svih EU zemalja po postotku slušanja glazbe preko ‘mreže’. Ovo je istraživanje obuhvatilo dvije skupine ljudi – visoko i niže obrazovano stanovništvo, a u obje skupine čvrsto držimo posljednje mjesto na tablici. Najviše fakultetski obrazovanog stanovništva koje muziku sluša preko interneta živi u Danskoj i Švedskoj (oko 70 posto), dok u kategoriji niže obrazovanih prednjače Estonija, Litva, Mađarska, Poljska i Slovačka.
U dobnoj skupini od 16 d0 24 godine najviše konzumenata glazbe preko interneta, čak 90 posto, nalazi se u Danskoj, Estoniji i Finskoj, a u Hrvatskoj 37 posto. Opet zadnji. Po europskom dnu gmižemo i kad je u pitanju slušanje internetskih radiopostaja; europski prosjek je 50 posto, iskaču Malta, Finska i Švedska sa 65 posto, a Hrvatska je zadnja sa 28 posto slušatelja.
Pozitivan pomak dogodio se u kupnji ulaznica za kulturna događanja preko interneta, Hrvatska je, naime, u odnosu na prethodno statističko razdoblje u ovoj kategoriji skočila za 11 posto. Najveći skok ima Estonija (21 posto), a najviše kupljenih ulaznica u 2016. bilo je u Luksemburgu, Nizozemskoj, Švedskoj i Danskoj, gdje je prosječno svaki drugi internetski korisnik kupio je ulaznicu online.
Ipak, Hrvatska u nečemu i prednjači. Zajedno s Grcima, Litvancima, Luksemburžanima, Mađarima, Fincima i Šveđanima, u vrhu smo po čitanju novinskih portala. Čak 85 posto hrvatskih internetskih korisnika redovito čita news-portale, a u ovoj kategoriji najmanje zainteresirani za web-vijesti su Irci (49 posto) i Francuzi (56 posto).
Inače, prema Eurostatu, 85 je posto europskih kućanstava u 2016. godini imalo pristup internetu, što je za 12 posto više nego 2011. godine.

 

Tags: ,

VEZANE VIJESTI