Neovisni novinarski portal
21.11.2017.
IZDVOJENO
5.FALIŠ započeo u Betini prisjećanjem na španjolskog borca Dragutina Bilića

5.FALIŠ započeo u Betini prisjećanjem na španjolskog borca Dragutina Bilića

Fališ se preselio u Betinu. Samo na jedan dan i to kako bi podsjetio na Betinjanina Dragutina Bilića te u suradnji sa UABA Tisno obilježio 80 godina od Bilićeve pogibije u Španjolskom građanskom ratu.

– Iako je glavna tema ovogodišnjeg FALIŠA 100. obljetnica Oktobarske revolucije, nismo mogli propustiti prigodu sudjelovati u obilježavanju 80. obljetnicu pogibije španjolskog heroja. Ovo je prvi put da FALIŠ izlazi izvan Šibenika i čast nam je gostovati u mjestu gdje je prije gotovo stotinu godina građanska svijest bila toliko razvijena da su njeni ljudi imali hrabrosti ići u Španjolsku braniti europsku civilizaciju, nekoliko godina prije nego je fašizam došao i pred njihova vrata, objašnjava direktor FALIŠA, Emir Imamović.
Betina naizgled nije zaboravila svog borca Internacionalnih brigada. Iako je glavni trg koji je nosio njegovo ime preimenovan, još uvijek stoji Bilićeva bista s natpisom: “Svoj život plemenito je ugradio u pravednu borbu protiv fašizma u Španjolskoj”.

No Dragutin Bilić sinoć se vratio na svoj trg na kojem je FALIŠ održao okrugli stol o Španjolskom građanskom ratu uz sudjelovanje novinara i filozofskog autora Enisa Zebića, povjesničara Josipa Jagića i dr. povijesti Vjerana Pavlakovića koji je napisao knjigu “Borba za Španjolsku je naša. Hrvatska i Španjolski građanski rat, 1936. – 1939.”
Kroz političke prilike u Europi uoči Španjolskog građanskog rata te razloge za njegovu internacionalizaciju, sudionici okruglog stola dali su Betinjanima širu sliku koja otkriva razloge za odlazak Dragutina Bilića i još gotovo tisuću dobrovoljaca s područja Hrvatske u Španjolsku.
– Dobrovoljci iz Hrvatske pokazali su da je patriotizam upravo borba za društvenu pravdu. Iako su možda ti ljudi praktički zaboravljeni, pa i izbrisani u postjugoslavenskim zemljama, u međunarodnim krugovima i dalje ih smatraju važnim dijelom borbe protiv Francisca Franca i pokušaja da se spasi Republika. Zašto su ljudi išli u Španjolsku? Zato što su vjerovali u pravednu borbu odnosno u borbu za demokraciju i slobodu, smatra Vjeran Pavlaković.
Pavlaković koji je istaknuo kako je teško govoriti o točnim podatcima o broju dobrovoljaca sa područja bivše Jugoslavije.
– Najviše dobrovoljaca dolazilo je iz Dalmacije, oko 160. Najpoznatija je priča iz 1937. kada je oko stotinu dobrovoljaca krenulo iz Dalmacije brodom no jugoslavenska policija ih je uhvatila. Teško  je govoriti o preciznim brojkama jer je puno ljudi je išlo pod lažnim imenima ili su poginuli na samom početku prije nego što se počela voditi evidencija. Jedan francuski povjesničar (Herve Lemesle) je došao do brojke 1 910, kazao je Pavlaković.

Na slici s lijeva: Enes Zebić, Josip Jagić, Kruno Lokotar i Vjeran Pavlaković

Iz Španjolskog građanskog rata vratilo se oko 350 boraca, a oko 250 njih je sudjelovalo u NOB-u.
-Njih 59 bili su narodni heroji i bili su jako važni na samom početku NOB-a, istaknuo je Pavlaković.
Josip Jagić je također istaknuo dragocjeno iskustvo “interbrigadista” koje je, nakon pada Republike, iz francuskih logora preko Njemačke i Slovenije, Komunistička partija Jugoslavije vraćala u Zagreb.
– U Zagrebu je bila baza za njihov povratak gdje im je Narodna pomoć pronalazila smještaj. U vrijeme NDH, ako bi vas ustaše ulovile da imate neprijavljene “goste”, mogli ste biti streljani. Iz tog vremena je tzv. “španska promenada” odnosno tako se zvao Deželićev prolaz kojim su svakog dana od 7-8 sati šetali “interbrigadisti”, čekajući “vezu” iz Narodne pomoći,ispričao je Jagić.
Enes Zebić iznio je podatak kako je oko 850 dobrovoljaca došlo s prostora Hrvatske.
– U 95 posto slučajeva oni idu po partijskoj liniji no nisu nužno članovi. Svaka čast strankama, pokretima i ideologijama, ja vjerujem u pojedinca jer on zna izabrati između dobra i zla. Takva su vremena bila 30-tih godina, takva su vremena bila i 1941., a takva su vremena i danas, istaknuo je Zebić koji smatra kako je za odlazak Dragutina Bilića u Španjolsku presudan utjecaj imao antifašizam.
– Jedan detalj koji je zanimljiv u slučaju Dragutina Bilića je taj da na njega, po mom mišljenju, nije presudan utjecaj imao HSS. HSS je u Dalmaciji prisutan od početka 30-tih godina, a do tada je u Dalmaciji bila jedna već zaboravljena stranka Hrvatska pučka stranka. Bila je to stranka kršćanskih socijalista jugoslavenske orijentacije. Ono što posebno odlikuje pučane odnosno tu stranku je što su oni bili vrlo ustrajni antifašisti. Fašizam je u to vrijeme Dalmatincima bilo nešto što im prijeti svakodnevno. Postojale su i tjedne novine pučana koje su izlazile u Šibeniku “Narodna straža”, a koje su pisale o Betini i Murteru i svakog su tjedna imale jedan do dva teksta protiv fašizma. Ja mislim da je Dragutina Bilića formirao upravo taj antifašizam pučke stranke, kazao je Zebić.
Uz okrugli stol, u Betini je prikazan i dokumentarni film “Reprint Čede Kapora”, autora Almira Berkovca. Dokumentarni film prati dvije priče koje se isprepliću: životni put Čede Kapora, od rodnog Trebinja, pa preko Beograda gdje kao mladi grafičar i član KPJ pokreće ilegalnu pečatoreznicu za pravljenje lažnih pasoša za odlazak u Španjolsku, te kasnije i njegov sam odlazak za Španjolsku 1937., gdje se priključuje borbi protiv fašističke agresije, njegov ratni partizanski put i život u opkoljenom Sarajevu 1992.-1995. Druga priča prati sudbinu knjige „Španjolska revolucija u slici, 19.juli 1936.“, jednog od posljednjih sačuvanih primjeraka koji je rukama interbrigadista nošen od Španjolske, pa kroz logor u Francuskoj, a onda brodom do Meksika, spašen od fašista.
Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI