Neovisni novinarski portal
24.10.2017.
EKOLOGIJA / VODA
Foto: Plava vreća

Projekt “Plava vreća” za manje otpada u Jadranu

Foto: Plava vreća

Plava vreća je ekološko-turistički program osmišljen za nautičare, turiste odnosno sve zaljubljenike u prirodu koje se želi potaknuti na volontersko čišćenje obale od naplavina.

Prve plave vreće su se, na inicijativu Udruge Obala naših unuka, pojavil na otoku Krku prije četiri godine, čime su Krčani ponovno dokazali svoju ekološku osviještenost, predanost očuvanju okoliša i održivom razvoju.
Cilj akcije „Plava vreća“ je da svaki nautičar tijekom sezone sakupi barem jednu vreću naplavina. Kada bi taj cilj bio ostvaren, silne akcije i ogromna sredstva da obala (p)ostane čista ne bi više bile potrebne. Turisti, ali i lokalno stanovništvo čišćenjem obale osiguravaju sebi i drugima čiste plaže na kojima provode ljetne dane te pokazuju i svoju ekološku osviještenost i brigu o okolišu.
U “Plavu vreću” prikupljaju se plastične i staklene boce, komadi plastike, gume, stiropora, konopa, obuća, tkanine, drvene prerađevine poput iverice ili ljepenke te dijelovi namještaja ili strojeva, dok se ne prikuplja prirodno drvo (grane ili debla), lišće morskih cvijetnica i osušene alge, krupne naplavine i otpad neodgovorno ostavljen na obali te smeće koje je nastalo na kopnu.

Bojni turisti odazvali su se akciji čišćenja naplavina /Foto: Plava vreća (BlueBag Facebook)

Ovogodišnja ekološka akcija „Plava vreća“ održava se četvrtu godinu zaredom i upravo je u tijeku pa iz Ponikava upućuju poziv svima da se uključe u tu hvalevrijednu akciju. “Plave vreće” su osim na Krku dostupne i u Istri, na Cresu, Lošinju i u Dubrovniku.
No ne morate imati baš plavu vreću (poslužit će bilo koja vreća za otpatke) da bi odvojili 5 minuta svojeg odmora i na nekoj skrivenoj ili manje dostupnoj obali sakupili naplavine koje je more izbacilo te ih potom bacili u najbliži kontejner.
Otpad u moru jedna je od najbrže rastućih prijetnji s velikim okolišnim i gospodarskim posljedicama. Posebno je alarmantna činjenica da 94 posto otpada završi na morskom dnu, nije vidljivo i ne može se sanirati. Svake godine u oceanima i morima završi oko 8 milijuna tona plastike koja predstavlja najveću opasnost za morski život, okoliš i ljudsko zdravlje, a nakon raspadanja postaje dio prehrambenog lanca najrazličitijih morskih organizama. Toga nije pošteđen ni Mediteran u kojemu čak 80 posto ukupnoga otpada čini upravo mikroplastika.
Budući da čak 80 posto otpada u more dolazi s plaža i obale (a preostalih 20 posto s brodova u pomorskom prometu i ribarica), vrlo su važne preventivne akcije baš kao što je „Plava vreća“, koje sprečavanju onečišćenja mora, osobito plastikom kao najopasnijim otpadom.

 

 

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI