Neovisni novinarski portal
24.10.2017.
GOSPODARSTVO / POLITIKA
Obljetnice / 80 godina šibenskog aluminija : Metal s patinom kojem je presudila politika

Obljetnice / 80 godina šibenskog aluminija :
Metal s patinom kojem je presudila politika

Lozovac je imao Tvornicu aluminija još 1937. , a Tvornicu glinice 1939. Šibenski aluminij bilježi osam desetljeća od prve proizvodnje, a gradski oci ne sjete se obljetnicu ni kurtoazno zabilježiti, čak ni spomenuti...

Šibenik i aluminij desetljećima su išli zajedno. Uspješno. Na korist Šibenčana i ex-jugoslavenskog, napose hrvatskog,  gospodarstva. Šibenik je zahvaljujući aluminijskoj industriji, sedamdesetih godina prošlog stoljeća bio u vrhu bivše države po BDP-u.  Koliko je grad to iskoristio, druga je stvar, ali to ne znači da aluminij, koji je danas ovdje prisutan tek u tragovima, treba sasvim izbrisati iz povijesnih reminiscencija grada. A činjenica je da ovaj bijeli metal gradski oci više i ne spominju kao relevantan faktor u ekonomiji Šibenika, iako i danas u bivšem TLM-u za kruh zarađuje blizu 500 radnika. Samo im je poslodavac stranac- slovenski Impol,

koji možda Tvornici donese više sreće nego domaći poduzetnici ili država koji godinama nisu znali što će s njom. Pa su je prodali. Navodnim stranim investitorima, od Pejčinoskog do Shamisa. Koji su je umalo pokopali. Impol je, stoga, preuzimanjem šibenskog aluminija preuzeo i ulogu svojevrsnog spasitelja ove industrije u Krešimirovom gradu.

Lozovac uz bok svjetskih proizvođača aluminija

Službeno, 1. kolovoza navršava se punih 80 godina otkad je prvi aluminij potekao iz Šibenika ( ne računajući probnu proizvodnju u srpnju iste godine), a to je besumnje respektabilna obljetnica.Gradska vlast neće je obilježiti, Impol se na nju neće osvrnuti, ali još ima onih koji će na nju podsjetiti radi upotpunjavanja kolektivne memorije na koju presudnije djeluje politika negoli povijesne činjenice…
Dr.Živko Lazinica, čovjek koji je cijeli radni vijek proveo u aluminijskoj industriji ( uglavnom u TLM-u, a na kraju i u Francuskoj ), zaslužan je što bilježimo ovaj povijesni datum za šibensku i hrvatsku industriju .
Tvornica aluminija u Lozovcu kod Šibenika započela s radom daleke 1937. godine ( 1. kolovoza),ističe Lazinica, čime je bivša država stala uz bok tadašnjih malobrojnih renomiranih proizvođača aluminija- Francuske, SAD-a, Njemačke, Austrije, Velike Britanije, Norveške, Italije, Švicarske…a lozovačka elektroliza je bila prva u ovom dijelu Europe. Sve do 1954. kada je otvorena i elektroliza u Kidričevu u Sloveniji.

Ivanović i Šupuk

Vlasnik lozovačke tvornice bio je industrijalac iz Osijeka dr. Ivan Ivanović, koji je u to vrijeme imao i rafineriju mineralnog ulja “IPOIL”, ali je pokazivao izraziti interes za otvaranje tvornice aluminija. Razmišljao je o Splitu i okolici, a dospio nedaleko Šibenika. I tako je 1935. osnovano društvo pod imenom Fabrika aluminiuma a.d. Beograd s temeljnim kapitalom od 10 milijuna dinara koje su upisali ravnopravno dr. Ivanović i njegova supruga Jelka. Ivanović je bio i prvi predsjendik Društva, koji s dvojicom inženjera dolazi u Šibenik, obilazi hidroelektranu na Krki u društvu Ante Šupuka jer je za tvornicu prva pretpostavka znatnija količina električne energije. Društvo Aluminium sa tvrtkom “Šupuk i sin” sklapa ugovor o modernizaciji HE Jaruga, te se obvezuje da će pokrivati potrebe države za aluminijem i proizvoditi za izvoz, a zauzvrat će biti oslobođeno plaćanja brojnih pristojbi ( zemljarine, taksi, carina, trošarina, poreza, prireza…) na rok od 15 godina.
Jedan od ključnih razloga koji je presudio da se tvornica gradi baš na Lozovcu je bila električna centrala “A. Šupuk i sin” na Krki- Jaruga, koja je strujom opskrbljivala Šibenik i dijelom Skradin, a izgrađena je 1894., i imala je viškove struje.
Općina Šibenik temeljem ugovora, “Aluminiumu” besplatno ustupa 500 tisuća kvadrata zemljišta za podizanje tvornice. Početkom svibnja 1937. završeni su građevinski radovi na prvoj hali elektrolize , te montaža 16 elektrolitičkih peći, a bile su montirane i dvije peći za pretaljivanje i miješanje sirovog aluminija, uz koje su stajala četiri stroja za lijevanje ingota koji su bili prikladni za valjanje i prešanje.Kapacitet postrojenja je bio 880 tona aluminija. Tvornica se gradila devet mjeseci,u skladu s tadašnjim europskim normama izgradnje takvih postrojenja.Svečano otvaranje je upriličeno 1. kolovoza 1937., a dr. Ivanović je gostima darivao male ingote kao suvenir, koji su na gornjoj plohi imali otisnuto “Ivanal”, prema prezimenu vlasnika i direktora tvornice. Isto ime nosi i današnja tvrtka njegova potomka Marka Ivanovića koja se s Lozovca dislocirala u poduzetničku zonu Podi kod Šibenika.
Obitelji Ivanović nakon rata je sva imovina bila konfiscirana pa je lozovačka tvornica prešla u ruke države, sve dok 90-ih denacionalizacijom nije vraćena bivšem vlasniku, odnosno njegovim nasljednicima.

Tvornica glinice na Lozovcu

Zanimljivo je da je Tvornica glinice na Lozovcu izgrađena 1939.. dvije godine nakon Tvornice aluminija. Za nju su postojali svi preduvjeti na tom prostoru: boksit u rudnicima u Drnišu, ugljen u Siveriću i voda u rijeci Krki. Boksit ( baux) je otkriven 1847. i počeo se eksploatirati kao kljakit, nazvan po selu Kljaci kod Drniša. Izvozio se preko šibenske luke. Inače, boksit se u svijetu počeo koristiti tek 1886., a dva desetljeća poslije ekspoloatira se i kod nas. Ugljen je otkriven u Siveriću još 1766., ali se eksploatira od 1815. i također izvozi preko šibenske luke. Lozovac je bio idealna lokacija za Tvornicu aluminija jer su nadohvat ruke investitoru bile sve potrebne sirovine za proizvodnju.
Najveći svjetski proizvođači aluminija u to vrijeme (1939.) bili su Njemačka ( 195.100 tona), SAD (148.400 tona)i Kanada ( 75.000 tona).
U lozovačkoj Tvornici je 1937. radilo 269 radnika, 1938. ih je bilo 372, 1939. – 302., a kako se navodilo u tadašnjem tisku, radnici i namještenici ove tvornice bili su najbolje plaćeni u državi.
Bilo je to vrijeme kada su ulicama Šibenika prolazili samo karovi ( zaprežna kola) koje su vukli konji, nije bilo automobila, ali je na Lozovcu montirana vrhunska, svjetska tehnologija koja je označila početak razvoja aluminijske industrije na ovim prostorima. S usponima i padovima, aluminij je osam desetljeća opstao i u većoj ili manjoj mjeri bio simbol Šibenika. A mogao je biti i više, da se prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman 90-ih, nakon raketiranja šibenske elektrolize , nije opredijelio, iz političkih, a ne ekonomskih razloga, da hrvatska država investira u Mostar, a ne u Šibenik, iako u Mostaru nije imala ništa, a u Šibeniku je pred rat instalirano desetak najmodernijih Peshineovih peći u Elektrolizi koje su imale proizvodnju na svjetskoj razini. Fiksacija tadašnje politike na Hercegovinu kao dio budućeg hrvatskog državnog teritorija skupo je stajala i Hrvatsku i Šibenik, ne samo gospodarski nego i politički.

Lozovačka elektroliza među prvima u svijetu…

Aluminij se počeo proizvoditi u svijetu kemijskim putem 1865., u Francuskoj i SAD-u,a 1890. počinje industrijska proizvodnja. Prve elektrolize aluminija, koje ukupno proizvode 6.700 tona, otvorene su 1900. u samo šest zemalja: Francuskoj, SAD-u, Njemačkoj, Švicarskoj, Engleskoj i Austriji. Norveška gradi elektrolizu 1909. a Italija 1940. Mali Lozovac nedaleko Šibenika elektrolizu ima još 1937.!
Kasnije će se među proizvođače aluminija u svijetu uključiti Rusija, Švedska, Japan, Mađarska, Brazil, Kina i Australija, te Poljska, Grčka i Rumunjska. S početkom 80-ih godina prošlog stoljeća dolazi do naftne krize, pa Japan 1990. prestaje proizvoditi aluminij, ali zato raste proizvodnja kineskog i australskog, te aluminija u zemljama arapskog zaljeva i u Brazilu. Italija, Španjolska i Velika Britanija 2012. najavljuju gašenje ( ili bitno smanjenje) proizvodnje. Kina 2016., s 26.500.000 tona godišnje proizvodnje , kada je na svjetskoj razini ukupna proizvodnja 58.000.000 tona, postaje glavni proizvođač aluminija. U zadnjih desetak godina svjetski primat u aluminijskoj industriji drže Kina, Rusija, SAD, Kanada i Norveška.
Šibenski aluminij, pod paskom slovenskog Impola, u ovoj godini planira doseći proizvodnju od oko 70-ak tisuća tona.

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI