Neovisni novinarski portal
11.12.2017.
GRAĐANI / POLITIKA
Kampanja “Vrijedim više”: Mladi ne želi biti jeftina radna snaga pod krinkom SOR-a

Kampanja “Vrijedim više”:
Mladi ne želi biti jeftina radna snaga pod krinkom SOR-a

Na konferenciji za medije povodom Međunarodnog dana mladih Josip Miličević, predsjednik Mreže mladih Hrvatske, pozvao je nositelje političke vlasti da prihvate mlade kao aktivne aktere u društvu jer mladi imaju znanje, želju i volju i zbog toga trebaju biti oni koji govore, a ne samo oni o kojima se govori.

Miličević je pozvao sve građane da se pridruže u kampanji “Vrijedim više” koja za cilj ima utjecati na politike zapošljavanja mladih, konkretno ukidanje SOR-a i povratak pripravništva. Osim toga, najavljen je i prosvjed, prvog dana jesenske sjednice zasjedanja Sabora, sa kojeg će poslati poruka kako mladi zaslužuju kvalitetne i sigurne poslove koji bi im omogućili dostojanstven život.
Mreža mladih Hrvatske, u suradnji s partnerima, već dugo ukazuje na probleme sa stručnim osposobljavanjem za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR). Od problema sa samim funkcioniranjem te mjere, iskorištavanjem mladih od strane poslodavaca, isključivanjem s tržišta osoba starijih od 30 godina u zvanju u kojem su se obrazovali do nedopustivo niskih naknada koje nisu ni približno dovoljne za dostojanstven, a kamoli samostalan život.
Poruke koje dolaze od ministra i iz ministarstva nerijetko su kontradiktorne, ističu iz Mreže mladih. SOR je, kažu, ponekad „protočni bojler“, a nekoliko mjeseci kasnije dovoljno dobar da ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u javnosti najavljuje nastavak te mjere.
-Takve nekonzistentne poruke samo dodatno uznemiruju položaj mladih na tržištu rada, kazao je Miličević i pozvao ministra Pavića da posluša mlade, a posebno korisnike SOR-a te da, napokon, poduzme konkretne korake za postepeno ukidanje SOR-a, reafirmiranje instituta pripravništva te razvoj kvalitetne sručne prakse u obrazovanju.
S problemima, donekle analognim onima koje je prouzrokovao SOR, mladi se često susreću još za vrijeme svog školovanja. Iskorištavanje mladih kao jeftine i neorganizirane radne snage jasno je vidljivo u loše uređenom sustavu studentskog i učeničkog rada, istaknuo je na konferenciji za novinare, Karlo Držaić iz Studentskog zbora Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
– Suprotno nekim predodžbama, visoko obrazovanje u Hrvatskoj nipošto nije besplatno. Kako pokazuju podaci Državnog ureda za reviziju određeni fakulteti su uprihodili i više od 10 milijuna kuna u jednoj godini samo od školarina, a broj studenata koji plaćaju školarine već godinama je u porastu. Istovremeno su značajno porasli i troškovi života u Hrvatskoj. Tako danas, prema EUROSTAT-u, troškovi života po semestru akademske godine, bez školarina, iznose gotovo 13 000 kuna, odnosno, gotovo 26 000 kuna po akademskoj godini. Uz to, Hrvatska je zemlja s iznimno niskim udjelom studentske populacije koja ima smještaj u studentskim domovima. Primjera radi, 70 000 studenata Sveučilišta u Zagrebu može računati na samo 7 500 kreveta u studentskim domovima, kazao je Držaić.
Takve okolnosti, upozoravaju iz Mreže mladih, prisiljavaju studente da participiraju na tržištu kao jeftina i lako zamjenjiva radna snaga. Pritom ti novozaposleni studenti postaju prekarni radnici, bez uobičajenih radnih prava i potpuno ovisni o dobroj volji poslodavaca koji nerijetko odbijaju čak i isplatiti plaću.
Rješenja za ovakvu situaciju postoje, a počinju s uspostavom bolje regulacije studentskog i učeničkog rada, međutim, završavaju tek značajnim povećanjem ulaganja u obrazovanje.
Ana Ćuća iz Kluba studenata Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu kazala je kako se uz sve navedene probleme mladi suočavaju i s rizikom od socijalne isključenosti koja nadilazi samo tržište rada, a koja se očituje kroz nejednaku primjenu temeljnih prava prema različitim društvenim skupinama.
-Mladi koji su izbjeglice, romskog podrijetla, mladi izašli iz sustava alternativne skrbi, mladi s invaliditetom i mladi koji su počinitelji kaznenih djela  svakodnevno se bore s diskriminacijom vlastite okoline koja je ojačana samim sustavom koji neadekvatno prepoznaje njihove potrebe i njihov težak položaj. Mjere aktivne politike zapošljavanja trebale bi biti usmjerene upravo na ove osobe, koje su teže zapošljive zbog prepreka s kojima se suočavaju na tržištu rada.  Samo takve sveobuhvatne mjere mogu stvarno odgovoriti na potrebe s kojima se mladi suočavaju te je upravo to odgovor na pitanje kako potaknuti mlade na ostanak u Hrvatskoj, istaknula je Ćuća.

 

 

Tags: ,

VEZANE VIJESTI