Neovisni novinarski portal
23.8.2017.
GOSPODARSTVO / POLITIKA
Tko je odgovoran za “posredničko tramakavanje” javnog novca Agrokoru: ministri Marić i Dalić ili Nexus, Zagreb Montaža, Hoteli Plat…?

Tko je odgovoran za “posredničko tramakavanje” javnog novca Agrokoru:
ministri Marić i Dalić ili Nexus, Zagreb Montaža, Hoteli Plat…?

Ministri Zdravko Marić i Martina Dalić na čelu su Nadzornog odbora HBOR-a. Kako je moguće da ne znaju komu , kako i zašto odlazi javni novac iz državne kreditne banke?!

Kako je bilo moguće da se novac iz HBOR-a, državne kreditne banke,  namijenjen pojedinim tvrtkama za razvoj i restrukturiranje, posreduje kao pozajmica već dobrano uništenom Agrokoru ? Zanimljivo je da oni koji bi trebali „ iz rukava“ istresti odgovor na to pitanje, prvi ljudi Nadzornog odbora HBOR-a, javnost uvjeravaju kako o tome nisu ništa znali, upirući prstom u tvrtke koje su iskorištene kao posrednici u ovom financijskom tramaku… Zagreb Montažu, Hotele Plat… Firme koje novac nisu dobile jer je preko ( državnog ) Nexsus fonda preusmjen Todorićevom koncernu…

Da je hrvatska parlamentarna opozicija jača, a moral ovdašnjih političara više od apstraktne imenice, ni ministar financija Zdravko Marić, a ni ministrica gospodarstva, potpredsjednica Vlade Martina Dalić,  ne bi više bili na svojim pozicijama. Ali, kako imamo vlast koja trguje mandatima i ne zamara se skrupulama, a opoziciju bez snage i ambicija, dubl Marić-Dalić može nesmetano hrvatske građane nastaviti praviti majmunima. Najnoviji slučaj „razotkrivanja“ tvrtki preko kojih je državni novac transponiran Agrokoru u vidu pozajmica, Martina Dalić javnosti predstavlja kao suspektan način izigravanja legalnih poslovnih praksi, o čemu, navodno, HBOR nije imao nikakva saznanja, pa poziva institucije od HANFA-e preko DORH-a do HNB-a da utvrde je li tu sve bilo po slovu zakona. Zar to ne bi upravo ovaj nesmiljeni dvojac morao znati prije svih, s obzirom da je Marić predsjednik a Dalić potpredsjednica Nadzornog odbora HBOR-a, krovnog tijela državne kreditne banke, zaduženi za nadzor njezina poslovanja ?! A oni, tvrde, ništa nisu znali, baš kao što ni bivši Agrokorov menadžer Zdravko Marić nije ništa znao o urušavanju koncerna iz kojega je došao u Vladu …

Zaštita Todorića ili Agrokorovih radnih mjesta?

Marića je premijer Andrej Plenković branio bezmalo vlastitom čašću i životom, a kolegicu Dalić uzdigao na razinu najmoćnije i najautoritativnije ministrice u svom timu. Pa taj dvojac koji ovoj Vladi „uzima mjeru“ a građanima određuje standard i kvalitetu života, i dalje neprikosnoveno žari i pali iritirajući narod svojom arogancijom, drskošću i sveprisutnim sukobom interesa. Umjesto da brinu o javnom novcu i njegovom trošenju na korist hrvatskom gospodarstvu i njegovom dinamičnijem razvoju, između ostalog i transferiranjem državnih sredstava koncentriranih u HBOR-u, njihov je interes dominantno usmjeren na zaštitu proskribiranog tajkuna svih hrvatskih tajkuna, pod motom očuvanja radnih mjesta u Todorićevom propalom carstvu. Zato su donijeli Lex Agrokor, zato su instalirali izvanrednu upravu s izvanrednim vladinim povjerenikom, što bi ministrica Dalić rekla- svetim Antom, na čelu, umjesto najavljivane međunarodne revizorske kuće, i zato zamagljuju istinu umjesto da je u interesu hrvatskog gospodarstva razotkrivaju.
Ministrica koja je najzaslužnija za Lex Agrokor i isušivanje Todorićeve poslovne močvare na teret hrvatskih poreznih obveznika, odjednom se javnosti predstavlja kao bespoštedni borac protiv svega što je najveći i najmoćniji hrvatski tajkun personificirao. S nekom vrstom naslade čak razotkriva „nezdrave, neprimjerene i ponekad stvarno nejasne poslovne prakse koje je u svom financiranju primjenjivao Agrokor u vrijeme uprave Ivice Todorića i koje su Agrokor dovele do ruba stečaja“.
Tako se Martina Dalić referira na netom otkrivenu informaciju o kreditiranju Agrokora i kroz fondove gospodarske suradnje ( FGS ), poput Nexusa, odnosno Zagreb Montaže koja je, navodno, Todorićevu propalu kompaniju kreditirala s 47 milijuna kuna (?!)

V.Čović: Nexus je naš novac pozajmio Agrokoru

Naime, Nexus ulaganja su lani odobrila Agrokoru kratkoročni kredit od rečenih 47 milijun kuna, ali se zbog kraha koncerna nisu mogli naplatiti, a kako je Nexus de facto državni , jer u njemu participiraju državni fondovi i HBOR s gotovo 80 posto, opet se zapravo radi o disponiranju državnog novca nelegalnim kanalima. Pa koga ministrica proziva?!

– …mislim da će i vrijeme koje je ispred nas donijeti i druge primjere koji će pokazati kako je poslovao Agrokor i kako je i zbog čega došao na rub stečaja. Stoga nije na Vladi ispitivati i istraživati tko je, što, gdje i kako, nego očekujem od institucija poput HANFA-e, Državnog odvjetništva i HNB-a, da u svojim mandatima razjasne jesu li te prakse bile zakonite. Zato se provodi izvanredna revizija cjelokupnog poslovanja- izjavit će ministrica gospodarstva, desna potpredsjednička ruka premijera Plenkovića, napominjući kako recentni slučaj promatra kao sastavni dio razotkrivanja i raspoznavanja što se sve događalo u Agrokoru, a institucije trebaju reći je li sve bilo sukladno zakonu ili nije. A da možda o tome priupita kolegu Marića?
Straha za javne financije nema, tvrdi Dalić, jer je takva opasnost minimizirana stabiliziranjem stanja u koncernu Agrokor i donošenjem Lex Agrokora. Kakvo objašnjenje nude u Zagreb Montaži koja je stigmatizirana zbog „ nezdravih, neprimjerenih i nejasnih poslovnih praksi“ u koje se tvrtka upustila?

Lex Agrokor onemogućava ovrhu

Vlasnik tvrtke, Vlado Čović potvrđuje da su u dogovoru s Nexsusom išli u dokapitalizaciju, pri čemu im je , temeljem procjene bazirane na ugovorenim radovima, odobren kredit od nekoliko desetaka milijuna kuna, od kojeg je 32 milijuna išlo u kapital, a ostalo u kolateral. – Kako nam tog trenutka nije trebalo odjednom toliko sredstava, pristali smo da nam se novac isplaćuje u mjesečnim ratama. U međuvremenu, Nexus ulaganje odlučuje posuditi Todoriću 47 milijuna kuna namijenjenih Zagreb Montaži, uz 6 posto kamate na godišnjoj razini – kaže Čović, napominjući da je Agrokor prvu tranšu od 7 milijuna kuna uredno platio, ali je s drugom već uveliko zakasnio. Zbog toga je pokrenut postupak ovrhe na Trgovačkom sudu u Zagrebu, sud je, tvrdi Čović, donio rješenje o ovrsi, ali se ono ne može provesti zbog Lex Agrokora !
Zanimljivo je da je kao zalog za pozajmicu, Todorić dao 4 milijuna kuna dionica Dalekovoda koje na burzi danas vrijede, tvrdi Čović, 97 milijuna kuna. Ali, sve je to blokirano Lex Agrokorom.
Suština Nexsusa, kojemu je država jedan od glavnih ulagača i to baš preko HBOR-a, je financijska potpora posrnulim firmama radi restrukturiranja i stabiliziranja poslovanja. Na taj način je, spomenut će Čović, spašen i Dalekovod koji je danas ponovo uspješna tvrtka.
Šibenskom poduzetniku, međutim, nije jasno zbog čega se u procesu konsolidiranja i restrukturiranja Agrokora priznaju dugovi malim OPG-ovima, ali ne i firmama. Ključnu ulogu u tome tko će biti isplaćen a tko „na čekanju“ ima izvanredni vladin povjerenik za Agrokor Ante Ramljak, koji se s Čovićem poznaje još iz TLM-a gdje je svojedobno bio savjetnik dvama bivšim vlasnicima te aluminijske kompanije ( Loranu i Marku Pejčinoskom te Igoru Shamisu). Čini se da to „staro poznanstvo“ i nije Čoviću neka preporuka kod Ramljaka…

Državno pogodovanje odabranima…

– Godinama radimo kao kompanija u Njemačkoj, uglavnom poslove s njemačkom državom i nikad nismo imali nikakvih problema. A kad radimo kod kuće, u Hrvatskoj, to je vječita borba s vjetrenjačama, da ne kažem nešto puno slikovitije i teže. Zajedno s Đurom Đakovićem ugovorili smo s državom izgradnju mosta Čiovo, kad su se pojavili problemi s Vijaduktom. Posao smo odradili, ali most leži u našim skladištima jer je u međuvremenu Vijadukt otišao u stečaj i mi se ne možemo naplatiti za posao koji smo odradili. Ili, slučaj drugi- revoltirano govori šef Zagreb Montaže. – Tvrtka M SAN ugovorila je s Janafom posao izgradnje rezervoara u čemu nemaju nikakvo iskustvo. Na isti taj natječaj javili su se Zagreb Montaža i Đuro Đaković s iskustvom i reputacijom u tom poslu. Ali, državni Janaf posao daje M SAN-u, a oni ga povjere kooperantima. Pa gdje toga ima!?- reći će Čović.
Inače, M-SAN je tvrtka Stipe Matića, poduzetnika iz Dervente u kojoj se još 2001. kao menadžer zaposlio aktualni ministar obrane Damir Krstićević, neposredno nakon prisilnog umirovljenja ( Mesićev dekret o umirovljenju grupe generala ). Krstičević je potom bio direktor tvrtke kćeri M SAN-a, King ICT-a, koja postaje jedan od glavnih dobavljača računalne opreme za državne institucije. A onda se „preselio“ u Nadzorni odbor M SAN grupe…

Tags: , , , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI