Neovisni novinarski portal
23.9.2017.
POLITIKA
NP Kornati između ljepote i (ne)profitabilnosti: Proračunski ovisnik čeka preporod- REDIVIVA Kornati

NP Kornati između ljepote i (ne)profitabilnosti:
Proračunski ovisnik čeka preporod- REDIVIVA Kornati

Svi koji su ikad nogom kročili na Kornate, jedinstveni otočni niz satkan od kamena i soli, reći će kako je to gotovo nestvarno djelo prirode, zemaljski raj kojem se dive nautičari iz cijelog svijeta. Ovo čudesno otočje je zaštićena prirodna baština omeđena granicama Nacionalnog parka Kornati, i nije ni približno komercijalizirano kao drugi nacionalni parkovi, napose Brijuni, Plitvice ili Krka gdje se svake godine slijevaju rijeke posjetitelja i – novca. NP Kornati još uvijek ovisi o državnom proračunu što limitira njihov razvoj i iskoristivost golemog potencijala ovog bisernog otočnog arhipelaga.

Ali, podaci prvog polugodišta ove godine najavljuju novo vrijeme i konačni preporod Kornata. Kreće projekt REDIVIVA, težak oko 58 milijuna kuna koji će biti snažno pogonsko gorivo kornatskog razvoja, uvjeren je ravnatelj NP Kornati Josip Zanze.

Zanze: Projekt za završnicu karijere

Zanze je na čelo NP došao prije dvije godine, pred kraj mandata Milanovićeve vlade. Iako je tek na pola mandata, u tom dvogodištu su se promijenila tri premijera i tri ministra zaštite okoliša. A hoće li se promijeniti i ravnatelj, Zanze na to sliježe ramenima i ne komentira. Doduše, nije baš uobičajeno da se ravnatelji parkova smjenjuju „ na pola puta“, ali, o tome odlučuju oni u kojih su poluge vlasti…
Kad je imao samo 33 godine dopala ga je, kaže Zanze, investicija u vodički Gortan vrijedna 22 milijuna ondašnjih maraka. Sada, na kraju karijere, u NP Kornati rješava ono što nijedan dosadašnji ravnatelj nije. Ovih dana na sastanku u Ministarstvu pomorstva, na kojem su sudjelovali i predstavnici Ministarstva zaštite okoliša, Kornati su napokon dobili rješenje kojim se usvaja njihov projekt REDIVIVA- Preporod Kornata koji je već u fazi ugovaranja. Ima čak 16 podprojekata, težak je oko 58 milijuna kuna i njime će, nakon dugih 17 godina, uz ostalo, biti riješeno i pitanje postavljanja bova u prostoru NP.
– Dobit ćemo 223 bove u 19 uvala. A jednako je dobra stvar i da će nam Ministarstvo napokon ustupiti kompletne baze podataka svih plovila od 3- 333 metra koji plove našim akvatorijem. U bazi podataka hrvatski građani i tvrtke imaju 120 tisuća plovila, i još oko 65- 80 tisuća je stranih brodova, pod raznim europskim zastavama. Praktično to znači- objašnjava Zanze- da kad naš recepcioner u kornatskom akvatoriju ugleda brod, klikom miša na posebnu aplikaciju odmah saznaje tko ste, što ste , odakle dolazite, koliko putnika na brodu imate, a rendžer može trenutno utvrditi jeste li kupili kartu za NP na jednom od 43 raspoloživa prodajna punkta na kopnu prije ulaska u Kornate. Ako to niste učinili, putem te iste aplikacije bit ćete upozoreni, jer ima i onih koji znaju reći da su kartu kupili, ali izgubili. Sustav vas čeka 24 sata, a ako ni kroz to vrijeme na kupite kartu, kazna ide na adresu vlasnika broda čiji identitet se sada lako i brzo otkrije. A kazna je 500 kuna, no to je manje važno, smatra Zanze, jer se ide na tužbe prema onima koji ne poštuju pravila uplovljavanja u prostor NP-a – potanko će Zanze.

Ravnatelj NP Kornati Josip Zanze/Foto:Tris/J.Krnić

Prezentacijski centri, bove, pinica, film…

Kornati su pred pravom „revolucijom“, tvrdi ravnatelj, aludirajući na sedam ključnih izazova koje su postavili kao svoje ciljeve u ovoj sezoni. Prije svega, očekuju pozitivne rezultate ljeta 2017., zatim dobivanje sredstava za početak investicije REDIVIVA- Kornati, spomenutih 58 milijuna kuna, kako bi radovi mogli krenuti čim prije, najkasnije u siječnju iduće godine. Zahvaljujući dobroj suradnji s lokalnom zajednicom, općinom Murter-Kornati, dobili su, napominje Zanze, najbolje lokacije na obali za Edukacijsko-prezentacijsko-istraživački centar – EDUCOR, za koji se nadaju sredstvima EU-fondova. Otvorili bi tri takva centra, već smo dobili prostor u Murteru i Betini, a treći bi prezentaicji centar imali u Vruljama, na Kornatima. Projekt će stajati 4- 5 milijuna eura, a radi se o prostoru od dvije tisuće kvadrata koji bi trebalo urediti i opremiti. Mijenja se, poslije 14 godina sustavnog sabotiranja, i Prostorni plan , što je iznimno značajno, jer na Kornatima je danas između 100 i 160 bespravno sagrađenih kuća, vikendica, mula, riva…

– Imamo obećanje- ističe ravnatelj NP Kornati- da će se crta pomorskog dobra, koja je u pripremi već deset godina, konačno povući a po novom zakonu o pomorskom dobru njime će upravljati lokalne jedinice i nacionalni parkovi. Danas imamo apsurdnu situaciju, recimo da u Telašćici vez naplaćuje Zadarska županija, a ulaznicu Park prirode Telašćica- kazat će Zanze, s optimizmom najavljujući kako će mnogo toga riješiti novi Zakon o pomorskom dobru. – Mi danas nemamo ni metar kvadratni pomorskog dobra, a na tih 5-7 metara od mora na Kornatima se nalazi sve, ali je opća anarhija u prostoru i NP nitko ne „zarezuje“. Tko je hrabar gradi, a tko nije, plače od muke- veli Zanze.
Bit će još novosti. Primjerice, na obodima otoka u Kornatima, postavit će se 20 novih tabli s oznakama NP , pet spremnika za otpad u pet uvala, a imat će na raspolaganju i pinicu , dužine 12 metara, za prijevoz smeća, polivalentno izviđačko plovilo od 8 metara za pomoć na moru u akvatoriju Parka, četiri hibridna glisera. Radi se i na dokumentarnom filmu „Tajne kornatskog podmorja“, a bit će organiziran i simpozij o 40 godina NP Kornati, pohvalio nam se Zanze. Nešto će dobiti i Kurnatari. Radi se o programu, vrijednom tri milijuna kuna, koji podrazumijeva uključivanje kornatskih maslinara u petogodišnji program praćenja rasta i prinosa maslina, kako bi im se na kraju programa dala anamneza svakog stabla masline.Također je u planu snimanje ( dronom) 600 kilometara suhozida ( sa svake strane po 300 km) i izrada fotodokumnetacije kojom će se ovjekovječiti ova kornatarska baština, trud i muka Kurnatara…

Cilj- cijena od 20 eura po gostu!

Ove sezone skočit će i cijene u NP Kornati, a one su, drži ravnatelj, ključne za samoodrživost parka.

– Cilj mi je osloboditi NP od tutorstva državnog proračuna- poručuje. Inače, trenutne cijene u NP Kornati najniže su, naglašava Zanze, na Jadranu, svega 20 kuna. Sada će za organizirane brodice cijena iznositi 35 kuna po osobi, a namjera je uprave da u idućih pet godina dostigne cijenu od 20 eura po osobi. Ulazna cijena za plovilo je dosad bila 150-250 kuna, a ove sezone bit će 300-550 kuna za najveći broj plovila kad kupe kartu na kopnu. Tko se odluči platiti kartu u Parku, to će ga stajati 40 posto skuplje. Od ove godine karte se mogu kupiti i putem interneta, na web-shoopu Parkovi prirode Hrvatska.
– Uspijemo naplatiti svega 45-50 posto ulaznica, a 50 posto ih prođe mimo nas i zato nautičari i ne žele kupovati karte na kopnu, zbog čega često dolazi do nemilih scena. Upravo „tramakavanje“ ulaznicama nedavno je dovelo do uhićenja nekoliko djelatnika NP, koji su štancali dvostruke ulaznice- priča.
U prostoru NP Kornati ove godine bit će uveden i video.nadzor, pa će tijekom dva mjeseca s dvije dodatne posade provoditi sustavni nadzor u parku i informirati nautičare o pilot-projektu koji kreće ove sezone, a trebao bi saživjeti iduće godine. Sve te mjere, investicije i programske aktivnosti sračunate su na popravljanje bilance NP-a koja nije razmjerna potencijalima Kornata, a daleko je od rezultata koje bilježe „kopneni“ parkovi. Zanze dijelom razloge nalazi i u dostupnosti Kornata ali i vremenskim prilikama koje presudno utječu na dinamiku ulaska u park i broj posjetitelja.

Meteo-alarm i “duple karte”…

– Lani smo- kaže ravnatelj- imali čak 17 puta proglašen meteo-alarm, pa smo loše rezultate pravdali time. Dok nismo u prosincu 2016. otkrili ekipu koja je izdavala duple karte. Istraga traje, a ono što mogu reći jest da smo imali neke signale, jer oni koji već 5-17 godina naplaćuju karte u NP-u, nikad izvan sezone nisu ništa radili. To je moglo značiti samo jedno- da u sezoni zarade itekako dovoljno, pa izvansezonskih šest mjeseci uživaju ne radeći. Prodali su nelegalno, falsificiranih 1240 karata, s prosječnom cijenom od 500-600 kuna, i to je učinak njihovog lopovluka. Nije loše! Svi su pali na poligrafu- govori nam ravnatelj.
Nova ekipa koja se bavi naplatom karata uspjela je u samo mjesec dana premašiti ukupnu prodaju redovitih i krivotvorenih karata svojih prethodnika. Inače, ove godine u prvih šest mjeseci prodaja karata skočila je za 50 – 70 posto u odnosu na prošlu godinu u tom razdoblju, pohvalit će se Zanze.
A statistika kaže da je lani u prvom polugodištu bilo 10.852 nautičara u NP Kornati, a ove ih je godine evidentirano 19.231 ili 77 posto više. Lani su nautičari imali 1566 uplovljavanja, a ove godine u šest mjeseci – 2.788. Organizirani brodovi imali su lani 94 uplovljavanja, ove godine 154, ili 30,5 posto više. Lani je prevezeno u šest mjeseci 7.160 putnika, a ove godine 10.068 ili 40,6 posto više. Ukupan broj posjetitelja veći je ove godine za 61,8 posto, odnosno lani je u prvoj polovini godine bilo 18.239 posjetitelja, a ove godine 29.513, a prihod po čarter ulaznicama veći je za 92,6 posto. Do prvog srpnja ove godine od brodova u NP ustanova je zaradila 1,231 milijun kuna, dok je u istom lanjskom razdoblju utržila 689 tisuća kuna.

Kornati – foto: NP Kornati

Prognoza: Šest milijuna kuna vlastitog prihoda!

– Po mojoj procjeni, ovo što smo ostvarili u prvih pola godine samo je 20 posto ukupnog prihoda kojeg očekujemo do kraja godine, što znači da bi 2017. Trebali završiti s 6 milijuna kuna prihoda, ili dvostruko više nego lani. S obzirom da zadnjih nekoliko godina imamo prosječno oko 150 tisuća gostiju, a kako nam je cilj postići cijenu od 20 eura po posjetitelju, naš je plan doći do tri milijuna eura vlastitih sredstava. Vjerujemo da će REDIVIVa Kornati doista oživjeti NP i otvoriti mogućnost za zapošljavanje novih 15-20 ljudi na projektima koje finacira EU. Želimo da NP postane samoodrživ što bi budućim ravnateljima omogućilo da popune sva radna mjesta koja su potrebna, a za koje ustanova nije imala vlastitih sredstava kojima bi to realizirala- poručuje Josip Zanze, aktualni ravnatelj NP Kornati.
Za kraj, otkrio nam je još jedan podatak, obično javnosti najzanimljiviji i najintrigantniji. Plaća ravnatelja NP Kornati je svega 8.200 kuna. Slične su i plaće kolega u NP Krka ( 8.300 ), Plitvice i Brijuni ( 8.500 ), ali ta tri parka nisu na državnom proračunu kao Kornati, nego se samofinanciraju i svaki mjesec na spomenutu, fiksnu plaću, dobiju i 35 posto stimulacije! Na Kornatima je stimulacija dosad bila apstraktni pojam, baš kao i profitabilnost čudesnog otočnog akvatorija koji jedinstvenošću nadmašuje sve ostale…

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI